preskoči na sadržaj

Atopijski dermatitis - bolest kože

Autor: Diana Kostanjšek

Atopijski dermatitis je kronična (dugotrajna) bolest kože uzrokovana upalom kože ili promjenama na koži. Riječ atopija u hrvatskome prijevodu neobično mjesto kazuje da se bolest može pojaviti posvuda po tijelu, najčešće na vratu, zapešću, podlakticama, bedrima ili gležnjevima. Ponekad, pogađa i genitalno područje, a u muškaraca i područje skrotuma (mošnji u kojima su smješteni testisi). Naziva se i neurodermitis (prvi dio riječi odnosi se na živce, grčki neuro, neuron; lat. nervus živac, a dugi dio dolazi od derma -  grč dermos, dermakoža), jer se pretpostavlja da je bolest posljedica  emotivnih ili neurotskih poremećaja. Treba odmah istaknuti: bolest nije moguće u potpunosti izliječiti, ali je liječenje vrlo uspješno (često se uspješno liječi i kod kuće). Izaziva svrbež, crvenilo, perutanje ili žarenje kože, a zna biti neugodna ako primjerice zahvati genitalne organe. Često je nasljedno uzrokovana i povezana s drugim atopijskim bolestima, kao što su astma, alergijski rinitis ili s alergijama koje mogu biti vezane uz visoku tjelesnu temperaturu. U nas se rabi i naziv kronični lišaj.


Kako ćemo prepoznati bolest?

Ako nas na istome mjestu stalno ili često svrbi pa se češkamo, grebemo, ako češkanje prelazi u naviku a koža postaje iritirana, osjetljiva (dijelovi kože su nabubrili, crveni  su ili tamniji od ostatka kože), ako zbog češkanja i grebanja nastaju plikovi i kraste koje teško zacjeljuju, ako su dijelovi kože otvrdnuli, suhi su i svrbe, valja odmah poći liječniku. To su simptomi atopijskog dermatitisa. Liječnika valja konzultirati i ako zbog svrbeža ne možete spavati, ako  koža postane bolna ili izgleda zaraženo.

Koga najčešće pogađa?

Bolest  obično pogađa najmlađe u dobi od 2 do 6 mjeseci, a dječake i djevojčice učestalo u razdoblju između 2-5 godina života. Može se pojaviti i u pubertetu, pa i kasnije u životu. Obično se prenosi preko majčinih gena. Podaci govore da oko 60% djece ima promjene na koži ako jedan roditelj (češće majka) ima iste promjene, a čak preko 80% djece oboli od atopijskog dermatitisa ako oba roditelja imaju iste i li vrlo slične kožne promjene. Promjene klimatskih uvjeta i onečišćenje okoliša utječu na porast te bolesti (češća je zimi, jer su u to doba  temperature niže pa se koža lakše i češće isušuje) koja se u zadnjih pedeset godina povećala s 3% na 10-15% od ukupno oboljelih osoba. 

Kako nastaje bolest?

Atopijski dermatitis dosadna je bolest, iscrpljuje djecu i roditelje, dugo traje. Ima tzv. egzacerbacije – razdoblja pogoršanja u tijeku bolesti (u djece su intenzivne promjene na koži), nakon kojih nastaju periodi prolaznog smirivanja -  remisija (na koži nema promjena).

Bez obzira na poznavanje nekih činjenica o atopijskom dermatitisu, uzroci nastanka bolesti, njezina pogoršanja i poboljšanja za sada su medicini  nepoznata. Ne zna se ni mehanizam njena nastanka.  Tijekom istraživanja uočena je   reakcija  imunološkoga sustava u organizmu  na razne podražaje  iz okoliša, bilo da se radi o hrani (nutritivnim alergenima), poput agruma, jaja, kravljeg mlijeka, pšeničnog brašna, kikirikija, soje, ribe, ili podražajima iz zraka (inhalacijski alergeni koje udišemo, kao što su kućna prašina, životinjske dlake i perje) koji izazivaju kožne promjene.

Također je utvrđen snažan utjecaj onečišćenja zraka i hladnoće na nastanak atopijskog dermatitisa. U jednoj je studiji o etiologiji (nastanku) bolesti ustanovljeno da su djeca u Engleskoj čiji su roditelji iz Jamajke, dva puta podložnija dobivanju atopijskog dermatitisa  od djece koja trajno žive u ekološki ugodnijoj Jamajci.

Promjene na koži

U dojenčadi se najprije javlja svrbež na čelu, tjemenu (tjemenica), obrazima, podlakticama, potkoljenicama, ili u području pelena (to je tipična karakteristika bolesti). U predškolske i školske djece bolest  obično izbija u području velikih zglobova lakta, koljena i gležnjeva. Razlika je i u izgledu promjena na koži. U dojenčadi se koža nakon svrbeža osipa sitnim bubuljicama,  prištićima (papulama) koje vlaže i na tim mjestima se stvaraju krastice. U starije djece  koža biva suha, svrbi i ljušti se, djeca se grebu pa nastaju površinske ogrebotine (ekskorijacije). Naravno, atopijski dermatitis se javlja u različitim varijantama tako da se promjene na koži mogu uočiti i oko očiju (izgled kože se mijenja zbog neprestanoga trljanja i češanja), kapci postaju tamni (hiperpigmentirani).  Češanje i trljanje na promijenjenoj koži olakšava upale izazvane bakterijama (streptokokom i stafilokokom)  i virusima (herpes simplex, te molluscum contagiosum) . U nekim slučajevima promjene koje nastanu u ranoj dječjoj dobi potpuno nestaju ili se javljaju u vrlo blagim oblicima u doba puberteta, tek su u ponekih bolesnika promjene doživotne.

Ono što je zajedničko za dojenčad, malu djecu i odrasle jest nesnosan svrbež (pruritus), koji smanjuje kakvoću sna i života općenito. Djeca su nervozna, razdražljiva, plačljiva i nenaspavana. Roditelji, pak, postaju nervozni jer se osjećaju nemoćnima, ne mogu smanjiti niti ukloniti simptome, pa im  uputama o njezi kože i obavijestima o naravi i tijeku bolesti liječnik može uvelike pomoći.

Dijagnostika

Najbolje je prvi posjet liječniku obaviti što prije, čim roditelji primijete crvenilo na koži i nemir djeteta. Liječnik će pregledati dijete i razgovarati s roditeljima, posebice o tome da li u obitelji ima, ili je bilo oboljelih od kožnih bolesti. Odgovori su dragocjeni prinosi za dijagnozu  atopijskog dermatitisa. U liječničkoj praksi taj postupak nazivamo medicinska anamneza i opservacija simptoma.

Pokusi koji se poduzimaju radi utvrđivanja bolesti su raznovrsni, premda  još uvijek nije utvrđen specifičan test koji pouzdano  ukazuje na postojanje bolesti. Evo, primjerice, jednog postupka: kožno (engl. patch - flaster) testiranje radi utvrđivanje aktivnosti imunološkog sustava provodi se tako da se lagano grebe ili bocka kožu s iglom koja na vrhu sadrži mali iznos supstancije (alergena) za koji se sumnja da uzrokuje bolest.  Svrha je pronaći specifičan alergen koji eventualno izaziva bolest. Već spomenut imunološki sustav  stvara specifične proteine u organizmu. Nazivamo ih IgE imunoglobulinima. Pretragom uzoraka krvi nalazimo povišene vrijednosti tih proteina i dijelova krvnih stanica koje nazivamo eozinofili.

Većina bolesnika njih preko 80% ima u krvi povišene vrijednosti IgE, ali u nekih bolesnika nisu nađene povišene vrijednosti ovog dragocjenoga proteina za potvrđivanje atopijskog dermatitisa, stoga takvim osobama nabrojeni alergeni nemaju velikoga  utjecaja za nastanak promjena na koži.

Liječenje

Svrha tretmana i lijekova jest zaustavljanje simptoma bolesti, liječenje i vraćanje kože u zdravo stanje.  Svrbež se može zaustaviti prirodnim kremama i uljima (bez kortikosteroida), a ako one nisu dovoljno učinkovite  liječnik može propisati jače verzije (kortikosteroide).  Spriječiti svrbež mogu i lijekovi protiv tjeskoba  (odstranjuju anksioznost i stres), lijekovi protiv alergija (antihistamici), a ako se razvije bakterijska infekcija mogu se propisati antibiotici. Lijekove nemojte nikada uzimati sami, bez liječnika!  Liječenje atopijskog dermatitisa mora voditi liječnik!

Praksa kazuje da posebnih učinkovitih mjera za sprječavanje atopijskog dermatitisa nema. Uvijek je dobro zaštititi kožu od pretjerane vlage i predmeta koji nadražuju, primjerice oštre i tijesne odjeće (preporuča se pamučna odjeća). Valja izbjegavati udisanje cigaretnog dima, peludi, životinjskih dlaka, klonite se prašine. Ako ste u mogućnosti koristite za oporavak sunčano ljeto, more, odlazak u planine i promjene zraka. Prilikom kupanja izbjegavajte šampone i pjenu jer dodatno isušuju kožu. U ljekarnama kupujte kreme koje sprječavaju češanje i grebanje i zanimajte se za nove i bolje generacije lijekova i proizvode u medicinskoj dermokozmetici.  

Poruka na kraju

Nekoliko riječi o koži. Pokriva čitavo ljudsko tijelo i štiti ga,  prva je crta obrane od vanjskih faktora posebice izazivača zaraza (patogena), štiti od prekomjerna gubitka tekućine. pomoću osjetnih tjelašaca na koži osjećamo hladnoću, toplinu, bol itd. Površina kože u odrasla čovjeka prosječne visine iznosi 1,7m2, a težina oko 18% ukupne težine tijela. Roditelji i draga djeco: ako osjetite bilo kakvu promjenu na bilo kojemu području svoje kože, drugačiju boju ili suhoću, bubuljičavost ili osip, ako vas tjera na učestalu svrbež, trajno češkanje ili grebanje kože, ako osjetite bol ili uočite odebljalu kožu, požurite u ordinaciju svoga liječnika. 

dr. Diana Kostanjšek,
specijalistica obiteljske medicine

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

Fotografija je preuzeta s internetske stranice FreeDigitalPhotos.net (autor: arztsamui)

 

 

 

| 19. 3. 2015. u 08:38 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Bolesti i poremećaji živčanog sustava

Donosimo rad Marka Majnolovića, učenika 3.a razreda Gimnazije Vukovar. Marko je izradio PowerPoint prezentaciju o bolestima i poremećajima živčanog sustava. Prezentacija može poslužiti u nastavi biologije i na satu razrednika...

Nastavni materijali

Kognitivne pristranosti

Prepoznati vrste kognitivnih pristranosti (predrasuda).

Audio&video

Stigla je pošta

Ako vas zanima što rade učenici i učitelji diljem Hrvatske, kamo idu i tko ih posjećuje, s kakvim se problemima susreću i kakva rješenja pronalaze slušajte...

1830. - na današnji je dan Kongres Sjedinjenih Američkih Država...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr