preskoči na sadržaj

Imunološki sustav

Autor: Diana Kostanjšek

Nedavno sam učenicima jedne zagrebačke škole predavala o bolestima koje nas često pogađaju tijekom hladnih zimskih dana i to posebice mladi naraštaj. Ponekad su te bolesti masovne pa kažemo da je nastala epidemija (grč. epi - kod, u, nad + demos - narod) koja se brzo i lako širi među građanima.


Primjerice gripa, prehlada ili recimo, crijevna viroza. Jedan od učenika je upitao: "Pojasnite mi, molim vas, zbog čega ja kišem i kašljem, moj prijatelj Damir šmrče i trpi grlobolju, Marina osjeća laganu temperaturu, a Zrinka i Ivica nemaju nikakvih zdravstvenih tegoba. Zajedno smo u istoj učionici, sjedimo u klupama koje se dotiču, zajedno ujutro dolazimo u školu i zajedno odlazimo kućama?" 

Odgovorila sam: "Zdravstvene razlike među vama mogu biti uzrokovane različitim uzročnicima. Primjerice: vani je promjenjivo vrijeme, pa i prohladno, a mi smo okupljeni u zatvorenim i još uvijek zagrijanim prostorijama koje pogoduju širenju tzv. ranih proljetnih bolesti. Primjerice, prehlade, gripe, grlobolje, kašlja. Kod vas u pitanju vjerojatno neka bolest uzrokovana pomanjkanjem imuniteta. Vaš imunološki sustav je posustao." 

Odmah su me upitali: "Što je imunološki sustav? O čemu se tu radi?"

I tako je počela priča o imunitetu kojemu je posvećen ovaj članak. 

Što je zapravo imunitet?

Riječ imunitet je latinskoga porijekla, dolazi od immunis – u nas se prevodi kao otpornost, neprijemljivost. Najkraće rečeno to je sposobnost našega organizma da se odupre zaraznim bolestima ili djelovanju nekih otrova. Ako je netko imun kaže se da je nepovrediv, zaštićen, da mu je organizam sposoban suzbiti djelovanje uzročnika bolesti, primjerice virusa ili bakterija. Kad sićušni uljezi, primjerice bakterije ili virusi, uđu u naš organizam (zajedno s hranom, kroz nos ili usta udisanjem zraka ili na neki drugi način) u ljudskome organizmu se automatski, bez našega svjesnog usmjeravanja ili djelovanja uključuje znak za uzbunu. Pali se crveno svjetlo! Sve naše obrambene postrojbe - cjelokupan splet stanica i tkiva imunološkog sustava u krvi, limfama, tonzilama, slezeni i koštanoj srži - smjesta napada uljeze. Najčešće su pobjednici naši ratnici i ako okršaj završi u njihovu korist čovjek ostaje zdrav, a organizam nastavlja svoje normalno i redovito funkcioniranje.

Ako pak,  u tome nemilosrdnome ratu nadvladaju uljezi, ako se uzročnici zaraza uspiju razmnožiti i izluče svoje otrove, čovjek postaje  bolestan. Kiše, kašlje, curi mu iz nosa, osjeća malaksalost, glavobolju, povišenu temperaturu, a mogu nastati i različita pogoršanja, boli, povraćanje, proljevi, sve do osipa na koži i suznicama, otežanoga disanja, kljenuti (oduzetosti) i dr. U svakom slučaju moramo odmah poslati našim obrambenim snagama u organizmu pomoć u lijekovima (koje je, naravno, propisao liječnik) i osnažiti naš obrambeni imunološki sustav, sve do konačnoga ozdravljenja.

Svakodnevnu bitku našega imunološkog sustava s uzročnicima raznih bolesti prikazala sam jednostavno i slikovito da bismo lakše i bolje razumjeli zbivanja u ljudskome organizmu kada nas napadnu bakterije, virusi ili gljivice. U naravi svi su ti procesi vrlo složeni i komplicirani. Medicinske i farmakološke znanosti trajno ih prate i proučavaju radi učinkovitijeg suzbijanja zaraza i što uspješnijeg i bržeg ozdravljenja kad bolesti nastanu. 

Žderači bakterija i virusa

Imunitet je, dakle, prirođena sposobnost zdrava čovjeka da se brani od štetnih djelovanja brojnih mikroorganizama, tvari i otrova, ponajprije bakterija, gljivica i virusa. Taj obrambeni sustav je vrlo složen (kategorizacija sustava je komplicirana, način djelovanja i sl.) pa ću izložiti samo važnost i ulogu limfocita (lat. lympha – čista, bijela tekućina),  jednog od oblika leukocita, bijelih krvnih tjelešaca (u limfnim čvorovima), bezbojnih samostalno pokretljivih stanica krvi  koji potpomažu uništavanje stranih mikroorganizama, štetnih tvari i čestica dospjelih u naš organizam putem procesa kojeg nazivamo  fagocitoza.

Fagocitozu obavljaju  fagociti (grč. fagein - jesti, žderati + kytos – šupljina, posuda), oni prepoznaju stranu tvar, obuhvate je svojim izdancima i uvuku je u svoju nutrinu. Tu se progutane čestice razrađuju i uništavaju, a ostatci izlučuju (zbog toga fagocite neki znanstvenici nazivaju žderačima). Postupak je otkrio ruski biolog Ilja Iljič Mečnjikov proučavajući kralježnjake 1882. 

Vrste imuniteta

Evo još nekoliko općih napomena o imunitetu.

Imunitet u organizmu dijeli se na stečeni i urođeni. Stečeni imunitet nastaje nakon što smo preboljeli neku bolest, primjerice rubeolu (dječji osip) ili mumps (zaušnjake). Ako se naš organizam ponovno suoči s uzročnicima tih bolesti automatski se aktiviraju one iste stanice do sada navedene i stvaraju imunološku reakciju koja sprečava nastajanje bolesti. Zbog toga za tu vrstu imuniteta upotrebljavamo još i termin trajni imunitet. Imunitet se može steći i cijepljenjem protiv određenih bolesti, gripe na primjer.

Urođeni imunitet stječemo rođenjem.

Kako sačuvati i ojačati imunitet?

Naše zdravlje i raspoloženje ovisi o imunitetu, stoga ga treba održavati i jačati. Kako? 

Na prvome mjestu po važnosti je zdrava prehrana. Redoviti obroci  i raznovrsni jelovnik su temelj dobroga zdravlja. U hladne dane valjalo bi pojačati obroke toplim pilećim juhama i zasićenim masnim kiselinama. Dok u proljeće prehranu treba prilagoditi toplijim temperaturama. Kuhano povrće i meso će potkrijepiti imunološki sustav. Naravno, ne smijemo zanemariti djelotvornost vitamina kojih u obilju ima u voću i povrću. Ujutro je dobro uzeti žlicu meda i čašu svježe iscijeđenog voća. Ili uvijek dobrodošlu jabuku. Dovoljan unos bjelančevina (proteina) jača sve imunološke reakcije u organizmu (meso je bogato selenom i cinkom, a oni su važni za imunološki sustav). Tu su, dakako, zdravi i kalorični sir, jaja, orašasto voće. Dnevni unos jogurta, koji sadrži bakterijske kulture Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus jača imunološki sustav, jer djeluje na ravnotežu crijevne mikroflore (čak 60 % stanica imunološkog sustava smješteno je u crijevima). 

Budite čili, veseli, radosni, bavite se športom, izlazite u šetnju, uživajte u ljepotama proljeća. Obilazite školske prijatelje i znance. Fizička aktivnost je iznimno važna. Nemojte ostajati u kući, izležavati se, satima gledati televizor. U rano proljeće valja se prikladno odjenuti, nemojte se izlagati duže vrijeme izravno jakome suncu.

Stiglo nam je, evo, proljeće. Priroda se posvuda raskošno budi a s njom i mikroorganizmi koji osobito često izazivaju proljetne prehlade. Uz svakodnevan posao, obaveze u školi, potrebno je brinuti se i o vlastitome zdravlju - jačati svoj imunitet.

Na kraju mala preporuka: kad kišete obvezno stavite (papirnatu) maramicu na usta. Kad čovjek kihne iz usta izađe oko 20 tisuća kapljica sluzi i sline. Ako je uzročnik neke bolesti u njegovoj pljuvački ili u izlučinama dišnih putova, zarazit će ljude u svojoj bližoj okolici.

 

Srdačno Vas pozdravlja vaša obiteljska liječnica

Diana Kostanjšek

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

| 30. 3. 2012. u 10:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Bolesti i poremećaji živčanog sustava

Donosimo rad Marka Majnolovića, učenika 3.a razreda Gimnazije Vukovar. Marko je izradio PowerPoint prezentaciju o bolestima i poremećajima živčanog sustava. Prezentacija može poslužiti u nastavi biologije i na satu razrednika...

Nastavni materijali

Kognitivne pristranosti

Prepoznati vrste kognitivnih pristranosti (predrasuda).

Audio&video

Vodič za moderna vremena

Emisija koja govori o fenomenima modernog života, ekonomiji i tehnologiji. U njoj možete saznati što su to krvavi dijamanti, kako se obraniti od kompjutorskih...

1681. - umro Pedro Calderon de la Barca, španjolski pjesnik i...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr