preskoči na sadržaj

Hum – najmanji grad na svijetu

Hum je istarski gradić položen na hrptu izduženog brijega unutar gradskih zidina koje zatvaraju površinu dužine oko stotinu i širine oko 35 metara. Iako je malen, u Humu su vidljiva sva obilježja srednjovjekovnog gradića. Naime, glavne konture današnjeg izgleda Hum je dobio još u 11. stoljeću, kada je na ostacima starije utvrde sagrađen humski kaštel, a zatim uz njega prvi niz kuća budućega gradića.


Kako se nalazio u pograničnom prostoru, kao jedna od važnijih utvrda franačkoga carstva, humski je kaštel imao vrlo važnu obrambenu ulogu. Nalazio se na platou unutar obrambenih zidina, na mjestu današnje župne crkve, župnog dvora i najzapadnijeg dijela sjevernog niza kuća.

Tlocrt kaštela imao je oblik pravokutnika (35x30 m). Uz kaštel se postupno gradilo naselje, u skladu s namjenom kaštela. Naime, grad je trebalo tako izgraditi da su slučaju opasnosti iz svakog njegovog dijela svi stanovnici Huma („grašćaki“) mogu što brže doći do kaštela budući da su svi oni bili ujedno i njegovi branitelji. U svrhu obrane grad je tijekom 11. i 12. stoljeća opasan obrambenim zidinama s kulama i gradskim vratima.

Prostornu organizaciju Huma čine tri paralelna niza kuća što se pružaju od istoka prema zapadu. Grad ima dvije ulice i trg kod glavnih gradskih vrata. Važno je napomenuti da su prozori kuća u sva tri niza gledali na ulicu pa je tako bilo moguće brzo aktiviranje vojne posade i sklanjanje svih gradskih žitelja u kaštel.

U sukobima, pljačkaškim i ratnim pohodima Hum je često stradavao, a njegov je obrambeni sustav s kaštelom više puta djelomice rušen i obnavljan. Tako tijekom 16. i 17. stoljeća Hum doživljava znatne promjene: obnovljene su i ojačane obrambene zidine, 1562. godine izgrađena su dvostruka (glavna) gradska vrata, gradska loža i drugi objekti za upravne i javne djelatnosti, a 1609. nova župna crkva, na mjestu starije romaničke crkvice Sv. Marije.

Današnji izgled Huma oblikovan je početkom 19. stoljeća. Na mjestu manje župne crkve iz 17. stoljeća izgrađena je župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (1802.), poznata i pod nazivom Crkva sv. Petra i Pavla. O tome govori glagoljski natpis uzidan u pročelje crkve koji je, kao i ostali vidljivi natpisi pisani glagoljicom, uništen 1921. godine od strane talijanske vlasti. Početkom 19. stoljeća zbog veličine nove crkve južni gradski zid pomaknut je prema van, tako da se zvonik iz 15. stoljeća našao unutar gradskih zidina.

Burna prošlost


Iako se Hum razvijao i oblikovao kroz srednji vijek kao utvrda na brežuljku, pretpostavlja se kako su prednost te lokacije puno ranije uvidjeli Histri, ilirsko pleme u prostoru Istre, te upravo tu izgradili gradinu kao utočište od pljačkaša. Stoga o Humu možemo govoriti i kao o pretpovijesnom naselju koje je već tada bilo u graničnom području između dva velika ilirska plemena: Liburna i Histra.

U antičkom periodu, nakon dva stoljeća ratnih sukoba, Rimljani pokoravaju Histre i vladaju Istrom sljedećih šest i pol stoljeća, a područje Humšćine biva i tada granično, s važnom obrambenom funkcijom. Slijede stoljeća velikih seoba, ratnih pohoda i razaranja. Uslijed prodora germanskih plemena i Huna tijekom 4. i 5. stoljeća stradava i humska utvrda i okolno stanovništvo.

Do oporavka i mirnijeg života dolazi krajem 5. i početkom 6. stoljeća za vladavine Ostrogota, a prostor Istre obnavlja svoj gospodarski i kulturni život u doba Bizanta, iako se i tada Hum nalazi na tzv. bizantskom limesu, tj. graničnom području organiziranom radi obrane od prodora Avara i Slavena.

Već krajem 6. stoljeća, franački car Karlo Veliki u Istru kao vojne obveznike naseljava Hrvate. Obrambena uloga bila je namijenjena i humskoj utvrdi. U 15. stoljeću Humšćina ponovno postaje granično područje, i to između Venecije i Austrije. Hum je pripadao Veneciji te u 16. stoljeću doživljava nov procvat u izgradnji. To je vrijeme razvijenog komunalnog sustava i izražene gradske uloge Huma kao administrativnog, kulturnog i gospodarskog središta. Tako je sve do 18. stoljeća, kada cijela Istra pada pod austrijsku vlast.

Nakon Prvog, a pogotovo nakon Drugog svjetskog rata Hum gubi ulogu upravnog, gospodarskog i kulturnog središta, i danas predstavlja živi spomenik povijesti i dragocjenosti kulturne baštine.

Središte glagoljaštva


Iako je Hum bio zbijeno i utvrđeno naselje na brijegu i kao takav dominirao okolicom, on nije živio izolirano od okolnog prostora. Grad je živio urbano-ruralnim životom te je bio upravno, gospodarsko, crkveno i kulturno središte cijele Humšćine. I kao takvo naselje, Hum je jedno od najpoznatijih središta glagoljaštva sve od 11. stoljeća. To je ujedno razlog zbog kojeg brojni turisti dolaze u Hum jer je on zadnji detalj na spomeniku hrvatske kulture – Aleji glagoljaša.

Najmanji i po broju stanovnika?


Prema prvom popisu stanovnika Huma iz 1857. godine u Humu su živjela 84 stanovnika. Kasnijim popisima stanovništva bilježi se opadanje i porast broja stanovnika. Tako npr. najveći broj stanovnika Huma iznosi 976, a zabilježen je popisom iz 1921. godine, dok je najmanji broj od 17 stanovnika zabilježen popisom iz 1971. godine. Popisom stanovništva iz 2001. godine utvrđen je broj od 17 stanovnika. Iz toga proizlazi da Hum nije najmanji grad na svijetu samo po svojoj površini već i po broju stanovnika.

 

Članak je izvorno objavljen u 16. broju časopisa Drvo znanja i nije ga dopušteno prenositi.

| 4. 5. 2017. u 09:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

O romskom jeziku

Glavni dio članka čine dvije tablice: riječi zajedničke romskom, hrvatskom i drugim indoeuropskim jezicima i struktura skupina indoeuropskih jezika. Povodom Međunarodnog dana romskoga jezika i njegove upotrebe u...

1608. - Matija II. Habsburški okrunjen za hrvatsko-ugarskog...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr