2017-04-03 08:43:18

Plastisfera - nova životna zajednica u svjetskim morima

Ocean sadrži ogromne količine plastičnog otpada što pluta ispod površine u obliku sićušnih čestica. Morski mikrobiolog Tracy Mincer tvrdi da svaki komadić plastike pod elektronskim mikroskopom postaje "oaza biološke aktivnosti".

Mincer i njegovi suradnici s Oceanografskog instituta Woods Hole istražili su ostatke ribolovnog najlona, plastične vrećice i plastične pelete izvađene iz Sargaškog mora. Sargaško more nalazi se na sjeveru Atlantskog oceana gdje morske struje uzrokuju akumulaciju otpada. U tom je području prisutno više od 1100 tona plastičnog otpada. Na uzorcima pregledanim elektronskim mikroskopom znanstvenici su uočili da bakterije buše male rupe na površini plastike. Mincer to uspoređuje s bacanjem brikete za roštilj u snijeg. Poznate su već bakterije koje razgrađuju plastični otpad na odlagalištima, no ovo je prvi put da su takve bakterije koje razgrađuju plastiku otkrivene u moru.

Ovaj je rad predstavljen na 5. Međunarodnoj konferenciji o morskom otpadu u Honoluluu na Havajima 24. i 25. ožujka 2017. godine.

Otkriće bakterija koje razgrađuju otpad objašnjava smanjenje količine morskog otpada unatoč porastu onečišćenja u svijetu (u posljednjih se 40 godina količina akumuliranog plastičnog otpada u moru udvostručila). Istraživačima još uvijek nije jasno jesu li nusproizvodi razgradnje plastike toksični i mogu li se akumulirati u hranidbenom lancu. Mincer tvrdi da je svakako potrebno shvatiti cijeli mehanizam razgradnje plastike i utvrditi postoji li negativni učinak na hrandibenu mrežu.

Mark Brown sa Sveučilišta u Dublinu tvrdi da plastika sadrži toksične tvari poput ftalata, a na svoju površinu može apsorbirati i druge zagađivače u morskom ekosustavu. Toksične se kemikalije iz bakterija hrane plastikom i prenose se hranidbenom mrežom na ostale organizme koji se hrane bakterijama i na taj način dolazi do biomagnifikacije.

Biomagnifikacija je pojam koji se koristi u ekotoksikologiji za porast koncentracije zagađivala u članovima hranidbenog lanca, proporcionalno s razinom hranidbenog lanca. Nusproizvodi razgradnje plastike i njihovo kretanje u hranidbenom lancu od velike su važnosti zbog toga što se čovjek nalazi na samom vrhu hranidbenog lanca.

Linda Amaral-Zettler s Instituta za biologiju mora u Woods Holeu i Tracy Mincer pomoću genetičkih i molekularnih metoda dokazali su da osim bakterija iz skupine Vibrio na česticama plastike žive i eukariotski organizmi. Tako se na ovim „mikrobnim grebenima" mogu pronaći i alge i druge skupine organizama koje plastične plutajuće objekte smatraju relativno stabilnim domom. Takvu su kompleksnu životnu zajednicu nastalu antropogenim djelovanjem nazvali plastisferom.

Znanstvenici će s Instituta Woods Hole nastaviti s istraživanjem mikroorganizama koji žive na plastičnom otpadu u moru i pokušati utvrditi koje su zapravo posljedice razgradnje plastike za morski ekosustav.

 

Vijest je prenesena s mrežnih stranica Biologija.com.hr.


www.skole.hr