preskoči na sadržaj

U zdravome tijelu zdrav duh

U zdravome tijelu – zdrav duh! Tu ste poslovicu čuli bezbroj puta i možda vam je već i pomalo dosadila. Pa tko danas ima dovoljno vremena za vježbanje i skakutanje uz loptu? Čemu služe sve te vježbe osim da se pošteno namučimo, oznojimo i umorimo?


E pa pokušajte zamisliti sljedeću situaciju: jednog sunčanog jutra u dalekoj prapovijesti, gospodin Pećinarić je izašao iz svoje pećine i prvo što je ugledao jest ogroman lav gladnog pogleda i otvorenih ralja spremnih na doručak. Što će se dogoditi ako neće stići pobjeći? Zbogom gospodine Pećinariću, eto što! Međutim, zbog izvrsne kondicije i brzo dostavljene energije, naš se gospodin brzo popeo na najbliže drvo i tako lava ostavio kratkih rukava.

Slična se situacija može dogoditi i danas. Doduše, ne baš s lavom u glavnoj ulozi ali sigurno postoji niz situacija u kojima nam kondicija i dobra tjelesna forma mogu pomoći.

Vježbanje je moćno sredstvo održavanja dobre kondicije i naše ga tijelo treba. Čak i ako vam se čini da vaše tijelo nije sposobno za vrhunsku kondiciju, natjerajte ga da nekoliko tjedana redovito vježba i brzo ćete primijetiti napredak. Osim što ćete biti zdraviji, zagarantiran vam je bolji izgled, zadovoljstvo i solidna količina samopouzdanja.

Nedovoljna tjelesna aktivnost danas je veliki zdravstveni problem. Slobodno vrijeme vrlo često provodimo pred televizorom, računalom ili zavaljeni u naslonjač. I dok u Europskim zemljama redovito vježba i više od 50 posto stanovništva, u Hrvatskoj je taj broj manji od deset posto. Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, svakog bismo dana morali umjereno vježbati najmanje pola sata i to odjednom ili u više manjih segmenata.

Brojna znanstvena istraživanja dokazala su da redovita tjelesna aktivnost:

  • pomaže u održavanju poželjne tjelesne težine
  • sprječava nastanak nekih oblika zloćudnih bolesti
  • pomaže u prevenciji bolesti srca
  • jača kosti, osobito u starijoj životnoj dobi
  • pozitivno djeluje na dišni sustav i sve unutarnje organe
  • djeluje na izlučivanje otrova iz organizma
  • održava dobru probavu
  • pozitivno djeluje na depresiju i smanjuje negativne učinke stresa
  • poboljšava koncentraciju.

Različite vrste vježbi

Postoje različite vježbe i brojne aktivnosti u koje se možete uključiti bez obzira na dob, spol i kondiciju. Važno je da odaberete onu vrstu aktivnosti koja će biti u skladu s vašim potrebama, mogućnostima i ciljem koji želite postići. Možete vježbati sami, u organiziranim grupama ili u društvu prijatelja. No, bitno je napomenuti da ako imate zdravstvenih poteškoća, prije odabira vježbi svakako porazgovarate sa svojim liječnikom.

Vrste vježbi:

Aerobne vježbe – ovim se vježbama jačaju srce i pluća. One jačaju metabolizam, pospješuju izgaranje masnoća i daruju veću izdržljivost. Aerobne vježbe izvode se ponavljanjem pokreta, što rezultira snažnijim disanjem kao kod brzog hoda, trčanja, plivanja, jogginga, veslanja, vožnje bicikla, stepa ili aerobika.

Izometrične vježbe – služe za postizanje čvrstoće mišića i obično se rade zajedno s vježbama istezanja. Bit je u tome da se malim ritmičnim pokretima stežu mišići, a da se pritom ne opterećuju.

Vježbe istezanja – ovim vježbama blago savijamo i napinjemo mišiće kako bi oni postali elastičniji i čvršći. Vježbe istezanja dobro je raditi i prije i poslije svakog vježbanja ili sporta jer je to najbolji način za zagrijavanje i opuštanje mišića. Na taj se način izbjegavaju ozljede mišića koji su naporno radili ili se pak pretjerano odmarali.


Gimnasticiranje – ove se vježbe baziraju na ponavljanju pokreta, ali za razliku od aerobnih vježbi, one ne iziskuju snažno disanje već njima uglavnom pospješujemo savitljivost i čvrstoću tijela. Gimnastičke vježbe se uglavnom sastoje od savijanja gornjeg dijela tijela i podizanja nogu.

Vježbe otpora – uz njih ćemo možda zadržati istu težinu – ili je čak i povećati jer su mišići teži od masnoće – ali ćemo sigurno izgledati sjajnije i čvršće. Otpor potreban za ove vježbe može biti težina ili gravitacija, a čak bi se i nošenje teške torbe moglo nazvati vježbom otpora (ali bi se pritom moralo vježbati s oba ramena ili obje ruke). U ove vježbe ubrajaju se tenis i squash (brza loptica djeluje kao otpor) kao i korištenje gimnastičkih sprava i dizanje utega.

Bez obzira koju vrstu vježbe ste odabrali, nikad - doslovno nikad - ne smijete osjetiti bol prilikom vježbanja. Bol je signal tijela da se s njim događa nešto što nije normalno. Ponekad samo treba «stati na loptu» i prestati se toliko truditi. Uvijek se zagrijte i polako smanjite intenzitet na kraju vježbanja, nemojte vježbati punim želucem, ali niti gladni, pijte dovoljno tekućine prije, za vrijeme te poslije vježbanja te kad god je moguće vježbajte pod stručnim vodstvom. Savjeti stručnjaka neprocjenjivi su, osobito u početku tjelesne aktivnosti.

Redovito tjelesno vježbanje pomaže nam da izgledamo i osjećamo se bolje, da budemo zadovoljniji, puni samopouzdanja, i što je najvažnije – redovita tjelovježba pomaže u očuvanju i unapređenju zdravlja.

Je li vam sad jasnije čemu službe sve te vježbe i zašto se kaže da je u zdravom tijelu zdrav duh?  :-)

| 11. 12. 2006. u 12:27 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Autorska prava

Donosimo rad Tee Hrgović, učenice 2.a razreda Gimnazije Vukovar. Učenički je uradak nastao na nastavi informatike u sklopu obrade prezentacijskih tehnika i sadržaja koji se u prezentacijama koriste pri čemu je naglasak...

Nastavni materijali

Idejni i okvirni projekt

Idejni prijedlog za uključivanje gospodarstvenika i Industrijsko-obrtničke škole Šibenik u rad studija kroz izvođenje nastave  praktičnih vježbi studija na funkcionalnoj i realnoj tehnici koja bi se dijelom...

Audio&video

Znanjem do zdravlja

Kako živjeti zdravije i sretnije? Kako mnoge teškoće i bolesti spriječiti, a kako što uspješnije liječiti? Kako o svome zdravlju brinuti? Emisija Znanjem...

1883. – Dalmatinski sabor je proglasio hrvatski jezik službenim...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr