preskoči na sadržaj

Ubodi i ugrizi iz prirode

Autor: Dinko Kolarić, dr. med.
Hladni dani su odavno prošli. Vrijeme je povratku prirodi i provođenju dana pod otvorenim nebom. Avanturisti u ovo doba godine pokušavaju postići još neispunjene izazove i odlaze u neposjećena mjesta i nedirnutu prirodu.

Kupači svakodnevno plivaju daleko na pučinu dok ribari love razne vrste jestivih, ali često opasnih riba. Poljoprivrednici provode cijele dane na polju, obrađujući zemlju koja je do trenutka obrade prepuna nepoznate flore i faune. Ali jesu li svi oni svijesni kakva opasnost vreba iz mora, kamena ili trave?

Od najrazličitijih malih životinja koje nam mogu naškoditi samo je mali broj njih opasan po život. Najčešći simptomi „bliskih susreta“ su obično otekline na koži i svrbež koji traje po nekoliko dana. Svaki organizam koji nas napadne te ispusti svoje izlučevine, bilo otrovne ili neotrovne, može u ljudskom organizmu izazvati potencijalnu alergijsku reakciju koja može biti bolna, ali nažalost i generalizirana kada dolazi do po život opasnog šoka, koji treba znati prepoznati, te na vrijeme na njega reagirati.

Zmije

Svaki gmaz (zmija ili gušter) budi u ljudima određenu fobiju se povezuje sa opasnim otrovom koji bi taj gmaz mogao imati. Premda na području naše države obitava 14 vrsta zmija, samo dvije su otrovne.

Jedna od njih poskok (modras ili kamenjarka). Pepeljasto je sive boje, naraste do jednog metra, glava joj ima oblik srca s karakterističnim roščićem na vrhu nosa. Na leđima ima tamnu vijugavu liniju koja ide od glave do vrha repa (tzv. Kainov znak). Sa strane ima male tamne mrlje.
Poskok živi u krševitim krajevima, te izbjegava vlažna staništa. Ima snažan otrov jakog intenziteta, najjači od svih zmija ljutica u Europi. Nikada ne napada prvi, tako da ukoliko ga primijetite, najgore što možete učiniti je vikati ili raditi nagle pokrete.

Druga otrovna zmija je riđovka (šarka). Duga je oko 60-80 cm, na leđima ima također vijugavu liniju, dok na bočnim stranama ima tamne mrlje koje prate hrbat.
Prema statistici, kod svakog četvrtog ugriza otrovnice, tragova samog ugriza zapravo i nema, već su vidljive samo ogrebotine zubi.

Važno bi bilo nakon ugriza donijeti zmiju koja vas je ugrizla u zdravstvenu ustanovu na identifikaciju kako bi se ustanovilo je li to uopće zmija otrovnica.
Na mjestu ugriza se nakon 2h obično javlja bol i oteklina. Kod težih otrovanja, bol je obično jaka i nastaje brže. Na koži se uz crvenilo mogu pojaviti mjehurići s krvavim sadržajem. Kod polovice se ljudi javljaju i opći  simptomi kao što su vrtoglavica, mučnina i povraćanje te natečenost limfnih čvorova.

Ako ustanovimo da zmija nije otrovna, dovoljno je ranu isprati, najbolje alkoholom, te namazati antibiotskom mašću ili sprejem.

Ako smatramo da je zmija otrovna, najvažnije je imobilizirati zglob, te mirovati kako se otrov ne bi proširio u ostatak tijela. Ozlijeđenu osobu treba odmah prevesti u bolnicu kako bi primila serum (protuotrov)!

Ono što se nikako ne smije učiniti unatoč preporuka u nekim literaturama je:

  • povezivati ranu, jer se tako može zaustaviti arterijska cirkulacija,
  • zarezivati ranu,
  • isisavati otrov,
  • stavljati led na mjesto ugriza.

Škorpioni

Škorpiona u našim krajevima ima najviše u priobalju, i za razliku od onih u tropskim prostorima imaju izuzetno slab otrov. Ubodi škorpiona se događaju uglavnom slučajno, ako ih nagazimo ili ako nam se podvuku pod odjeću ili obuću. Tada se na području uboda javlja bol, oteklina, crvenilo te rijeđe ukočenost. Obzirom da u našim krajevima nema opasnosti za život ubodene osobe, poduzimaju se terapije u vidu kortikosteroidne kreme, leda, analgetika, te eventualno antibiotskih krema.

Otrovne ribe

Premda nije najotrovniji, ipak od svih riba najčešči je ubod škarpine. To je glavata riba žarkih boja koja se skriva po kamenitom dnu. Ona ne napada direktno jer pobjegne čim joj se plivač približi. Od uboda škarpine najviše stradaju ribari amateri pri vađenju iz mora ili sa udice ili prilikom razvrstavanja ulova. Otrov se nalazi na prvih 12 leđnih peraja. Obzirom da se otrov zadržava u perajama barem dva dana nakon što je riba mrtva, stradati mogu i osobe koje filetiraju ribu. Oko uboda se javlja bol i oteklina koja traje par dana. Ozbiljniji simptomi su rijetki. Nakon uboda preporučljivo je ozlijeđeni ekstremitet staviti u toplu vodu.

Morski pauk je također riba sa otrovom na škržnoj peraji te na škržnim poklopcima. Mjere opreza kao i postupak kod samog uboda su isti kao i kod škarpine.

Sljedeće u nizu otrovnica su ražolike ribe (menta, golub, žutulja i leptirica). Sve su romboidnog oblika. Karakteristika tih riba je otrov koji se nalazi na bodlji koja viri na početku repa. Rep se odmah prilikom ulova odsjeca radi sigurnijeg naknadnog rukovanja. Ukoliko doživite ubod ražolike ribe, mjesto uboda je najbolje staviti u toplu vodu koja neutralizira učinak otrova.

Nadalje, murina je još jedna od otrovnih riba koja nema bodlje ali joj nisu ni potrebne jer je njezin ugriz opasan, ali više zbog naknadne infekcije, nego zbog otrova koji je sam po sebi izuzetno blag. Sama murina izgleda poput velike jegulje (zmijoliko).

Od ostalih opasnosti u moru tu je i meduza, žarnjak želatinozne konzistencije s ticalima. Postoje meduze raznih dimenzija i boja, a žive u svim morima. Uglavnom plutaju i nemaju kontrolu nad vlastitim kretanjem. Na svojim ticalima imaju žalce s otrovom. Ljudska ozljeda uvijek je rezultat slučajnog kontakta, a nakon njega nastaje modri edem koji peče te traje par dana.
Nakon kontakta je najbolje iritirano mjesto isprati morskom vodom, nikako slatkom, eventualno pincetom izvaditi vidljiva ticala, te nanijeti alkohol.
Važno je spomenuti da i mnoge školjke znaju biti otrovne, odnosno bakterijski kontaminirane. Kuhanjem se te bakterije unište, ali ne i toksini koje školjke filtriraju iz mora, pa mogu dovesti do gastrointestinalnih smetnji.

Pauci

Najopasniji i jedini otrovni pauk među tom velikom porodicom je tzv.crna udovica (samo je ženka otrovna). Nalazi se najviše u Istri i Ravnim kotarima. Ona je baršunasto crne boje sa crvenim pjegama i zaobljenog trbuha. Njezin otrov djeluje na živčani sustav, pa se osim lokalne reakcije javlja i znojenje, povraćanje te nepravilan rad srca. Kod nekih ljudi se čak javlja i histerija sa halucinacijama. Protiv navedenog toksina postoji specifični serum.

Otrovni kukci

Ovdje podrazumijevamo pčele, ose stršljene i bumbare, čiji ubodi mogu završiti i smrtno ako dođe do naglog javljanja alergije. Otrovni insekti ubodu, a kao obrambeni mehanizam kroz žalac izlučuju otrov.
Za pčelu je karaktreristično da samo jednom može ubosti, nakon čega umire. Ako se žalac ne izvadi, otrov se i dalje nastavi ubrizgavati kroz kraće vrijeme.
Za razliku od pčele ostali otrovni kukci mogu ubosti i više puta. Najopasniji su ubodi u usnu šupljinu kada dolazi do oticanja jezika i grla, te u područje genitalija. Kao lijekovi nakon ubaoda se koriste kortikostereoidi te antihistaminici.

Neotrovni kukci

Oni se obično hrane krvlju životinja i ljudi pa ubadaju kako bi se nahranili uz izlučivanje sline koja spriječava zgrušavanje krvi. Osim lokalne kožne reakcije neotrovni kukci mogu biti i prijenosnici nekih bolesti. Tako je krpelj prenosioc borelioze te meningoencefalitisa. Protiv meningoencefalitisa postoji obaveza cijepljenja svih osoba koje rade u šumi.

Krpelju treba oko 4-5 sati da se ugnjezdi pod kožom. Ako se već smjestio, potrebno ga je premazati uljem, alkoholom ili bilo kojom kremom, jer on diše na zadak, a nakon toga ga treba ukloniti pincetom zavrčući ju obratno od kazaljke na satu. Ukoliko glava ostane to nije toliko opasno jer obično sama izađe kasnije uz laganu gnoju upalu.

Za sve navedene ugrize i ubode najopasnije je ako dođe do anafilaktičkog šoka, o kojem možete pročitati u prijašnjim tekstovima. Anafilaktički šok je najgori mogući ishod alergijske reakcije kada kod ozlijeđenog dolazi do naglog bljedila, ubrzanog rada srca, hladnog znoja te otežanog disanja. U takvom slučaju obavezno pozovite hitna pomoć!

Ukoliko želite izbjeći neugodne kontakte sa životinjama i spasiti se od ugriza istih, treba se pridržavati nekoliko pravila;

  • Izbjegavajte mahanje rukama i brze kretnje kao metodu za tjeranje insekata.
  • Nosite prikladnu odjeću u prirodi. Preporučljiva je odjeća od čvrstog materijala koja prekriva što veću površinu kože.
  • Ne nosite šarenu odjeću jer ona privlači kukce.
  • Pazite gdje se odmarate (gdje naslanjate ruke).
  • Oprezno berite plodove grmolikih biljaka (kupina, malina..).
  • Uvijek nosite napunjeni mobitel da možete pozvati pomoć.
  • U prirodi nemojte jesti i piti slatko jer to privlači insekte.
  • Ne kampirajte uz hrpe kamenja, a drva za vatru skupljajte po danu.
  • Na prozore kuće postavite mreže za zaštitu od insekata.
  • Ako ste na otvorenom nanesite sistemski repelent na kožu, a ako ste u kući, koristite insekticide u obliku spreja, tableta i eteričnih ulja (bosiljkak, limeta,citronela, lavanda).

 

Dinko Kolarić, dr.med.

Literatura:
Frye, F., Reptiles and amphibians, Manson publishing, London, 1995.
Burnie,D., Animal, Dorling Kindersley ltd., London, 2001.

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

 

| 30. 7. 2008. u 08:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Autorska prava

Donosimo rad Tee Hrgović, učenice 2.a razreda Gimnazije Vukovar. Učenički je uradak nastao na nastavi informatike u sklopu obrade prezentacijskih tehnika i sadržaja koji se u prezentacijama koriste pri čemu je naglasak...

Nastavni materijali

Idejni i okvirni projekt

Idejni prijedlog za uključivanje gospodarstvenika i Industrijsko-obrtničke škole Šibenik u rad studija kroz izvođenje nastave  praktičnih vježbi studija na funkcionalnoj i realnoj tehnici koja bi se dijelom...

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1856. - rođen George Bernard Shaw, irski dramatičar, romanopisac te...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr