preskoči na sadržaj

Postoji veliki problem u obrazovanju

Autor: Jasminka Maravić
Ne samo u SAD-u već u cijelom svijetu trebamo redefinirati model učenja. Treba stvoriti situaciju aktivnog učenja i aktivnog izražavanja. Bitno je da se izražavanje i mišljenje učenika ozbiljno uzima u obzir.

Na konferenciji eContent Summit, održanoj 8. i 9. rujna 2007. godine na Brijunima, kao predavač je sudjelovala i Glorianna Davenport, jedna od glavnih znanstvenica istraživača u Medijskom laboratoriju Tehnološkog instituta Massachusetts (MIT). S njom smo razgovarali o upotrebi ICT tehnologija u obrazovanju.

Glorianna Davenport je jedna od glavnih znanstvenica istraživača u Medijskom laboratoriju Tehnološkog instituta Massachusetts (MIT). Osnovala je interaktivnu filmsku grupu 1987. godine, a nedavno i grupu pod imenom Media Fabrics. Školovana je skulptorica i autorica dokumentaraca. Međunarodni ugled ostvarila je radom s digitalnim medijima. Istraživanja Glorianne Davenport povezana su s osnovnim pitanjima vezanim uz suradničko, zajedničko stvaranje iskustava preko digitalnih medija, pri čemu je zadaća naracije podijeljena između autora, gledatelja i računalnih posrednika. Zadnji radovi Glorianne Davenport okreću se stvaranju individualiziranih, osobnih pripovjedačkih sustava koji dinamički služe i prilagođuju se publici. Davenport je 2000. sudjelovala u osnivanju MediaLabEurope, istraživačkog partnerstva između medijskog laboratorija MIT-a i irske Vlade, na kojem je od 2000. do 2004. godine vodila Story Network grupu.


InfoTrend: Možete li dati pregled situacije u SAD-u, po pitanju korištenja ICT tehnologija u obrazovanju?

Glorianna Davenport: Nema jednog rješenja u SAD-u, ali općenito, mislim da postoji veliki problem u obrazovanju. Nije dovoljno razvijena svijest da i učenici mogu biti „nastavnici“, a nastavnici „učenici“. Neke od škola u SAD-u imaju sobe s računalima, a da učenicima nije stalo do rada na tim računalima. Računalna soba nije dobar model kako učiti uz ICT. Sve ovisi o tome kako nastavnik koristi takvu tehnologiju, ali uglavnom smo u smiješnoj situaciji. Učenici znaju više o ICT-u od nastavnika. Ja sam za to da nemamo individualne, odvojene predmete, nego da se kroz određenu aktivnost učenici upoznaju s više predmeta i omogući im se da inoviraju stvari. Mislim da model za učenje, tj. način na koji učimo, treba sadržavati širok raspon tema za učenje unutar jedne aktivnosti. Sve ovisi o tome što je ono što želite da djeca uče. Želite li da zavole igrati se s idejama, ili ih želite naučiti mnogo činjenica i brojki. Na samo u SAD-u, već u cijelom svijetu trebamo redefinirati model učenja.

IT: Kako pravilno koristiti ICT tehnologije pri učenju?

GD: Mislim da su e-knjige katastrofa. E-knjige su stvorene prema modelu klasičnih tiskanih knjiga i to je preneseno u svijet računalne tehnologije. Računala su za aktivno učenje, dok su knjige još uvijek na neki način za pasivno učenje, ali ipak nisu tako pasivni medij kao TV. Potrebne su aktivnosti koje će nagnati djecu da koriste računalne tehnologije za stvaranje nečega.
Na primjer, kod izrade filma koristi se medij da se nešto stvori, da se izgradi ili pokaže mišljenje ili stav. Izraditi film i staviti ga u interaktivni okoliš zahtijeva sposobnost razmišljanja o sadržaju, kako će publika reagirati na sadržaj, koje razne stvari mogu izmisliti da bi film bio zanimljiviji. Postoji još cijeli niz aktivnosti uz koje se može aktivno učiti. Na primjer, učenici se mogu baviti robotikom. U Irskoj sam bila uključena u program u kojem su učenici gradili robote učeći pri tome fiziku i matematiku, ali i književnost.

IT: Kako pripremiti nastavnike za takve aktivnosti?

GD: Mislim da je veliko pitanje kako potaknuti nastavnike da postanu „učenici“; kako da im damo prostor da uče zajedno, da stvaraju nove aktivnosti. Većina bi nastavnika to željela. U SAD-u imamo veliki problem u školama jer se previše oslanjanju na testiranje. Godinu za godinom rezultati pokazuju da ne možemo testiranjem doznati kako djeca uče. Neka će djeca učiti sporije, neka brže; neka djeca vole svoje nastavnike, neka ne, i na kraju testovi odražavaju taj odnos s mentorom. Kako postići da nastavnici budu bolji mentori? To je veliki problem.

IT: Postoji li rješenje za taj problem?

GD: Mislim da već postoji ideja stvaranja mentorske mreže, tako da nastavnici i učenici različitih stupnjeva imaju svoje mentorske mreže. To znači da mogu imati online kontakte i suradnju s različitim ljudima, npr. s nekim ljudima iz industrije, drugim nastavnicima…da smisle zajedno kako inovirati učenje. Takve su mreže vrlo važne.

IT: Koja su znanja u današnjem svijetu bitna mladim ljudima?

GD: Bitno je da mladi ljudi trebaju biti u stanju rješavati današnje probleme, a ne vjerujem da im to može omogućiti tradicionalno obrazovanje, no niti e-učenje samo po sebi. Pitanje je kako koristiti e-učenje. Hoćete li učenicima dati knjigu na računalu? Hoćete li im dati skup problema za rješavanje na računalu? Treba stvoriti situaciju aktivnog učenja i aktivnog izražavanja. Bitno je da se izražavanje i mišljenje učenika ozbiljno uzima u obzir.
Internet je veoma vibrantan i pun raznih znanja te učenici trebaju biti aktivni i istraživati. Ako postoji nekoliko učitelja koji nešto žele pokušati, treba im reći: „U ovim školama ćemo vas podržati i intenzivno raditi da ostvarite planirane aktivnosti.“ Neka te škole budu mjesta gdje će se pokušati razviti dobra praksa za druge škole.

Intervju je objavljen u 154. broju časopisa InfoTrend te je preuzet uz odobrenje izdavača.

| 14. 2. 2008. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

1322 . - na sjevernim granicama Engleske sa Škotskom, Robert...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr