2020-02-25 11:53:23

Znanost o moru - metodički pristup i poučavanje biologije i ekologije mora u 2. razredu gimnazije po eksperimentalnom programu Škola za život

„More je sve. Ono pokriva 7 desetina zemljine površine. Ono odiše čistoćom i zdravljem. Ono je beskrajna pustinja, gdje čovjek nije nikada usamljen, jer se osjeća da život ključa na svim stranama“.  Jules Verne

 

More je oduvijek bilo inspiracija brojnim slikarima, piscima, izvedbenim umjetnicima koji su često svoju očaranost morem i morskim životom znali uspješno pretočiti u svoja umjetnička djela. Također, biologija i ekologija mora kao dio znanosti biologije predstavljaju plodno područje za upoznavanje, proučavanje i razumijevanje živog svijeta u moru te omogućuju kritički pristup prema promjenama koje zadnjih godina utječu na morske ekosustave, uključujući i naše Jadransko more. Navedenu sam temu nastojao približiti učenicima kroz interdisciplinarni pristup uz korištenje različitih nastavnih materijala i modela. Nastavne sadržaje (živa bića morskog dna, živa bića otvorenog mora) proveo sam kroz sljedeće aktivnosti :

Seciranje lignje Seciranje plave ribe (skuša) Ribarstvena biologija, ribolovni alati i njihov utjecaj na morski ekosustav Utjecaj abiotičkih čimbenika na živa bića Jadranskog mora Prilagodbe dubokomorskih vrsta (grdobina)

Gore navedene aktivnosti proveo sam uz korištenje metode aktivnog učenja uz izradu jasnih smjernica za timski rad učenika i nastavnih listića za lakše usvajanje i razumijevanje tematike živog svijeta u moru. S obzirom da živimo u mjestu smještenom uz obalu Jadranskog  mora i  pripadamo sredozemnom civilizacijskom krugu, smatram da je poznavanje živog svijeta Jadranskog mora i temeljnih ekoloških pojmova od iznimne važnosti za razvijanje odnosa učenika prema morskom okolišu. Također, poznavanje tematike mora te društveno-prirodnih procesa vezanih uz Jadransko more dio je naše kulture koju trebamo njegovati i poznavati kako bismo doprinjeli očuvanju i zaštiti morskog okoliša.

1. Utjecaj abiotičkih čimbenika na živa bića Jadranskog mora

Uvod u cjelinu živa bića morskog dna i živa bića otvorenog mora započeo sam na način da sam podijelio učenike u četiri skupine. Svaka skupina dobila je veliku kartu Jadranskog mora, radne listove za timski rad, kuverte sa slikama za rad na karti. U prvom zadataku učenici su dobili podatke o znanstvenim nalazima kirnje bjelice (Epinephelus aeneus) u Jadranskom moru. Zadatak je bio da na karti poslože slike riblje vrste na lokacije gdje je ulovljena.

Slika 1. Nalazi kirnje bjelice u Jadranskom moru

Učenici su odredili koordinate svih nalaza na karti (zemljopisna širina i dužina), te na temelju navedenih nalaza i crteža širenja vrste koje su sami izradili, pretpostavili koji abiotički čimbenici utječu na širenje vrste od juga prema sjeveru. Glavni zaključak je bio da je temeljni abiotički čimbenik koji utječe na kretanje vrste temperatura. S obzirom da je zadnji i najsjeverniji nalaz vrste bio na području Dugog otoka, učenici su pretpostavili da su niske zimske temperature mora u sjevernom Jadranu glavni abiotički čimbenik koji onemogućuje daljnje širenje ove vrste prema sjeveru.

Sljedeći zadatak odnosio se na aktualnu temu pomora periski (Pinna nobilis) u Jadranskom moru. Naime, učenici su morali pretpostaviti i objasniti zašto se populacija periski u zaljevima i zatvorenim uvalama uspjela održati unatoč napadu mikroorganizama. Zadatak je bio označiti na karti (pomoću slika periski) gdje se u Jadranu nalaze pogodna mjesta za nastanjenje periski odnosno mjesta koja su pogodna za obnovu populacije periski.

       Slika 2. Potraga lokacija za obnavljanje populacije periski

Učenici su na temelju poznavanja smjera kretanja morskih struja u Jadranskom moru odredili lokacije koje su zaštićene od uzročnika koji napada periske (Haplospiridium pinne). Naime, učenici su sami došli do zaključka da na tim prostorima mora biti slaba cirkulacija morske vode jer se radi o uvalama i zaštićenim zaljevima unutar kojih bi se smanjio rizik da periske dođu u doticaj sa nametnikom koji ih uništava. Nametniku (Haplosporidium pinne) idu u prilog tople morske struje koje ulaze u Jadransko more i omogućuju mu kretanje prema sjeveru.

Slika 3. Kretanje morskih struju u Jadranskom moru

2. Ribarstvena biologija, ribolovni alati i njihov utjecaj na morski ekosustav

Glavni cilj zadataka iz ove domene bio je predstaviti učenicima ribolovne alate i načine na koji ti isti ribolovni alati mogu negativno utjecati na bioraznolikost u pojedinim područjima u Jadranskom moru. Učenici su dobili slikovni materijal na kojem je bila prikazana najčešća ribolovna tehnika. Zadatak je bio analizirati slike i objasniti u čemu se razlikuje način lova na slikama A i B.

                          A                                                                              B

Učenici su utvrdili da se radi o povlačnim mrežama (koća) za pelagijal (slika A) i bentos (slika B). Nakon analize slika, zadatak je bio istražiti i objasniti moguće štetne utjecaje ribolovnog alata B (koća za bentos) na morski ekosustav. Pri opisivanju štetnosti navedenog ribolovnog alata za morski ekosustav, učenici su morali upotrijebiti sljedeće biološke pojmove : bentos, habitat, ikra, ihtiofauna, prehrambeni lanac, biološka raznolikost, neželjene vrste, juvenilni stadiji riba, redukcija zaštićenih vrsta, prilov, selektivnost ribolovnih alata. Nakon izvršenog zadatka uslijedila je rasprava u koju se uključuje i sam nastavnik. Analizirala su se objašnjenja o utjecaju i mogućem štetnom djelovanju navedenog ribolovnog alata na ekosustav.

U sljedećem zadatku učenici su proučili kartu ribolovnih zona u RH (slika 4.), objasnili pojam prostorno- vremenske regulacije lova pojedinih vrsta morskih organizama, izradili tabelu i definirali ključne djelatnosti čovjeka koje doprinose racionalnom iskorištavanju živih bogatstava mora.

Slika 4. Ribolovne zone i podzone Jadranskog mora

Racionalno upravljanje živim bogatstvima mora

određivanje prostorne i vremenske rasprostranjenosti ciljanih vrsta riba i drugih morskih organizama prilagođavanje ribolovnih alata obavljanje ribolova iznad morskog dana smanjenje prilova smanjeni postotak ulova nedoraslih primjeraka   poštivanje ribarskih propisa povećanje selektivnosti ribolovnog alata

Tabela 1. Zaključci učenika – ključne djelatnosti koje doprinose racionalnom iskorištavanjuživih bogatstava mora

3. Seciranje morskih organizama ( mekušci – lignja, ribe – skuša)

U sklopu cjeline organizmi slobodne vode, učenici su secirali lignju (Loligo vulgaris) i skušu (Scomber scombrus). Glavna zadaća nastavnog sata bila je prepoznati i opisati ekološke karakteristike navedenih organizama, raspored i ulogu pojedinih organa, način lova i analiza želudca. Učenici su uz pomoć radnih listova secirali i analizirali morske organizme.

Slika 5. Seciranje lignje (Loligo vulgaris)

Slika 6. Radni list – seciranje lignje

Slika 7. Radni list – seciranje ribe

Zadnji zadatak odnosio se na opis i analizu prilagodbi dubokomorskih vrsta na specifične životne uvjete. Učenici su pred sobom imali riblju vrstu Lophius piscatorius. Zadatak je bio Istraži prilagodbe ribe Lophius piscatorius na život u velikim dubinama. (Tlak, svjetlost, lov, oblik tijela, razmnožavanje). Pri objašnjenu prilagodbi učenici su morali obratiti pozornost na : anatomsku građu, čeljust, zube, boju, spolni dimorfizam, bioluminiscenciju. U opisu su se poslužili primjerkom grdobine.

Slika 8. Grdobina (Lophius piscatorius)

Cilj izvedenih aktivnosti bio je pobliže upoznati učenike sa živim bogatstvima mora, prilagodbama životu na morskom dnu i u pelagijalu te načinima kako doprinjeti održivom upravljanju morskim ekosustavima. Znanje i informacije koje su učenici konstruirali i usvojili kroz navedene praktične zadatke mogu se primijeniti u stvarnom prostoru i vremenu i upravo je to glavna vrijednost ovakvog načina rada. Kao što sam naglasio u samom uvodu, s obzirom da nam je Jadransko more svakodnevnica, glavna zadaća nastavnika biologije je da kod učenika razvije pozitivan odnos do morskog okoliša i omogući im da postanu svjesni prirodno-društvenih procesa koji se u Jadranskom moru odvijaju te da u skladu sa znanjem i mogućnostima aktivno sudjeluju u očuvanju bioraznolikosti morskog ekosustava koji je dio naše kulturne i prirodne baštine.


www.skole.hr