preskoči na sadržaj

Autizam

Autor: Dinko Kolarić, dr. med.

Autizam možemo definirati kao kompleksan razvojni poremećaj koji ima uzrok u biološkom poremećaju mozga. Autizam je još uvijek slabo definirana ograničena bolest obzirom da obuhvaća velik spektar poremećaja koji se kreću od blagih do teških stupnjeva.


Pretpostavlja se da ima više faktora koji dovode do navedenog poremećaja u mozgu pa zato kažemo da uzroci mogu biti:

  • genetski,
  • toksikološki - posljedica trovanja, i
  • metabolički - kao posljedica nekih drugih bolesti koje posredno dovode do promjena u mozgu, npr. neke neurološke bolesti).

Premda vidljivo iz svega možemo reći da je uzrok autizma multifaktorijalni za mnoge slučajeve, ali dakako teže, već je otkriven unazad nekoliko godina mutiran gen (shank 2) odgovoran za umrežavanje odnosno stvaranje komunikacije između stanica mozga.

Autizam je bolest karakterizirana poremećajem percepcije i obradom informacija u mozgu, a  dovodi do oštećenja vještina komunikacije i socijalizacije. Znanstvenici autizam često povezuju s nižom, ali nerijetko i s nadprosječnom inteligencijom. Istina je da u manjeg broja autističnih ljudi kognitivna inteligencija koja se ispituje standardnim testovima povećana, no međutim, ona koja je kod autizma pogođena je takozvana emotivna inteligencija. Ona predstavlja mogućnost čovjeka za empatiju, prilagodbu drugim osobama, pravovremenu i primjerenu komunikaciju mogućnost iskazivanja vlastitih osjećaja te uočavanja tuđih i još mnoge karakteristike koje autistične osobe nemaju.

Autizam se javlja kod troje djece na 10000 rođenih i četiri puta je češći kod muške djece. Kod većine oboljelih poremećaj se prepozna tek u kasnom djetinjstvu, što je prekasno s obzirom na to da je pravilno tretiranje takve djece neophodno od samoga početka. Težina autizma obično se procjenjuje i ovisi o klasičnom mjerenju testa inteligencije. Sa starenjem sve osobine autizma postaju sve izraženije i zato je važno što prije prepoznati autizam i ovisno o stupnju poremećaja pravilno usmjeriti ophođenje s djetetom, odnosno odabrati za njega najprikladniji način socijalizacije.

Premda bolest nije izlječiva, velik broj djece ipak normalno funkcionira nakon prikladne edukacije.

Autistične osobe se zbog problema u ponašanju drže za teško prihvatljive. Mnogi smatraju da su djeca takva uslijed nepravilnog odgoja, zbog čega postoje teorije o majci koja je emocionalno distancirana od djeteta ili roditeljima koji smatraju da djetetu treba sve biti dopušteno. Premda su davno odbačeni kao uzroci autizma, uvijek će biti osoba koje će smatrati da su roditelji ti koji su nesvjesno svoje dijete doveli do takovog stanja. Danas se u najrazvijenijim zemljama svijeta autistična djeca prepoznaju već s godinu i pol dana, ali isto tako se mora reći da upravo u razvijenim sredinama dolazi do velikog broja novooboljele djece iz godine u godinu Uzrok tome kao i općenito pojavi autizma nije još točno poznat.

Simptomi

Simptome autizma možemo podijeliti na tri osnovne skupine:

  • Djeca s poremećajima komuniciranja koji se očituju u zakašnjelom početku izgovaranja prvih riječi ili u potpunom izostanku istog, ali za razliku od klasičnog perifernog organskog poremećaja govora, ovaj tip poremećaja nije kompenziran drugim načinom komuniciranja, kao što su na primjer geste i mimika. Sama sposobnost započinjanja i održavanja komunikacije je poremećena, dok takva djeca repetitivno upotrebljavaju pojedine riječi ili dijelove riječi i manje rečenice.  
  • Djeca s poremećajem socijalne interakcije kod koje postoji neverbalni poremećaj ponašanja. Takva djeca koriste geste uz pomoć kojih uspostavljaju socijalnu interakciju, na primjer pogledima, izrazom lica ili položajem držanja tijela. Zbog takve socijalno oštećene interakcije smanjena je sposobnost izražavanja radosti ili tuge prema drugim ljudima, nema mogućnosti razvijanja primjerenog odnosa s vršnjacima te razmjene osjećaja s drugim osobama
  • Djeca sa skupinom istovjetnih obrazaca ponašanja, interesa i  aktivnosti. Neki od takvih ponašanja su; neobična zaokupljenost predmetima ili dijelovima predmeta, ponavljano ili uporno okretanje predmeta, ponavljajući nespecifični nefunkcionalni rituali, ponavljani pokreti tijela (lupkanje, savijanje prstiju ili šake) te ponavljanje dnevne rutine kod koje svaka promjena uzrokuje nemir i smijeh bez ikakvog razloga. Kretnje su im ili hiperaktivne ili krajnje pasivne. Dodatne osobitosti autističnog djeteta su  izvršavanje zadataka ali to iskustvo ne primjenjuju na slične situacije pa je tu zapravo problem u prisjećanju događanja koji su vezani za njih same. Premda imaju emocije oni ih neprimjereno izražavaju jer imaju krivu percepciju i procjenu situacije. Ne sudjeluju u igrama s drugom djecom, odbijaju tjelesni kontakt, ne obraćaju pažnju na druge i često djeluju kao da su gluhi. Nemaštoviti su u igri te pružaju otpor prilikom učenja obzirom da im to remeti rutinu.

Svako dijete sa sumnjom na autizam trebalo bi proći pedijatrijsku i neurološku obradu, premda do sada ne postoji niti jedan laboratorijski test specifičan za autistične poremećaje, najvažnije je procjenjivanje vizualne i slušne oštrine, odnosno procjena reakcije na navedene podražaje. Posljednjih godina provode se istraživanja u potrazi za genom koji je odgovoran za razvoj autizma.  

Danas je razvijen i uređaj koji na temelju djetetove svakodnevne vokalizacije može identificirati autizam kod djece stare samo dvije godine, a roditelji rezultate mogu primiti e-poštom.  Premda proizvođači tvrde da je uređaj u 90% slučajeva točan, u znanstvenim krugovima je još uvijek upitna njegova vjerodostojnost. Zadnjih godina primijećen je da veći postotak djece s autizmom kod djece koja su rođena nakon umjetne oplodnje, koja puno vremena provode gledajući TV (što vjerojatno može biti okidač za aktivaciju već stečenog gena) te djeca rođena prije 26tog tjedna trudnoće.
Autistična djeca često imaju pridruženu epilepsiju što predstavlja veliki problem s obzirom na to da neki lijekovi protiv epilepsije dokazano potenciraju autizam kod djece epileptičara koji prije nisu imali simptome autizma. Isto vrijedi i za djecu žena koje su uzimale hormone za indukciju ovulacije.

Liječenje

Lijek za autizam ne postoji. Jedini način kako se takvom djetetu može pomoći je poticati normalan razvoj odnosno samostalnost i socijalizaciju predviđenu za dob djeteta. Trebalo bi edukacijom roditelja oslabiti negativne oblike ponašanja kao što su agresija i autoagresija te izvesti dijete iz stereotipnog ponašanja. Svaki tretman mora biti prilagođen, s obzirom na to da svako autistično dijete ima simptome drugačije izražene. Danas postoje udruge u Hrvatskoj na razini gradova i država s mogućnošću vrlo snažne potpore oboljelima. Trenutno u našoj zemlji ne postoji specijaliziran dijagnostički i terapijski tim za autizam ali jedan od ciljeva navedenih udruga je upravo stvaranje takvih timova.

dr.med Dinko Kolarić

Posebna zahvala na stručnoj pomoći cijenjenom kolegi dr. Hrvoju Mokroviću

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

 

| 26. 7. 2010. u 08:30 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Hrvatska kakvu želimo

Donosimo vam rad Petre Maravić, učenice 6. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, Pš Drežnica. Petra je napisala pjesmu za literarno-likovni natječaj "Hrvatska kakvu...

Nastavni materijali

Znamenitosti Slovenije

Niz fotografija najpoznatijih znamenitosti Slovenije

Audio&video

Znanjem do zdravlja

Kako živjeti zdravije i sretnije? Kako mnoge teškoće i bolesti spriječiti, a kako što uspješnije liječiti? Kako o svome zdravlju brinuti? Emisija Znanjem...

1724. - rođen Immanuel Kant, njemački filozof čijom pojavom započinje...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr