preskoči na sadržaj

Odmor

Nastavna je godina završila. Učenici su već na zasluženom odmoru. Bezbrižnost, igra, uživanje i rasterećenje bez knjiga i učenja odavno je počelo. Nastavnici, poput učenika,  čekaju odmor – „bijeg“ od administracije, roditeljskih sastanaka i predavanja. Budući da je svaki posao težak i stresan na svoj način, ni učiteljski posao nije „operiran“ od stresa.


Baš naprotiv, poučavanje je vrlo stresan posao. U prilog tome ide podatak da se odlazak u prijevremenu mirovinu zbog izgaranja na poslu (engl. burnout) i problema s mentalnim zdravljem među finskim učiteljima udvostručio od 1990-e godine, u odnosu na odlazak u prijevremenu mirovinu osoba drugih profesija (Ritvanen, Laitinen i Hänninen, 2004).

Kako stres utječe na učitelje, koje su posljedice stresa i kako ga smanjiti opisano je u tekstu Učiteljski posao i stres. Kako bi se izbjegle posljedice stresa, važno je pravovremeno prepoznati znakove stresa te razviti određene strategije suočavanja sa stresom. Također, odmor ima ključnu ulogu jer štiti osobu od štetnih utjecaja različitih potencijalnih stresora na radnom mjestu.

Učinci odmora na zdravlje i dobrobit

Odmor, kao duže izbivanje s posla, primaran je za pomoć radnicima da se u potpunosti oporave od posla i raznih obaveza. Kako ni učiteljski posao nije lišen doživljavanja stresa, Ritvanen i sur. (2004) mjerili su otkucaje srca nastavnicima u srednjoj školi u tri navrata – tijekom radnog dana, nakon vikenda te nakon praznika. Uz to, nastavnici su davali samoprocjene razine stresa.

Nastavnici su izvještavali o većoj razini stresa tijekom radnog dana, u odnosu na razinu stresa nakon vikenda i praznika, što je i očekivano. Povećan broj srčanih otkucaja pozitivno je povezan s nižom razinom stresa. Iako su nastavnici izvještavali o većoj razini stresa tijekom radnog dana, nije utvrđena razlika u razini stresa tijekom radnog dana i nakon vikenda.

Zanimljivo je da vikend nije dovoljan da se nastavnici oporave od radnog stresa. No, vikend je ipak koristan za predah od predavanja i povećanog mentalnog napora, što proces poučavanja zahtijeva. Potpuni oporavak od stresa uslijedio je nakon praznika.

Da je zaista potreban duži odmor za oporavak od radnog stresa, potvrđuje i istraživanje Blooma, Geurtsa i Kompiera (2012). Navedeni autori mjerili su razinu zdravlja i dobrobiti radnicima turističke kompanije i to prije, tijekom (drugi i zadnji dan odmora) te nakon odmora (prvi, treći i deseti dan nakon odmora). Rezultati istraživanja pokazali su kako se razina zdravlja i dobrobiti poboljšala nakon kratkog odmora, no učinak kratkog odmora brzo se smanjio nakon povratka kući.

Odmor od posla može se provoditi kroz pasivne aktivnosti oslobođenja od obaveza, kao i kroz aktivni angažman pozitivno doživljen kroz izbor slobodnih aktivnosti (poput hobija ili aktivnosti s obitelji). Tako se u istraživanju Blooma i sur. (2012) pokazalo da provođenje odmora pasivno, kao i bavljenje fizičkim aktivnostima, nije značajno za učinak odmora. Međutim, radnici koji su vrijeme provodili družeći se s drugima bili su zadovoljniji odmorom. Oni radnici koji su odmor koristili za obavljanje aktivnosti vezanih za posao bili su manje sposobni psihički se odvojiti od posla, dok su osobe koje su „zaboravile“ na posao, doživljavale kvalitetniji učinak odmora na zdravlje, kako tijekom odmora, tako i nakon odmora.

Budući da većina na učiteljski posao ima asocijaciju odmora od tri mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz), ima li dužina odmora utjecaj na sam učinak odmora? Istraživanje Blooma i sur. (2012) pokazalo je kako su samoprocjena zdravlja i dobrobit naglo opadali nakon povratka na posao. Zdravstveni status, raspoloženje, napetost, razina energije i zadovoljstvo, kao indikatori zdravlja i dobrobiti, vratili su se na početnu razinu već nakon prvog vikenda povratka s odmora.

Trajanje odmora može predstavljati komponentu učinkovitosti na poboljšanje zdravlja i dobrobiti. Kraći odmor može imati manji učinak na dobrobit, u odnosu na duži odmor. Iako pozitivni učinci odmora brzo nestaju, postavlja se zanimljivo pitanje: zašto uopće ići na odmor kada se njegovi učinci brzo gube? Poput drugih slobodnih aktivnosti, odmor je period kada osoba uživa za vlastitu korist jer je sretnija i opuštenija.

Odmor je učinkovit i prirodan put za povećanje psihičke dobrobiti nastavnika, kao i radnika iz drugih područja. Koristan je i zbog doživljavanja pozitivnih emocija, što je važno za učiteljski posao kako bi se smanjile frustracije i anksioznost zbog doživljavanja stresa. Tijekom odmora, osoba može ojačati socijalne odnose s partnerom, članovima obitelji i prijateljima, kao i prekinuti određene navike i misli te razvijati nove kreativne ideje za rješavanje dugotrajnih problema (čak i onih vezanih za posao).

Osoba može razvijati svoje vještine koje joj mogu koristiti u budućnosti, bilo za posao ili privatni život. Općenito, odmor pozitivno djeluje na bolje raspoloženje, osobe su energičnije, zadovoljnije i izvještavaju o manjoj napetosti u odnosu na period prije odlaska na odmor. Kako je ranije navedeno, vikend nije dovoljan za kvalitetan odmor, ali opet doprinosi nižoj razini stresa u odnosu na onu tijekom radnog dana.

S obzirom na rezultate navedenih istraživanja, moglo bi se reći da je percepcija dugih ljetnih praznika ipak opravdana za odmor nastavnika. Nakon završetka nastavne godine, nastavnici trebaju obaviti razne administrativne poslove.

Uloga stručnih suradnika

Uz mogućnost ljetnog odmora kojeg nastavnici imaju, stručni suradnici trebaju im pružati podršku tijekom cijele nastavne godine i educirati ih o efikasnim strategijama suočavanja sa stresom te raditi na poticanju samopoštovanja.

 

O stereotipu „Nastavnici ne rade ništa tri mjeseca“

Asocijacija na učiteljski posao – lipanj, srpanj i kolovoz.

Valja uzeti u obzir pozitivne i negativne strane učiteljskog posla te biti objektivan kada se govori o njihovu odmoru. Stoga, valja razmisliti dvaput kada osoba pomisli na to da učitelji ništa ne rade tri mjeseca. Ako se teži prema kvalitetnoj školi, važno je imati i kvalitetnog učitelja, jer anonimni autor kaže: „Dobri učitelji puno koštaju, ali loši učitelji koštaju još više.“. Prema tome, vezano za odmor, opravdan je citat s početka teksta.

 

 

Tekst je prenesen s portala Istraži me.

| 26. 6. 2014. u 12:43 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Autorska prava

Donosimo rad Tee Hrgović, učenice 2.a razreda Gimnazije Vukovar. Učenički je uradak nastao na nastavi informatike u sklopu obrade prezentacijskih tehnika i sadržaja koji se u prezentacijama koriste pri čemu je naglasak...

Nastavni materijali

Space Shooter - programirana igra u aplikaciji Construct 2

Programirana igrica, izrađena je u besplatnom alatu Construct 2  koji je dostupan na adresi: https://www.scirra.com/construct2.   U datoteci se nalaze slikovni elementi koje je moguće samo učitati u alat...

Audio&video

Divni novi svijet

Emisija o prirodnim znanostima koja će vam, između ostaloga,  otkriti  u kakvoj su vezi slapovi, vulkani, potresi, avioni... i disco-club, što se pod utjecajem...

1832. - umro Sir Walter Scott, škotski pjesnik i romanopisac,...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr