2019-02-07 09:58:39

Istine i zablude o održavanju tjelesne topline zimi

Procesi su koje tijelo koristi za zagrijavanje, fascinantni. Ipak, za vrijeme nižih temperatura održavanje normalne tjelesne temperature postaje izazov.

 

Krv teče tijelom noseći hranjive tvari, kisik i druge važne supstance. Tim dostavnim sustavom također dovodi toplinu proizvedenu u mišićima do kože, gdje se oslobađa.

Kada smo u hladnom okruženju, tijelo nam preraspodjeljuje krv u torzo, održavajući toplinu vitalnih organa. Istovremeno, tijelo ograničava dotok krvi u kožu što znači da možemo dulje vremena zadržati unutrašnju toplinu.

Druga je obrambena strategija mišićna aktivnost koja ubrzava metabolizam i stvara više topline.

Razlike u veličini tijela, tjelesnoj masi i metaboličkoj aktivnosti utječu na to kako različiti ljudi doživljavaju hladnoću. Niže osobe s manjim razinama tjelesne masnoće gube više topline u okolišu od većih ljudi s višim tjelesnim masama. Viša osoba može imati povećanu mišićnu masu koja je proizvođač topline ili veću tjelesnu masu koja funkcionira poput izolatora za smanjenje gubitka topline.

Kako bi se održao osjećaj topline, možemo manipulirati odjećom, aktivnostima i hranom.

Deblja odjeća i slojevito oblačenje uvijek pomažu. Ipak, zimska odjeća nije tu da nas ugrije, nego da održi toplinu koju tijelo proizvede. Fizička aktivnost također, pomaže jer uzrokuje kontrakciju mišića što onda generira toplinu.

Suprotno uvriježenom mišljenju, glava ipak nije veći izvor gubitka topline od nekog drugog prikladno prekrivenog dijela tijela.

Nažalost, fizička aktivnost ili slojevito oblačenje mogu pomjeriti ravnotežu s onoga što zaista trebamo kako bismo nadoknadili gubitak topline. U tom slučaju ćemo osjetiti povećanje tjelesne temperature i tijelo će se početi znojiti u pokušaju da se ohladi. To nije dobar ishod, jer isparavanje znoja dovodi do gubitka topline.

Napokon, prehrana isto tako povećava proizvodnju tjelesne topline, no proces razgradnje hrane nema tako veliki učinak na povećavanje tjelesne temperature.

Također, može se pojaviti potreba za mokrenjem, ono što se naziva hladnom diurezom. Nuspojava je to sužavanja krvnih žila i rezultirajućeg povećanja krvnog tlaka jer ista količina krvi ima manje prostor za putovanje kroz tijelo.

 

Vijest je prenesena s mrežnih stranica https://geek.hr/znanost/


www.skole.hr