preskoči na sadržaj

Dječje slobodne aktivnosti

Autor: Ana Plazonić Fabian, prof.

Bez obzira na starost svojeg djeteta, roditelji su svakodnevno sa svih strana obasipani informacijama o različitim slobodnim aktivnostima kojima se dijete može baviti. U svojoj želji da svom djetetu pruže svaku mogućnost za uspjehom i razvijanjem talenata, te informacije roditeljima svakako zvuče privlačno.


Toj jednadžbi trebamo pribrojiti i pritisak usporedbe s drugom djecom, roditeljima i obiteljima, kao i želju roditelja da budu „najbolji mogući roditelji“. Rezultat su fizički i mentalno preopterećena djeca s vrlo malo zdravog nestrukturiranog slobodnog vremena.

Slobodne aktivnosti (strukturirano slobodno vrijeme) su svakako zbog mnogo razloga korisni za svako dijete: potiču razvijanje socijalnih vještina, omogućuju prilike za igru i vježbu, utječu na razvoj dječjeg samopouzdanja ... i zabavne su! Bitno je održavati ih takvima, i ne dozvoliti da se pretvore u opterećenje za djecu, kao i za njihove roditelje

Roditeljska očekivanja, perfekcionizam i (pre)velika želja da svojoj djeci pruže sve najbolje (često bazirana na njihovim vlastitim nerealiziranim snovima i potisnutim željama) u praksi za djecu mogu postati pretežak teret. Na to preopterećenje mogu reagirati na različite načine i iskazivati kroz različite simptome: kroz umor, tjeskobu, bezvoljnost i potištenost, glavobolje i trbobolje, zaostajanje u obavljanju školskih obaveza te kroz negativne promjene u socijalnim odnosima.

Naravno da svaki roditelj za svoje dijete želi sve najbolje. Ipak, bitno je dijete usmjeriti na ono za što ima sklonosti i sposobnosti, za što je razvojno zrelo i sposobno, a ne izbor temeljiti isključivo na roditeljskim očekivanjima i pritisku okoline. Razvoj djeteta se ne može požurivati, svako dijete ima sebi prilagođen individualni ritam i sposobnosti, što roditelji svakako trebaju pažljivo „osluškivati“ i prilagoditi se. Najbolji uvjeti za rast, razvoj i ispunjavanje potencijala svakog djeteta su svakako poštovanje i iskreni interes za ono što dijete radi, omogućavanje da se razvija postupno i svojim ritmom, te podrška i ljubav (a ne pritisak!). 

Ovisno o uzrastu i interesima vašeg djeteta, možete postaviti razumne granice za slobodne aktivnosti i tako pripomoći da u njima uživate i vi i vaše dijete. Evo nekoliko jednostavnih prijedloga:

  • Djetetu omogućite vlastiti izbor slobodnih aktivnosti u kojima želi sudjelovati. Ipak, ukoliko je vaše dijete već uključeno u dosta aktivnosti i stvarno želi sudjelovati u još jednoj, razgovarajte s njim o tome koja će od postojećih aktivnosti biti zamijenjena ovom željenom novom. Autorice Gordana Buljan-Flander i Ana Karlović (2004) daju dobru preporuku koja bi značajno mogla olakšati vaš obiteljski život : Jedno dijete – jedna slobodna aktivnost.
  • Prije nego upišete dijete na neku slobodnu aktivnost, provjerite koliko je za nju potrebno vremena. Na primjer, hoće li dijete imati dovoljno vremena za vježbu između dva termina aktivnosti? Hoće li frekvencija i vrijeme održavanja tjednih treninga biti prenaporni za dijete? Hoće li se to negativno odraziti na školske obaveze djeteta?
  • Držite raspored aktivnosti na vidljivom mjestu. Najbolja mjesta su hladnjak ili neka ploča na zidu; tako cijela obitelj može biti upoznata s rasporedom aktivnosti. Ukoliko u rasporedu pronađete slobodan prostor za još poneku aktivnost, ostavite ga slobodnim.
  • Ako je vaše dijete već upisano na neku aktivnost, dozvolite mu da pokoji put i izostane. Ponekad je važnije iskoristiti prekrasan sunčani dan za vožnju biciklom ili igru s prijateljima u dvorištu nego otići na aktivnost, pa čak i ako je unaprijed plaćena.
  • Pokušajte pronaći ravnotežu aktivnosti za svu vašu djecu, ali i za vas same. Ne čini se pretjerano pošteno ulagati ogromnu količinu vremena i energije u to da se jedno dijete otpremi na slobodnu aktivnost, jer to ostavlja puno manje vremena za ostalu vašu djecu. Isto tako, ne zaboravite ostaviti vremena za sebe, za stvari u kojima vi uživate (s razlogom se kaže: sretan roditelj – sretno dijete), kao i za provođenje zajedničkih obiteljskih trenutaka.
  • Postavite prioritete. Obitelj, prijatelji (zajednička slobodna igra) i škola bi trebali biti glavni prioriteti vašeg djeteta, tako da bi se slobodne aktivnosti trebale planirati u preostalo slobodno vrijeme. Slobodne aktivnosti dodatno pomažu djetetu u razvijanju samopouzdanja, samopoštovanja i socijalnih vještina, kao i različitih životnih interesa (pored onih akademskih).
  • Ne podcjenjujte značaj nestrukturiranog slobodnog vremena. U svojoj velikoj želji da njihova djeca iskoriste svaku moguću priliku za iskazivanje i razvijanje svojih talenata, roditelji često zaboravljaju vrijednost tzv. dosade, i time svojoj djeci uskraćuju jedno vrijedno životno iskustvo. Suprotno mišljenju uvriježenom u našoj kulturi, dosada je zdravo stanje i bitno je da ga djeca nauče tolerirati i kreativno ispunjavati.

Djeca neće moći naučiti sama sebe zabavljati ukoliko im svaka minuta njihovog slobodnog vremena bude isplanirana. Isto tako, djeci treba pustiti šansu da se samostalno i slobodno igraju, uče i istražuju, što se spontano odvija unutar njihovog nestrukturiranog slobodnog vremena.

Ana Plazonić Fabian, prof.

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

| 20. 9. 2007. u 08:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Autorska prava

Donosimo rad Tee Hrgović, učenice 2.a razreda Gimnazije Vukovar. Učenički je uradak nastao na nastavi informatike u sklopu obrade prezentacijskih tehnika i sadržaja koji se u prezentacijama koriste pri čemu je naglasak...

Nastavni materijali

Idejni i okvirni projekt

Idejni prijedlog za uključivanje gospodarstvenika i Industrijsko-obrtničke škole Šibenik u rad studija kroz izvođenje nastave  praktičnih vježbi studija na funkcionalnoj i realnoj tehnici koja bi se dijelom...

Audio&video

Znanjem do zdravlja

Kako živjeti zdravije i sretnije? Kako mnoge teškoće i bolesti spriječiti, a kako što uspješnije liječiti? Kako o svome zdravlju brinuti? Emisija Znanjem...

1883. – Dalmatinski sabor je proglasio hrvatski jezik službenim...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr