preskoči na sadržaj

Preuranjeni početak bavljenja sportom ne daje dobre rezultate

S početkom nove školske i vrtićke godine počinje i sezona upisa na dodatne sportske aktivnosti za najmlađe. Zabluda je da su teniski reket u ruci četverogodišnjaka, karate pojas na petogodišnjaku ili papučice za ritmičku gimnastiku već na trogodišnjakinji ponajbolji put za dječje zdravlje i eventualne buduće sportske uspjehe.



autor: Radmila Kovačević, 07.09.2010.

 
Za sportsku i zdravu budućnost djeteta od jedne su discipline, kažu stručnjaci, u predškolskoj dobi, pa čak i tijekom prva četiri razreda osnovne škole, puno bolje takozvane univerzalne sportske aktivnosti, na kojima se dijete upozna s različitim sportovima.

– Sa sustavnim treninzima većine sportova ne treba kretati prije djetetove osme, devete godine i poslije. Idealno je da djeca u nižim razredima osnovne škole prođu izobrazbu za cijeli spektar sportova, poput škole plivanja, škole skijanja i sl., a da se tek potom, prema interesima, specijaliziraju.

Upozoravajuće brojke

Iskustvo pokazuje da prerani počeci sustavnim bavljenjem sportom ne daju očekivane rezultate – razbija uvriježeno mišljenje kako je važno što prije uključiti dijete u neki sport dr. Dragan Milanović, profesor teorije treninga i razvoja kineziologije na zagrebačkom Fakultetu za fizičku kulturu. Što izabrati za svoje dijete premišljaju mnogi roditelji upravo ovih dana. S početkom nove školske i vrtićke godine počinje, naime, i sezona upisa u razne dodatne aktivnosti. Bavljenje sportom, dakako, pri vrhu je aktivnosti koje se preporučuju za slobodno vrijeme djeci. Sadašnje su brojke, pritom, daleko od željenih. U Hrvatskoj se tek oko 20 posto učenika organizirano bavi sportom, a cilj je da ih se uključi 35 posto. Pritom, u Zagrebu, recimo, tek svaki deseti osnovnoškolac bavi se nekim sportom kroz školske klubove, kako kaže Ivana Jukičić, stručni suradnik sportskih aktivnosti za osnovne škole u zagrebačkom Školskom sportskom savezu.

– Prije desetak i više godine brojke su bile veće. Tada je u školskim klubovima bilo angažirano i 20-ak posto osnovnoškolaca – dodaje I. Jukičić. Za dječake je, inače, nogomet i dalje neprijeporni broj jedan. Po broju djece koja biraju taj sport košarka je na drugom, rukomet na trećem, odbojka na četvrtom, a atletika na petom mjestu.

Blanka motivira

– Kod djevojčica je najpopularnija odbojka, a slijede atletika, košarka, rukomet i plivanje. Tako je manje-više stalno, s tim da interes za neke sportove poraste nakon održavanja većih prvenstava, a pogotovo nakon uspjeha hrvatskih sportaša, poput Blankinih ili naših rukometaša i slično – kaže I. Jukičić.

Za popularizaciju sporta, dakako, ključno je i je li društvo djeci stvorilo uvjete za masovno bavljenje sportskim aktivnostima. U Hrvatskoj to danas nije prioritet, a dr. Milanović podsjeća kako je sport i potreba i pravo djece.

– Sport čini samo dobro i za psihički i za fizički razvoj djece, ali i za njihovu socijalizaciju – poručuje dr. Dragan Milanović.

Za sustavno bavljenje nekim sportom, kroz treninge u klubu, dob je, dakako, važna, ali nema koristi od preranih početaka. Dr. Dragan Milanović kaže da, primjerice, s intenzivnim treninzima plivanja ili ritmičke gimnastike ne treba kretati prije osme ili devete godine djetetova života. Za tenis i skijanje najbolje je pričekati da dijete navrši devet ili deset godina. Treninzi košarke, odbojke, rukometa ili nogometa ne preporučuju se prije desetog djetetova rođendana.

Za vaterpolo, primjerice, treba pričekati i jedanaest navršenih godina. Za džudo je preporučena dob 12, a s atletikom se može početi i godinu prije. Umjetničko je klizanje, primjerice, sport s kojim se može krenuti ranije, već sa sedam ili osam godina.

 

Vijest je preuzeta s internetskih stranica Večernjeg lista.

| 8. 9. 2010. u 09:20 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Europske države na slijepoj karti

Donosimo rad učenice Lucije Beljo, učenice 7.b razreda Osnovne škole Sesvetska Sopnica. Lucija je uz pomoć nastavnika Marijana Biruša izradila igru pogađanja geografskog smještaja europskih država na...

Nastavni materijali

Crtani film Putovanje plavog lonca

Ključni pojmovi: filmska priča, slijed događaja, lik u filmu.  Obrazovna postignuća: primati (recepcija) primjerene dječje filmove; zamijetiti i odrediti slijed događaja u filmu; ispričati filmsku priču kratkoga...

Audio&video

Stigla je pošta

Ako vas zanima što rade učenici i učitelji diljem Hrvatske, kamo idu i tko ih posjećuje, s kakvim se problemima susreću i kakva rješenja pronalaze slušajte...

1685. - rođen Georg Friedrich Händel, njemački skladatelj, poznat...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr