Zašto je ovaj članak nazvala moć pozitivne psihologije? Zato jer je i nakon 33 godine radnog iskustva i neprekidnog rada u osnovnoj školi kao učiteljica razredne nastave, u 6 dana koliko je tečaj trajao, spoznala koliko je ta tema važna. Ovakvi su tečajevi izvrsna prilika za razmjenu iskustava koja su itekako korisna za nastavnički rad, način otkrivanja novih spoznaja u područjima koja se vežu za struku, poput psihologije. Tjedan dana ste u prilici posvetiti se promišljanju o sebi kao učitelju. Analizirate svoje metode i postupke, razmišljate o tome kakav odnos imate sa svojim učenicima, razumijete li u potpunosti kako se oni osjećaju i imaju li pravu priliku za razvoj svojih vještina. Na kraju, dolazite do spoznaja kako kvalitetnije raditi na komunikaciji s učenicima, razvijanju njihove motivacije koja se temelji na tome da se, u prvom redu sami osjećaju dobro, dobro u svom razrednom okruženju i koliko je bitan vaš odnos s njima. Druženja s kolegicama iz drugih zemalja upravo su dragocjena jer u komunikaciji s njima i uspoređivanjem obrazovnih sustava dolazite do odgovora na mnoga pitanja koja vas često zaokupljaju u radu s vašim učenicima. Dolazite i do novih ideja kako i kojim postupcima i aktivnostima najbolje utjecati na razvoj vještina kod svojih učenika.

Uspješnost ostvarivanja ciljeva u  nastavnom procesu zasnovana je na motivaciji učenika za rad. Kako to postići i održavati tijekom nastave?

U tome nam mogu pomoći razne teorije iz Pozitivne psihologije:
SWAT analiza kojom svatko za sebe može utvrditi svoje snage i prilike, svoje slabosti i prijetnje pa tako osnažen lakše pronaći put prema djelotvornim aktivnostima koje vode uspjehu. Zatim smo upoznali PERMA model čiji je autor dr. Martin Seligman, jedan od utemeljitelja pozitivne psihologije, koji govori o tome kako ne možemo govoriti o dobrobiti čovjeka i razvoju njegovih vještina ako prvo ne razmotrimo njegov osjećaj sreće.

PERMA je akronim na engleskom Positive Emotion, Engagement, Relationships, Meaning, Acomplishment, a to znači: pozitivne emocije ili ugodan život, angažman ili predanost u životu, odnosi, smislen život i osjećaj postignuća. Nadalje, upoznali su se s teorijskim modelima o tri puta do postizanja sreće: ugodan život, dobar život i smislen život te kako kod svojih učenika postići misaoni rast („growth mindset“) koji je preduvjet za stvaranje pozitivnih emocija i samoostvarenje. Istaknuti su primjeri kako je važno u komunikaciji s učenicima, kada im se daju povratne informacije o uspješnosti u aktivnostima i rezultatima koje su postigli, naglasiti njihovu ulogu u tome na način da svojim osvrtima pratimo proces, trud i strategije u rješavanju problema. Naglasiti primjerice: "Našao si odličnu strategiju, pronašao si više načina u pristupu tom problemu". Na taj način kod svojih učenika razvijamo hrabrost i kreativnost, a time raste motivacija za učenje. Lijepa misao koju je posebno zapamtila i o kojoj je počela razmišljati na taj način bila je da nema lijenih učenika već: drugačijih, nemotiviranih, umornih i s određenim poteškoćama koje pozitivnom pristupom i  svojim  podučavanjem možemo bolje usmjeravati. Još je jedna teorija koja vodi ka pozitivnom obrazovanju, a to je FLOW IN THE CLASSROOM - teorija protoka, pozitivne psihologije u učionici. Autor te teorije je Mihaly Czikszent. Temelj za tu teoriju je holističko iskustvo u kojoj ljudi djeluju s potpunom uključenošću u neku aktivnost. Cilj je postići to u svojim učionicama, postići da učenici budu potpuno zaokupljeni zadacima i aktivnostima u stvaralačkom procesu. Kako ćemo prepoznati da smo to svojim podučavanjem postigli? Kada se ostvari ovih osam elemenata teorije protoka: jasnoća ciljeva i neposredna povratna informacija, visoka razina koncentracije, ravnoteža između vještina i izazova, osjećaj kontrole, lakoća, izmijenjena percepcija vremena, unutarnja motivacija i autotelično iskustvo u kojem aktivnost nije usmjerena na rezultat već na sam stvaralački proces.

Najzanimljiviji i najbolje mjerljiv element jest izmijenjena percepcija vremena. Sigurno su svi učitelji doživjeli one nastavne satove kada učenici budu iznenađeni kako je već zvonilo te ni nakon toga ne prestaju s aktivnošću ili radom na nekom zadatku jer ih je zaokupio.

Posebno zanimljivo bilo je razgovarati o tome što je usredotočenost i kako se postiže, jer kada to postignemo kod svojih učenika, uspjeli smo ostvariti zanesenost stvaralačkim procesom. Takva je zanesenost u uskoj vezi s ostvarivanjem uspjeha – stvara se osjećaj postignuća.

Za sam kraj članka valja izdvojiti jednu preporuku u kojoj se na zabavan način vidi što znači usredotočenost – video Colour Changing Card Trick te jednu lijepu misao koju je izjavio Pablo Picasso: „Trebalo mi je četiri godine da bih slikao kao Rafael, ali cijeli život da bih slikao kao dijete“.