preskoči na sadržaj

Lubenica

Lubenica (Citrullus lanatus) je jednogodišnja biljka iz porodice tikvovki (Cucurbitaceae), podrijetlom iz tropske Afrike. Uzgaja se i u drugim toplim krajevima zbog slatkog, sočnog i jestivog ploda. Najpoznatije države u kojoj se uzgajaju lubenice u Europi su Grčka, Makedonija i Bosna i Hercegovina.


Lubenica je voće tipično za ljetne mjesece, kada je i najbolje kvalitete. Većinu njezina sastava čini voda. Okrugla je ili ovalna tamno zelene ili svijetlo zelene boje kore s prugama dok je unutarnji sočan dio, roze do crvene boje s tankim, crnim, jestivim sjemenkama. Lubenica je zdravo povrće, a posebno je dobra za bubrege. Jedno je od rijetkog povrća koje se često smatra voćem.

Ljekovitost

Visoki udio vode čini ovo voće idealnim desertom u vrućim ljetnim danima. Istraživanja potrošača otkrivaju da se za lubenicu vjeruje da je nutritivno vrijedna hrana i da je zdravi međuobrok. Prema standardima Agencije za hranu i lijekove (FDA) lubenice su danas nutritivno bogatije nego prije.

Među nutrijentima lubenice osobito su zanimljivi fitonutrijenti kao što su antioksidansi od kojih je najpoznatiji vitamin C, zatim likopen i beta-karoteni. Ovi antioksidansi spriječavaju štetno djelovanje slobodnih radikala na organizam. Slobodni radikali primjerice mogu pogoršati oboljenja kao što je astma začepljenjem dišnih putova, oksidiraju kolesterol koji postaje ljepljiv te se veže na stijenke što može imati vrlo ozbiljne posljedice kao što su srčani ili moždani udar. Štetno djelovanje slobodnih radikala može dovesti do oboljenja kao što su artritis ili oštećenja stanica debelog crijeva i potaknuti razvoj raka.

Brojne studije su pokazale da antioksidansi kao što su vitamin C i beta-karoten mogu vrlo učinkovito spriječiti štetno djelovanje na način da neutraliziraju radikale.

Vitamin C također pomaže u održavanju funkcija vezivnog tkiva, sudjeluje u procesima koji pospješuju zacjeljivanje rana i potiče rad imunološkog sustava. Jedna od uloga je i u procesima iskorištenja željeza u organizmu.

Likopen je također jedan od vrlo učinkovitih antioksidanata koji daje crvenu boju rajčici, lubenici ili crvenom grejpu. Te studije su utvrdile zaštitnu ulogu likopena u nekoliko vrsta raka (rak pluća, dojke, prostate i drugih vrsta). Likopen štiti stanice od oksidativnog oštećenja te na taj način sudjeluje u procesima zaštite srčano-krvožilnog sustava.

Zanimljiv sastojak lubenice je aminokiselina citrulin koja se u tijelu pretvara u drugu aminokiselinu arginin koja složenim procesima metabolizma utječe na sniženje tlaka i opuštanje krvnih žila. Arginin poboljšava i osjetljivost na inzulin u oboljelih od dijabetesa tip 2 koji su otporni na inzulin.

Kupovanje i čuvanje

Pri kupnji cijele lubenice bira se ona čija težina odgovara njenoj veličini, a kora je glatka i ne previše sjajna. Udari li se po njoj prstima, zvuk ne bi smio biti šupalj. Strana na kojoj je lubenica ležala na zemlji prilikom sazrijevanja mora biti žućkaste boje, a nikako bijele ili zelene, jer je to pokazatelj da je ubrana prerano, što će se negativno odraziti na teksturu, okus i sočnost lubenice. Ukoliko se kupuje rezana lubenica, potrebno je obratiti pozornost na boju i svježinu voća.

Lubenica se čuva u hladnjaku cijela ili narezana, do tjedan dana. Narezana lubenica treba se omotati plastičnom folijom kako bi se spriječilo njeno isušivanje i upijanje mirisa druge hrane.

Priprema jela s lubenicom

Prije rezanja lubenica se treba oprati pod tekućom vodom, a ukoliko je velika, treba je dobro obrisati vlažnom kuhinjskom krpom ili papirom. Ovisno o namjeni može se rezati na ploške, na kocke ili putem posebnog nožića vaditi u obliku kuglica. Jede se prvenstveno samostalno, ali može biti i dio voćnih salata gdje izdubljena kora polovice lubenice može poslužiti i kao zdjela za serviranje.

Lubenica se može kombinirati i s drugim povrćem u obliku raznih salata, kao predjelo ili mali obrok. Tako narezana lubenica na kockice, može se pomiješati s rajčicom i krastavcem, s rikulom i pinjolima uz dodatak mirisnog bosiljka ili samo s crvenim lukom uz dodatak soli i papra.

Izvori:

  1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Lubenica
  2. http://sirovahrana.hr/clanak/lubenica-85
| 21. 5. 2013. u 15:28 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Dan broja Pi

Donosimo vam rad Mislava Božića, učenika 2a razreda Gimnazije Vukovar. Povodom Dana broja Pi Mislav je izradio infografiku u obliku kratkog podsjetnika na značajne događaje povodom ovog datuma.

Nastavni materijali

European painters

Igra spajanja u nizove: imena slikara, države i stoljeća u kojem je živio.

Audio&video

Divni novi svijet

Emisija o prirodnim znanostima koja će vam, između ostaloga,  otkriti  u kakvoj su vezi slapovi, vulkani, potresi, avioni... i disco-club, što se pod utjecajem...

1568. - potpisivanjem mira u Longjumeau na današnji dan...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr