preskoči na sadržaj

Refleksija - moćno oružje suvremenog obrazovanja (prvi dio)

Autor: Dora Jelakovic

Refleksija je okosnica suvremenog obrazovanja, rada s učenicima, ali i osvrtanje na sam rad nastavnika. Sama je po sebi vrlo moćna strategija koja činjenice stavlja u jasnu perspektivu i daje mogućnost uvida u realnost današnjeg obrazovanja, ali i načina na koji će se učenici poučavati te proširiti stečeno znanje različitim sadržajima u procesu obrazovanja. 


Kako, kada i zašto provoditi refleksiju?

Provođenje refleksije s učenicima temelji se na odgojno-obrazovnom procesu, što su naučili, razumjeli, shvatili i način kojim su došli do rezultata, bez obzira je li ishod bio pozitivan ili negativan. Refleksija se provodi na temelju rasprave i dijaloga s učenicima. Preopćenito postavljena pitanja neće dati željene rezultate niti za nastavnika niti za učenike koji bi refleksijom trebali naučiti misliti kako misliti. Stoga je bitno da pitanje bude precizno, specifično i s jasnim smjernicama kako bi refleksija bila uspješna i produktivna. Pitanja koja će dati pozitivan i konstruktivan ishod mogu se primijeniti na ovaj način: “Odaberite nekoliko pitanja na koja ste točno i netočno odgovorili. Pronađite pogrešku u netočnim odgovorima, objasnite zašto i na koji način ste pogriješili i kada dođete do zaključka ponovno riješite zadatak. Za odgovore koje ste točno riješili objasnite kako ste znali kako je upravo odgovor koji ste dali točan odgovor i kako ste došli do rješenja.“. Poticanje učenika na konkretnu refleksiju razvija kritičko razmišljanje, samosvijest i samostalnost u zaključivanju i rješavanju problema.

Refleksija se može provoditi uz pomoć skupne diskusije, intervjua, ispitivanjem ili pismenim putem. Izbor za provođenje refleksije ovisi podjednako o nastavniku i učenicima. Potrebno je i individualizirati pristup učenicima kako bi se izabrala strategija koja se najbolje slaže s njihovim osobnostima, karakterima i individualnošću. Ne smije se zaboraviti činjenica kako je svaki učenik individualan i iziskuje pristup koji će poštovati njegovo pravo na izražavanje.

Refleksija osim u obrazovnom može biti jednako korisna metoda u odgojnom pristupu. S vremena na vrijeme, kada obveze i vrijeme ostave dovoljno prostora, poželjno je potaknuti učenike na refleksiju o vlastitom ali i kolektivnom ponašanju, bez obzira je li ono bilo pozitivno ili negativno. Smjernice koje mogu pomoći u ovom procesu su sljedeće:

  • Danas smo mnogo toga uspjeli naučiti i istražili smo različite sadržaje, što mislite zašto?
  • Recite tri pozitivne činjenice o ponašanju cjelokupnog razreda ili određenih razrednih kolega koje ste uočili tijekom današnjeg sata.
  • Na prošlom satu nismo uspjeli obraditi nastavnu cjelinu, što mislite koji je uzrok bio takvom ishodu?
  • Kako bismo mogli zajedničkim radom i ponašanjem pridonijeti tako da svaki sat bude uspješan?

 

Refleksija je esencija i sama bit efektivnog poučavanja i učenja i odraz je koji rezultira samoocjenjivanjem. Upravo je to komponenta za promjene kojom se postiže zadovoljstvo i smisao onoga što se radi, proučava i reproducira. Učenicima ali i nastavnicima potrebno je vrijeme i prilika kako bi razmislili i pronašli unutarnju (intrinzičnu) motivaciju kako bi refleksija bila učinkovita. Refleksija pomaže u oblikovanju i procesu učenja, ali i razumijevanju vlastitog postojanja i smisla onoga što se uči i radi. Trajno je rješenje moguće postići različitim oblicima ili procesima refleksije, mišljenja odnosno unutarnje i umne razvijenosti. Refleksija nikada ne dolazi izvana jer sposobnost refleksivnog mišljenja proizlazi iz unutarnje angažiranosti i analize. To je i poticaj prema različitosti rješavanja zadataka i efektivnih postignuća. Temeljno je postignuće refleksije kritičko mišljenje:

  • prosudba utemeljena na relativnim kriterijima i standardima
  • uvjerljivi argumenti koje učenik ne može odbaciti
  • osjetljivost na sadržaj iz različitih perspektiva
  • otvorenost i spremnost za dijalog i raspravu.

Refleksija potiče sposobnost učenika da razborito slijedi rezultate dobre prosudbe, ali i da istodobno razvija niz karakternih osobina kao što su istinoljubivost, iskrenost, humanost, samopoštovanje, prihvaćanje moralne jednakosti i slobode drugih učenika i nastavnika, ljudskih prava, odgovornosti, pravednosti, mira i integriteta ličnosti.

Osnovno je postignuće refleksije razumijevanje sadržaja, konteksta i sebe samoga.

Izvor

http://www.edutopia.org/blog/reflection-assessment-empowerment-self-awareness-james-kobialka

 

 

| 3. 6. 2016. u 10:45 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Brojevni sustavi

Donosimo rad Josipe Pravdić, učenice 1.c razreda Gimnazije Vukovar. Josipa je izradila video uradak u aplikaciji Moovly koje je nastao za potrebe sistematizacije tematske cjeline Brojevni sustavi.

Nastavni materijali

Kognitivne pristranosti

Prepoznati vrste kognitivnih pristranosti (predrasuda).

1453. - na današnji je dan turska vojska na čelu sa sultanom...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr