U primjeru koji slijedi učenici su se usmjerili na aplikacije koje koriste u svakodnevnom životu (Viber, Messenger i WhatsApp):

Bez obzira o kojem se nastavnom predmetu radi i koji su ishodi učenja, bitno je odabrati način koji će učenici znati, moći ili htjeti odraditi.

Nastavna jedinica: Rečenica

Ishod:

Učenik objašnjava morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.

Razrada odgojno-obrazovnih ishoda na razini aktivnosti (nastavnih sati): Učenik razlikuje riječ od rečenice. Učenik definira riječ i rečenicu. Učenik razlikuje članove rečeničnog ustrojstva. Učenik stvara svoj tekst/skeč.

Očekivanja međupredmetnih tema:

UKU A.4/5.2. (2. Primjena strategija učenja i rješavanje problema) Koristi se različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.

UKU B.4/5.2. (2. Praćenje) Učenik prati učinkovitost učenja i svoje napredovanje tijekom učenja.

Tijek nastavnog sata

Metode rada: monološka, dijaloška

Oblici rada: frontalni, rad u paru

Uvod

Nastavnica daje učenicima zadatak da u paru naprave skeč na temu „Kašnjenje nije prihvatljivo“ i prikažu ga na nekoj odabranoj platformi, u našem slučaju na grupnom Messengeru. Nakon što je netko izveo skeč, ostatak razreda u svoje bilježnice zapisuje odgovore na pitanja:

O čemu govori skeč? Koje su njegove poruke?

Središnji dio sata

Metode rada: dijaloška, monološka, slušanja, pisanja, objašnjavanja

Oblici rada: frontalni, individualni

Učenici su pročitali svoje bilješke o skeču kojeg su vidjeli. Očekivane bilješke su pitanja nalik sljedećima:

- Pa gdje si? Kasniš. Vidi koliko je sati?

- Malo sam zakasnio/la. Bila je gužva.

- To nije neko opravdanje.

- Oprosti. Nemoj se ljutiti.

- U redu. Idemo zajedno u grad.

Zaključuju da svi imaju različite zapise o istom sadržaju.Razgovor likova ne može se u potpunosti jezično rekonstruirati na što upućuju različiti tekstovi koji su nastali nakon pokušaja da se tekstualno zapiše sadržaj viđenog dijaloga. Što vam je pomoglo u zapisivanju bilješki? Kako ste zaključili o čemu govori skeč? (kontekst, neverbalna komunikacija)

Što ste čuli od učenika koji su sudjelovali u skeču?

- Rečenice.

Što je rečenica? Rečenica je skup riječi kojima se prenosi potpuna obavijest.

Od čega se sastoje rečenice? - Od riječi.

Riječ je skup glasova koji ima neko značenje.

Sljedeću rečenicu napišite ispravno i objasnite što u njoj ne valja:

Ja haljino crveno htjela imala. Ja sam htjela imati crvenu haljinu. Učenici zaključuju da riječi nisu u rečenicu složene kako treba, da nisu složena vremena po pravilima, da pridjev ne prati rod imenice, da je neispravan red riječi.

Riječi se slažu u rečenicu po određenim pravilima. Jezikoslovna disciplina koja proučava rečenicu zove se sintaksa (grč. Syntaksis – slaganje u red, uređivanje).

Zato tvrdimo da rečenica ima svoje ustrojstvo, svoj red. Koje članove rečenice poznajete? Očekivani odgovori: subjekt, predikat, objekt, atribut, priložna oznaka i apozicija. Oni čine gramatičko ustrojstvo rečenice.

Završni dio sata

Metode rada: dijaloška, slušanja, objašnjavanja, pokazivanja

Oblici rada: individualni rad

Razmislite što ste danas naučili. Iznenadite nekoga iz razreda videopozivom, ispitajte ga ključne pojmove s današnjeg sata, snimite i pošaljite snimak u grupu.

Učenica izvodi skeč „Opet kasniš!“ 

Učenik Mihael Radaković piše sastavak na temu „Kašnjenje nije prihvatljivo“.

Učenici zajedno ponavljaju ključne pojmove s nastavnog sata.