preskoči na sadržaj

Imunitet

Autor: Dinko Kolarić, dr. med.

Imunitet kao medicinski pojam označava otpornost organizma, odnosno sposobnost organizma da se odupre stranim tvarima koje dospiju u ili na tijelo domaćina. Imunost dolazi od latinske riječi immunitas koja je označavala nemogućnost osuđivanja odnosno izuzeće mogućnosti kažnjavanja članova senata u Rimu, što i danas postoji u nekim parlamentima, te se tu imunitet koristi kao pravni pojam.


Imunitet je temelj zdravlja cijelog organizma jer on pomoću aktivacije raznih proteina, vitamina i minerala dovodi sve njih u idealan omjer, te se naposljetku stvara adekvatan imuni odgovor protiv stranih tvari kao što su bakterije, virusi i paraziti, zajedno nazvanim antigeni.
Imunitet može biti urođen (nespecifičan) ili stečen (adaptivan).

Urođen imunitet je takav kod kojeg nije potreban kontakt sa stranim tijelom, tj. antigenom da se aktivira, odnosno reakcija nije usmjerena točno protiv određenog antigena. Temelj ove vrste imunosti čine različite fizičke tjelesne barijere kao što su koža i sluznice, te neke stanice u organizmu, kao što su NK leukociti, te sustavi interferona i komplementa.

Posebna vrsta imunosti je ona dobivena preko posteljice s majke na dijete te također preko majčinog mlijeka. Premda bi mogli reći da je takva imunost urođena, stanice tako prenesene djetetu organizam uglavnom koristi za adaptivnu imunost.

Stečena imunost je ona koja se javlja nakon izlaganja nekom antigenu. Osnovna značajka ove vrste imunosti je visoka specifičnost za pojedini antigen i sposobnost pamćenja susreta s antigenom. Stečena imunost može biti aktivna ili pasivna.

Aktivna imunost se postiže nakon doticaja s antigenom, nakon čega započinje proizvodnja antitijela, a organizam stječe sposobnost brzog imunog odgovora nakon ponovnog izlaganja antigenu.

Pasivna imunost se stječe unošenjem protutijela koja su proizvedena u drugom organizmu. Najčešće se u organizam unosi serum pa se takvo liječenje naziva i serumsko liječenje. Obično se serum dobiva iz konja koji je aktivno imuniziran na traženi antigen. Prednost pasivne imunosti je što unesene velike količine protutijela mogu odmah neutralizirati antigen, a nedostatak je što takva imunost ne traje dugo te je moguć razvoj preosjetljivosti na druge sastojke seruma, kao što su razni proteini.

Još jedna podjela imunosti obzirom na način reakcije domaćina na antigen je stanična, kada leukocit (bijela krvna stanica) direktno uništi antigen, te humoralna kada leukocit prvo proizvede protutijela koja „okruže“ antigen te ga naknadno neutraliziraju. U prvom slučaju sudjeluju uglavnom limfociti T i NK stanice, a u drugom isključivo limfociti B.
Postoje stanja kada imuni sustav stvara više štete nego koristi. To su u prvom redu alergije kod kojih dolazi do pretjerano jake reakcije imunih stanica na antigene. Takva reakcija može biti od blagih simptoma (osip, svrbež), pa sve do anafilaktičke reakcije (oticanje jezika, gušenje,..), premda je antigen praktički u potpunosti bezazlen, npr. pelud, orasi, etc.

Drugi oblik neadekvatnog imunog odgovora su autoimune bolesti. To su bolesti kod kojih imune stanice prepoznaju vlastite stanice organizma kao strane, te ih počnu napadati. Takve su česte bolesti bubrega ili štitnjače.
Premda postoji puno teorija o uzrocima nastanka alergijskih i autoimunih reakcija, pravi razlog je još uvijek nepoznat, ali se zna da u oba slučaja genetika, dakle nasljeđivanje, igra važnu ulogu.

Mnogi faktori utječu na stupanj imunosti, kako genetski, tako i stečeni. Na ove prve ne možemo utjecati, međutim stečeni su puno važniji kod većine ljudi, a na njih možemo djelovati u velikoj mjeri. Općenito stečene faktore koji utječu na stupanj imunosti možemo podijeliti na one koje unosimo u organizam hranom i pićem te na ostale.
Od ostalih najvažnije je vježbanje. Premda ne postoje konkretni podaci koliko redovno vježbanje povećava imunost (spominje se od 30-80%), sigurno je da se otpornost organizma povećava ubrzanim metabolizmom i prokrvljenošću, što je sve produkt redovnog vježbanja.

Topla odjeća i obuća čuva toplinu organizma, čime se održava visoka prokrvljenost, a time i kvaliteta imunosti. Najviše se topline gubi preko glave, zbog čega je zimi potrebno biti toplo obučen i kao najvažnije, nositi kapu.

Kao jedan od faktora koji pridonosi podizanju imunosti jer potiče bolju prokrvljenost organizma je boravak u sauni.  Za podizanje otpornosti organizma zdravim se osobama preporučuje boravak u sauni dva puta tjedno po 20ak minuta.
Spavanje odnosno mirovanje metabolizma također utječe na imunost. Premalo sna smanjuje imunost, ali ni previše sna nije dobro, jer se tada tijelo navikava na usporeni metabolizam, koji onda oslabljuje imunost. Idealno vrijeme spavanja ne bi trebalo prelaziti 8 sati dnevno. Također bi bilo dobro da spavaća soba bude nešto hladnija od prostora gdje inače boravite, tako da se noću organizam potakne na djelomično stvaranje topline.

Hrana i piće su jedni od najvažnijih faktora imunosti na koji možemo neposredno djelovati.
Najvažniji sastojci za povećanje obrane organizma su:

  • Vitamin C - dugo poznat kao najefikasnije sredstvo za jačanje imunosti, jer djeluje kao antioksidans, odnosno neutralizira slobodne radikale koji nastaju u organizmu, a odgovorni su za promjene stanice u smislu neoplazme (raka). Vitaminom C bogato je mnogobrojno voće i povrće kao primjerice kiseli kupus, grejp, limun, naranča, kivi, i jagode. Jedini nedostatak je što je dokazano da skoro nimalo ne utječe na tijek bolesti kada je osoba već zaražena.
  • Vitamini A i E - također vrlo učinkoviti antioksidansi, potiču koštanu srž na proizvodnju leukocita, a nalazimo ih u sjemenkama, biljnim uljima i mrkvi.
  • Bioflavenoidi – nalaze se u većini voća i povrća, a važni su čimbenici u izgradnji stanične stjenke svake stanice organizma, koja je ujedno i prva prepreka svim stranim tijelima.
  • Cink – mineral koji je dosta zastupljen u mesu (teletina, puretina), ali i u plodovima mora (kamenice i rakovi), kao i u grahu. U većim dozama može biti štetan za živčani sustav.
  • Selen – ubrzava proizvodnju, te diferencijaciju bijele krvne loze, a time i poboljšava imunost. Nalazi se u tunjevini, škampima, jastogu, integralnoj riži, suncokretu, svježem siru i češnjaku.
  • Omega 3 masne kiseline - osim što djeluju kao „čistač“ krvnih žila, također potiču na rad sveukupni imunosni sustav. Najviše ih nalazimo u tuni i lososu.

Od samih jela za poboljšanje imunosti izdvojio bih:

  • Med - koji osim što potiče imunost, zbog svog sadržaja jednostavnih ugljikohidrata potiče umnu i fizičku aktivnost.
  • Jogurt - sadrži probiotike, tzv. dobre bakterije koje održavaju balans crijevne flore te omogućuju zdravu probavu.
  • Crni i zeleni čaj – potiču lučenje citokina i lizozima koji su glavni posrednici stanične i humoralne imunosti. Svaki dan bi trebalo popiti dvije šalice čaja.
  • Češnjak – djeluje kao antioksidans ali i posredno aktivira produkciju leukocita.

Od svih ponuđenih napitaka na tržištu koji poboljšavaju imunost, dobro je istaknuti jedino običnu vodu kao najbolji napitak jer ima idealan omjer minerala u sebi toliko potrebnih organizmu. Voda vlaži sluznicu i omogućava normalni metabolizam više negoli i jedna druga tekućina.

Čovjek je svejed i priroda mu je dala mogućnost da konzumira razne vrste hrane, a naš organizam na takvu prehranu najbolje reagira. Zato je važno uzimati raznovrsnu zdravu hranu, a ne orijentirati se samo na jednu vrstu i uz visoku odgovornost prema vlastitom organizmu, imuni sustav nam sigurno ne bi trebao biti ugrožen.

Dinko Kolarić, dr. med.

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

 

| 18. 12. 2009. u 13:39 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

O romskom jeziku

Glavni dio članka čine dvije tablice: riječi zajedničke romskom, hrvatskom i drugim indoeuropskim jezicima i struktura skupina indoeuropskih jezika. Povodom Međunarodnog dana romskoga jezika i njegove upotrebe u...

Audio&video

Znanjem do zdravlja

Kako živjeti zdravije i sretnije? Kako mnoge teškoće i bolesti spriječiti, a kako što uspješnije liječiti? Kako o svome zdravlju brinuti? Emisija Znanjem...

1632. - rođen Baruch de Spinoza, nizozemski filozof, s Renéom...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr