preskoči na sadržaj

Kišobran i suncobran

Porijeklo kišobrana još uvijek nije dovoljno istraženo. Jedan dio znanstvenika tvrdi da je nastao korištenjem velikih listova kojima se pokrivala glava za vrijeme kiše ili jakog sunca, a drugi pak tvrde da je nastao pojavom šatora. Kako pokazuju arheološki nalazi, kišobran je u Kini poznat već 1700 godina a kasnije je Putom svile prenesen do Asirije, Indije i Perzije. Iz Perzije je  donešen u Egipat gdje je - kao posvuda na Istoku - postao znakom položaja i ugleda.


Tu funkciju ima još i danas u nekim plemenskim organizacijama, pogotovo u Africi, gdje nosači suncobrana ili kišobrana koračaju iza svojih velikodostojnika. U antičkoj Grčkoj i u Rimu kišobrani su smatrani nečim mekoputnim pa su ih muškarci rijetko koristili.

U srednjem vijeku kišobrani su bili rijetko korišteni sve dok nije neki venecijanski dužd dao za sebe izraditi ceremonijalni kišobran. Španjolski osvajači Meksika otkrili su da su se astečki kraljevi također služili suncobranima, a Englezi su ustanovili da i indijski prinčevi hodaju pod suncobranima te da ponekad s njima odlaze i u borbu.

Engleska je vjerojatno bila prva europska zemlja u kojoj je, iz klimatskih razloga, pravi kišobran postao svakodnevna zaštita protiv kiše. Pa ipak, kišobran nije općenito prihvaćen prije druge polovice osamnaestog stoljeća. Prokrčio mu je put Jonas Hanway koji se otprilike godine 1750. kao prvi pojavio pod kišobranom u Pall Mallu. Bio je to trgovac koji se obogatio poslujući s Rusijom i Dalekim istokom, gdje je upoznao čestu uporabu kišobrana.

Hanwayev kišobran, kao i mnogi drugi kišobrani izrađeni u to vrijeme, imao je rebra od trstike koja su otvaranje i zatvaranje činila teškim. Čelična rebra izumio je tek kišobranar Samuel Fox pa su ih Britanci počeli izrađivati od 1840. godine. Izrađivanje kišobrana u velikim količinama počelo je u Manchesteru, Glasgowu i Londonu. Kišobranari su nudili građanima kišobrane uz umjerenu cijenu – a ovi su ih kupovali čak i revnije nego što je Hanway mogao očekivati.

I dok su se nekada kišobrani izrađivali uglavnom od svile, danas se koriste moderniji materijali poput pamuka, plastike i najlona. Iako je današnji oblik kišobrana i suncobrana dosta nalik onom izvornom, ipak se na tržištu može pronaći bezbroj dizajnerskih rješenja koja ponekad itekako odudaraju od uobičajenog oblika.

| 14. 10. 2009. u 15:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

O romskom jeziku

Glavni dio članka čine dvije tablice: riječi zajedničke romskom, hrvatskom i drugim indoeuropskim jezicima i struktura skupina indoeuropskih jezika. Povodom Međunarodnog dana romskoga jezika i njegove upotrebe u...

1608. - Matija II. Habsburški okrunjen za hrvatsko-ugarskog...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr