preskoči na sadržaj

Refleksija - moćno oružje suvremenog obrazovanja (prvi dio)

Autor: Dora Jelakovic

Refleksija je okosnica suvremenog obrazovanja, rada s učenicima, ali i osvrtanje na sam rad nastavnika. Sama je po sebi vrlo moćna strategija koja činjenice stavlja u jasnu perspektivu i daje mogućnost uvida u realnost današnjeg obrazovanja, ali i načina na koji će se učenici poučavati te proširiti stečeno znanje različitim sadržajima u procesu obrazovanja. 


Kako, kada i zašto provoditi refleksiju?

Provođenje refleksije s učenicima temelji se na odgojno-obrazovnom procesu, što su naučili, razumjeli, shvatili i način kojim su došli do rezultata, bez obzira je li ishod bio pozitivan ili negativan. Refleksija se provodi na temelju rasprave i dijaloga s učenicima. Preopćenito postavljena pitanja neće dati željene rezultate niti za nastavnika niti za učenike koji bi refleksijom trebali naučiti misliti kako misliti. Stoga je bitno da pitanje bude precizno, specifično i s jasnim smjernicama kako bi refleksija bila uspješna i produktivna. Pitanja koja će dati pozitivan i konstruktivan ishod mogu se primijeniti na ovaj način: “Odaberite nekoliko pitanja na koja ste točno i netočno odgovorili. Pronađite pogrešku u netočnim odgovorima, objasnite zašto i na koji način ste pogriješili i kada dođete do zaključka ponovno riješite zadatak. Za odgovore koje ste točno riješili objasnite kako ste znali kako je upravo odgovor koji ste dali točan odgovor i kako ste došli do rješenja.“. Poticanje učenika na konkretnu refleksiju razvija kritičko razmišljanje, samosvijest i samostalnost u zaključivanju i rješavanju problema.

Refleksija se može provoditi uz pomoć skupne diskusije, intervjua, ispitivanjem ili pismenim putem. Izbor za provođenje refleksije ovisi podjednako o nastavniku i učenicima. Potrebno je i individualizirati pristup učenicima kako bi se izabrala strategija koja se najbolje slaže s njihovim osobnostima, karakterima i individualnošću. Ne smije se zaboraviti činjenica kako je svaki učenik individualan i iziskuje pristup koji će poštovati njegovo pravo na izražavanje.

Refleksija osim u obrazovnom može biti jednako korisna metoda u odgojnom pristupu. S vremena na vrijeme, kada obveze i vrijeme ostave dovoljno prostora, poželjno je potaknuti učenike na refleksiju o vlastitom ali i kolektivnom ponašanju, bez obzira je li ono bilo pozitivno ili negativno. Smjernice koje mogu pomoći u ovom procesu su sljedeće:

  • Danas smo mnogo toga uspjeli naučiti i istražili smo različite sadržaje, što mislite zašto?
  • Recite tri pozitivne činjenice o ponašanju cjelokupnog razreda ili određenih razrednih kolega koje ste uočili tijekom današnjeg sata.
  • Na prošlom satu nismo uspjeli obraditi nastavnu cjelinu, što mislite koji je uzrok bio takvom ishodu?
  • Kako bismo mogli zajedničkim radom i ponašanjem pridonijeti tako da svaki sat bude uspješan?

 

Refleksija je esencija i sama bit efektivnog poučavanja i učenja i odraz je koji rezultira samoocjenjivanjem. Upravo je to komponenta za promjene kojom se postiže zadovoljstvo i smisao onoga što se radi, proučava i reproducira. Učenicima ali i nastavnicima potrebno je vrijeme i prilika kako bi razmislili i pronašli unutarnju (intrinzičnu) motivaciju kako bi refleksija bila učinkovita. Refleksija pomaže u oblikovanju i procesu učenja, ali i razumijevanju vlastitog postojanja i smisla onoga što se uči i radi. Trajno je rješenje moguće postići različitim oblicima ili procesima refleksije, mišljenja odnosno unutarnje i umne razvijenosti. Refleksija nikada ne dolazi izvana jer sposobnost refleksivnog mišljenja proizlazi iz unutarnje angažiranosti i analize. To je i poticaj prema različitosti rješavanja zadataka i efektivnih postignuća. Temeljno je postignuće refleksije kritičko mišljenje:

  • prosudba utemeljena na relativnim kriterijima i standardima
  • uvjerljivi argumenti koje učenik ne može odbaciti
  • osjetljivost na sadržaj iz različitih perspektiva
  • otvorenost i spremnost za dijalog i raspravu.

Refleksija potiče sposobnost učenika da razborito slijedi rezultate dobre prosudbe, ali i da istodobno razvija niz karakternih osobina kao što su istinoljubivost, iskrenost, humanost, samopoštovanje, prihvaćanje moralne jednakosti i slobode drugih učenika i nastavnika, ljudskih prava, odgovornosti, pravednosti, mira i integriteta ličnosti.

Osnovno je postignuće refleksije razumijevanje sadržaja, konteksta i sebe samoga.

Izvor

http://www.edutopia.org/blog/reflection-assessment-empowerment-self-awareness-james-kobialka

 

 

| 3. 6. 2016. u 10:45 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Dan broja Pi

Donosimo vam rad Mislava Božića, učenika 2a razreda Gimnazije Vukovar. Povodom Dana broja Pi Mislav je izradio infografiku u obliku kratkog podsjetnika na značajne događaje povodom ovog datuma.

Nastavni materijali

European painters

Igra spajanja u nizove: imena slikara, države i stoljeća u kojem je živio.

Audio&video

Divni novi svijet

Emisija o prirodnim znanostima koja će vam, između ostaloga,  otkriti  u kakvoj su vezi slapovi, vulkani, potresi, avioni... i disco-club, što se pod utjecajem...

1568. - potpisivanjem mira u Longjumeau na današnji dan...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr