preskoči na sadržaj

Pozitivne i negativne strane sunca

Autor: Dinko Kolarić, dr. med.
Bez sunca nema života. To je svima jasno. Bez sunca, ako izuzmemo fotosintezu kod biljaka pomoću koje se stvara kisik, te fizičke i psihičke promjene koje izaziva kod ljudi i životinja, nastupilo bi ledeno doba, i svi bi se za nekoliko minuta doslovno smrzli.

Samo sunce stvara zrake svih valnih duljina. Od radio i mikrovalova, infracrvenog i vidljivog zračenja, preko nama za ovaj članak najinteresantnijeg ultraljubičastog (UV) zračenja, do X i Y zraka. UV zračenje predstavlja 7% ukupnog zračenja sunca, a dijeli se na:

  • UVA,
  • UVB,
  • UVC.

UVA - ima najmanju energiju, pa zato i najveću valnu duljinu, i suprotno mišljenju što će se naći u mnogim literaturama, ono je kao i druga zračenja najintenzivnije ljeti, po danu i oko podne. Razlika je u tome što ga uslijed male energije površinske stanice kože ne „registriraju“, pa tako prodire dublje u epitel i stvara blagi, neznatno opasan, toplinski efekt.
UVA zrake prodiru i kroz staklo, ali stupanj pigmentacije od UVA zraka je nekoliko stotina puta manji od UVB zraka, pa stoga ne možemo potamniti iza stakla.

UVC - ultraljubičasto zračenje najveće energije koje se zadržava u atmosferi, ali kada bi prodrlo do zemlje, stvorilo bi kaos zbog svog kancerogenog površinskog djelovanja na kožu.
I to je jedan od opravdanih razloga za strah od oštećenja ozonskog omotača.

UVB - nama najinteresantnije zračenje koje čini samo 5% od ukupnog UV zračenja, a izaziva najvidljivije posljedice jer prodire samo u površni dio kože. Najočiglednija reakcija na UVB zrake je crvenilo kože.

Godišnji odmor

Prije odlaska na zasluženi godišnji odmor dobro je znati neke činjenice o samom utjecaju UVB zraka. Mnogima odlazak u solarij predstavlja uvertiru za postizanje željene boje kože koja bi se kasnijim sunčanjem samo nadograđivala. Međutim najnovija istraživanja pobijaju teoriju neškodljivosti i naglašavaju koliko solarij može biti opasan ako se pravilno ne dozira vrijeme provedeno pod njime, te ako se ne kontroliraju lampe i redovno ne mijenjaju. Solarij je naročito opasan za osobe svijetle puti te one s puno madeža.

Tamnjenje je prirodan način kojim se koža, proizvodeći melanin, štiti od jače frekventnih UV zraka. Međutim, premda su osobe tamnije puti zaštićenije od utjecaja sunčevih zraka, istraživanja su pokazala da je ta zaštita minimalna, te da je tijekom izlaganja suncu na kožu potrebno nanositi zaštitne kreme bez obzira na boju kože.

Prije prvog sunčanja, bilo u solariju ili plaži, kožu treba prekontrolirati nema li na njoj neki promjenjeni ili sumljivi madež ili slična sumnjiva izraslina. Nakon toga je dobro napraviti peeling cijele kože kako bi se uklonio mrtvi epitel te se pojačala cirkulacija i potaknula regeneracija kože. Preporučljivo je također uzimati vitamine A, C i E kroz preparate za mazanje na kožu ili u obliku kapsula, a najbolje preko voća i povrća (rajčice, dunje, breskve, marelice, suho voće te maslinovo ulje).
Za početak je potrebno koristiti kreme za sunčanje s većim zaštitnim faktorom (30+ koji sprečava 95% apsorpciju UV zraka) i to do pola sata prije izlaska na sunce. Nakon svakog kupanja potrebno je ponovo nanijeti kremu za sunčanje.

Svaki bolji preparat za sunčanje trebao bi biti vodootporan. Da li je krema za sunčanje vodootporna možete znati, ako se nakon 2 sata kupanja od po 20 minuta 50% namazane kreme još uvijek nalazi na koži. To je tzv. vrijeme poluraspada kreme za sunčanje.

Postoje i mnogo jače kreme za sunčanje nazvane sun-block preparati. Oni su napravljeni na bazi titan-dioksida i cink-oksida kod kojih je vjerovatnost crvenila kože svedena na minimum.
Naročito treba obratiti pažnju na mjesta, kao što su uši i nos, koja se obično zaborave namazati kremom. Bez obzira na kvalitetu kreme ili njenu vodootpornost, kremu je potrebo nanositi na kožu u prosjeku svakih dva sata. Tijekom sunčanja važno je piti puno tekućine, jer premda se sunčanjem znojimo i time mršavimo treba računati na mogućnost dehidracije.
Nakon sunčanja važno je dobro isprati kožu te nanijeti hidratantnu kremu.
Dio UV zračenja koje stigne na tlo se apsorbira u zemlji, a dio se reflektira prema nebu.

Trava, zemlja i voda reflektiraju oko 10% prispjelog UV zračenja, dok snijeg reflektira i do 80%, tako da u kombinaciji s visokom nadmorskom visinom gdje je zračenje još jače, zdravlje planinara i skijaša bez adekvatnih mjera zaštite može biti ozbiljno ugroženo.
Odjeća kao zaštita od sunca nije dovoljna, jer i najdeblje tkanine zadržavaju samo 80% zraka. Naravno, najbolja zaštita od sunca je izbjegavanje boravka na otvorenom u razdoblju između 11-16 sati, a kod boravka na suncu obavezno nositi sunčane naočale.

Štetnost sunca

Sva oštećenja koja sunce može stvoriti na koži dijelimo na akutna i kronična.
Akutno se manifestira pojavom opeklina ili običnog crvenila različitog intenziteta, dok se kod kroničnih bolesti obično radi o kumulatornim oštećenjima, koje se kasnije manifestiraju stvaranjem bora, staračkih pjega, preranim starenjem kože, te konačno pojavom karcinoma.

Svaki madež je zapravo tumor, ali benigan, jer ima svoju kapsulu u kojoj se nalazi i ne metastazira. Ukoliko dolazi do njegove promjene u smislu nagle pojave drugačijeg oblika, debljine, ruba ili boje, to je znak da nešto nije u redu, te se treba obratiti dermatologu.
Naročito treba obratiti pažnju na madeže tamno smeđi ili skoro crne boje, zatim na izrazito crvene, te na one veće od 0.5cm. U Hrvatskoj rak kože ipak nije najrašireniji oblik karcinoma, dok u mnogim razvijenim zemljama, kao što je npr. SAD, rak kože je na prvom mjestu učestalosti.

Rak kože možemo podijeliti na:

  • Bazalni karcinom - najmanje agresivan, ali i najčešči, sporo raste, rijetko metastazira, a izgleda kao mali, okrugli, voštani čvorić.
  • Skvamozni karcinom - obično se nalazi na vratu, rukama ili licu jer su ti dijelovi tijela najizloženiji suncu. Izgleda poput crvene mrlje koja se ljušti, a na sreću dosta se lako liječi.
  • Melanom - najteži oblik koji najlakše i najčešće metastazira, a stvara se u posebnim stanicama kože, melanocitima, koji uz pigment-melanin, stvaraju i madeže.

Sunce osim na koži izaziva i akutna oštećenja na očima u obliku fotokeratitisa (upale rožnice), te fotokonjunktivitisa (upala očne spojnice).
Dugotrajno izlaganje oči suncu dovodi do stvaranja mrene (katarakte, odnosno zamućenja očne leće), pterygiuma (bjelkastih naslaga na bijeloočnici), tumora kože vijeđa, te karcinoma oka.
Sunce također može uništiti tzv. Langhansove stanice koje su dio imunog sustava kože.

Dobrobit sunca

Sunce ima i svoje dobre strane, ono može biti lijek za određene bolesti i stanja.

Postoji cijela grana medicine nazvana fotodermatologija, koja se bavi izučavanjem utjecaja svijetlosti na kožu u svrhu liječenja, te postavljanja dijagnoza bolesti.

Fotodermatologija  za svoje studije koristi fototerapiju. Cilj fototerapije je kontrolirano izlaganje UV izvoru pod nadzorom stručne osobe kako bi se maksimalno iskoristili njezini pozitivni učinci, a štetni uklonili ili smanjili. Tako se uz pomoć fluorescentnih lampi u posebnim kabinama liječi vitiligo, neurodermatitis(atopijski dermatitis), psorijaza, seboreja, te mnoge druge uglavnom genetske bolesti.
Sunce potiče proizvodnju jednog oblika vitamina D, koji se onda u bubregu pretvara u njegov aktivni oblik, te pomaže reapsorpciji kalcija iz hrane, i tako spriječava osteoporozu i osteopeniju.

Sunce također potiče izlučivanje melatonina koji regulira naš biološki sat, čini nas sretnim. Manjak melatonina u zimskim mjesecima razlog je depresiji. Zbog toga se zimi u skandinavskim zemljama propisuje terapija svijetlom te odlazak u toplije krajeve.

Dinko Kolarić,dr.med.

Literatura: Vrhovac, B. i sur, Interna medicina, medicinska naklada, Zagreb, 2000.

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

 

| 26. 6. 2008. u 12:54 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Brojevni sustavi

Donosimo rad Josipe Pravdić, učenice 1.c razreda Gimnazije Vukovar. Josipa je izradila video uradak u aplikaciji Moovly koje je nastao za potrebe sistematizacije tematske cjeline Brojevni sustavi.

Nastavni materijali

Kognitivne pristranosti

Prepoznati vrste kognitivnih pristranosti (predrasuda).

1453. - na današnji je dan turska vojska na čelu sa sultanom...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr