preskoči na sadržaj

Kako spriječiti skijaške ozljede kod mladih

Autor: Dinko Kolarić, dr. med.

Osjećaj slobode i prostranstva. Osjećaj vjetra za vratom i pri najmanjim brzinama. Beskrajno bijelilo i pogledi koje ništa ne može nadoknaditi. Druženje i zajedništvo u zabavi koja traje i po tjedan dana. 


Sve je to skijanje. Tzv. «bijeli sport» koji je do nedugo smatran samo luksuzom odabranih, popularizacijom uz uspjehe naših sportaša, te povećanim ulaganjem građana u luksuz, postao je jedan od najzastupljenijih višednevnih rekreacija u zemlji. Međutim mali broj ljudi zna kakva stvarna opasnost vreba na skijaškim stazama. Ne toliko od same staze koliko od vlastitog neznanja o pripremi za skijanje i ponašanju na stazi.

Procjene su da danas u Hrvatskoj ima oko 400.000 aktivnih skijaša koji se barem jednom godišnje spuste niz planinu. Trećina njih otputuje što u inozemstvo što na domaća skijališta te se zadrži na njima i više dana u tjednu odjednom.

Tako se izlažu raznim ozljedama koje na godinu iznose i do 4% visoko aktivnih skijaša, dakle nešto malo manje od 6000 ljudi godišnje u Hrvatskoj, od kojih je veliki broj upravo mladih do 18 godina, koji se tada javljaju liječniku te izostaju iz škole.

Prvi od faktora koje treba kontrolirati kada se djeca šalju na skijanje je skijaška oprema. Među najvažnijim dijelovima opreme su pancerice koje moraju biti funkcionalne i ispravne. Kod kupnje trebaju biti udobne jer se po hladnoći znaju malo suziti, te se moraju lagano zatvarati jer djeca nemaju često snage za jako stezanje špana. Kalup u samoj pancerici se sam prilagodi nakon par dana skijanja vlasnikovoj nozi.

Veličina skije koje ćemo izabrati ovisi jesmo li dobri skijaši koji vole brzu vožnju po neravnom terenu, jer ćemo tada izabrati carving skije svoje visine, ili smo slabiji vozači koji vole sporije i ravnije staze, te tada biramo carving skije 10 cm ispod svoje visine.

Sam vez na skiji će u pravilu biti kvalitetniji što je skuplji, ali važnije od toga je da bude dobro podešen na pancericu i na težinu skijaša. Nije preporučljivo kupovati previše bijela odijela, naročito za jako malu djecu jer su tada slabo vidljiva. Što se tiče udobnosti odjeće bitno je imati što više slojeva jer se tada među njima zadržava topli zrak koji dodatno grije tijelo, a i lakše je ukloniti dio po dio kada postane prevruće nakon par sati skijanja.

Maska za oči mora imati anti-fog sustav jer samo tako može biti korisna kod većih padalina i magle. Također bi, naročito djeca i početnici, trebali nositi kacigu koja je do 12.-te godine na nekim skijalištima zakonom obavezna. Rukavice bi trebale biti dovoljno velike da idu preko rukava odijela, te da budu tople i pri nižim temperaturama, što je na mnogima i navedeno. Kapa i rukavice ne smiju grepsti, već  moraju biti udobne.

Na kraju ne zaboravite uz opremu djetetu dati i kremu za sunčanje koje mora nanijeti svako jutro pred skijanje, jer je na velikim visinama sunce puno jače nego u nizinama.

Osnovne ali kvalitetne pripreme za skijanje svakako uključuje fizičku spremu za predstojeće napore. Vježbanje nekih šest tjedana pred odlazak na skijanje oko tri puta tjedno treba svaki put početi treningom fleksibilnosti u trajanju od 15min, i to statičkim istezanjem i zadržavanjem tijela u određenoj poziciji. Nakon rastezanja kreće se na funkcionalni trening snage koji uključuje tzv. antigravitacijske vježbe kao što su čučnjevi, sklekovi, zgibovi itd. Klasični trening snage sa «pumpanjem» izoliranih mišića osim ev. četveroglavog mišića natkoljenice malo koristi rekreativnim skijašima.

Sljedeći je pliometrijski trening koji uključuje naskoke sa manjih visina na pod uz brzi naknadni odraz. Pliometriju nikako nije dobro raditi svaki dan, naročito kod početnika.

Pred kraj treninga uzmite nestabilne podloge kao što su balans daske ili nepotpuno napumpane lopte od gume i vježbajte održavanje ravnoteže na njima, ali u kontinuitetu ne više od 30 sekundi. Vježbanje treba završiti aerobnim treningom na biciklu ili traci kroz 20 min, u kojih moraju biti uključeni barem dva šprinta od po 30 sekundi, jer se tako najbolje stječe forma.

Nisam uvjerenja da svaka osoba prije skijanja mora ići na liječnički pregled, ali ako se primijeti da problemi postoje prilikom priprema kod vježbanja odlazak liječniku je obvezatan.

Nije loše napraviti lagani «streching» na stazi svaki dan pred skijanje, i to u vidu razgibavanja prvo samo u pancericama, zatim sa štapovima, te na kraju i na skijama u mirovanju.

Par dana pred odlazak na skijanje provjerite vremenske prilike na stazi na kojoj trebate skijati da vas ne iznenadi nevrijeme koje zna trajati i danima, ili bljuzga od otopljenog snijega, a sve su to situacije u kojima je bolje uopće ne krenuti na skijanje.

Alkohol nikako nije saveznik na skijanju, jer iako zabave kod mladih znaju biti jako primamljive, drugo jutro se nema dovoljno brza percepcija zbivanja na stazi što zna biti kobno. Alkohol dovodi i do dehidracije koje je još više izraženo kod znojenja pri naporima, tako da jedina tekućina koju preporučam na skijalištu je voda i to što u većim količinama.

Nakon par sati skijanja kod svih ljudi bez obzira na ispavanost ili formu javlja se i psihički zamor koji dovodi do loših procjena mogućnosti i načina skijanja. Tada se trebate zaustaviti na rubu staze ili u nastambi prilagođenoj za odmor, i nikako forsirati još jedno spuštanje.

Što se tiče pravila ponašanja na stazi, najvažnije je da nikad ne ugrožavate osobu koja je ispod vas, pravilno procijenite njeno kretanje te držite dobar razmak. Izbjegavajte zaustavljanje na uskim dijelovima staze,  poštujte znakove na stazi, i uvijek pomognite unesrećenom  kada ga primijetite. Nemojte skijati na zatvorenim stazama. Dobro procijenite svoje mogućnosti i nemojte skijati na tehnički zahtjevnijim stazama koje premašuju vaše iskustvo i znanje. Ukoliko hodate ili se penjete, radite to na rubovima staze.

Najčešće ozljede u skijanju su povrede koljena. Povrede se obično pasivni stabilizatori, i to ligamenti (unutarnji i vanjski postranični ligament, te prednji i stražnji križni ligament), te menisci (unutarnji i vanjski). Tzv. «zlokobni trijas» je najčešće uključen u ozljede koljena. To je ruptura prednjeg križnog ligamenta, otkinuće dijela medijalnog (unutarnjeg) meniskusa, te istegnuće ili čak pucanje medijalnog postraničnog ligamenta. Sve te tri ozljede se mogu spriječiti ako prilikom priprema naročito vježbamo tzv. aktivne stabilizatore koljena, a to su prednja, stražnje i unutarnja skupina mišića natkoljenice, uz ostale već prije navedene vježbe.

Situacija kada su sve tri ozljede izrazito predisponirane je kada početnici voze tzv. «ralica» tehniku jer noge tada idu u unutarnju rotaciju, te je najveće opterećenje na unutarnjoj strani koljena. Prilikom otklizavanja osoba pokušava ostati stabilna na nogama, te dolazi do još većeg opterećenja, te konačno do pucanja ligamenata. Slična situacija se desi i kada se skije prekriže. U oba slučaja najbolje je baciti se na bok, jer će do pada i ovako prije ili kasnije doći. Znakovi koji nas upućuju da se nešto desilo sa koljenom su bol, oteklina (pa i najmanja), te deformacija. U bilo kojem slučaju, a naročito kada primijetimo zadnja dva simptoma, skijanje treba prekinuti i javiti se najbližoj medicinskoj ustanovi. Kao prvu pomoć imobilizirajte nogu, i stavite kriopak na bolno mjesto ili samo led kroz 20 min više puta na dan.

Ostale ozljede su puno rjeđe. To su obično traume glave, istegnuće ligamenata u palčevima, te ozljede ramena.

Osim glave, sve ostale ozljede tretiraju se ovisno o težini, prvo operacijom, pa tek onda metodama fizikalne terapije (led, laser, UZV, struje i medicinska gimnastika), ili samo fizikalnom terapijom nakon mirovanja ako su ozljede blaže.

Da bi sva od navedenih metoda liječenja izbjegli pridržavajte se datih uputa iz teksta, i skijajte bez naprezanja, jer samo tako će skijanje postati užitak.

Dinko Kolarić, dr.med.
                   
Literatura:
Matković, B., Ferečak, S., Žvan, M., Skijajmo zajedno, Europapress holding d.o.o., 2004.

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

 

| 2. 1. 2009. u 14:02 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Bolesti i poremećaji živčanog sustava

Donosimo rad Marka Majnolovića, učenika 3.a razreda Gimnazije Vukovar. Marko je izradio PowerPoint prezentaciju o bolestima i poremećajima živčanog sustava. Prezentacija može poslužiti u nastavi biologije i na satu razrednika...

Nastavni materijali

Kognitivne pristranosti

Prepoznati vrste kognitivnih pristranosti (predrasuda).

Audio&video

Glazbena kutijica

Jeste li se ikada zapitali koliko se priča skriva u glazbi i njenim skladateljima? U serijalu pod nazivom Glazbena kutijica otkrivamo zanimljive i poučne priče o poznatim...

1823. - rođen Ante Starčević, hrvatski političar, publicist i...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr