2013-06-05 23:54:05

Predstavljanje njemačkoga školskog sustava

Comenius asistentica Simone König održala je predavanje o njemačkom školskom sustavu članovima Učiteljskoga vijeća Osnovne škole Sesvetska Sopnica. Dva tjedna ranije isto je predavanje s razgovorom održano i na sastanku Vijeća roditelja. Time je završila njezina četveromjesečna asistencija.

Na predavanju se moglo saznati da cijela Njemačka nema jednaki način školovanja. Savezna Republika Njemačka sastoji se od šesnaest saveznih zemalja, a svaka od njih samostalno odlučuje o svojem školstvu. SR Njemačka je federacija pa su savezne zemlje dosta samostalne.

U saveznoj zemlji Hamburg osnovna škola traje četiri godine i već se nakon toga učenici dijele – netko će u glavnu školu (Hauptschule), netko u realnu školu (Realschule), netko u gimnaziju (Gymnasium). Zatim ove ,,srednje“ škole traju oko osam godina, a uz određene se uvjete može prelaziti iz jedne u drugu. Ovo rano profiliranje je zanimljivo, a svakako se razlikuje od, primjerice, finske prakse gdje se inzistira na jednakom programu i onih s boljim, i onih sa slabijim ocjenama.

Nakon četiri mjeseca boravka u Školi, Comenius asistentica iz Hamburga dovoljno je upoznala hrvatski obrazovni sustav da bi ga mogla usporediti s onim u svojoj saveznoj zemlji. Tu se mogu učiniti razne usporedbe: i ozbiljne, i komične. Tako se u Njemačkoj učenici za riječ javljaju dizanjem samo jednoga prsta (kažiprsta), a najbolja ocjena je jedinica (najgora je šestica). Nastava se odvija samo prije podne i asistentica kaže da je njemačkim učenicima nezamisliva promjena iz tjedna u tjedan (prijepodne pa poslijepodne).

Roditelji u školu na informacije o svom djetetu dolaze samo u jednom ili dva dana u godini, koji su određeni za to (poput dana otvorenih vrata). Međutim, dobivaju broj mobilnog telefona nastavnika pa ga mogu zvati i bilo koju večer! Osim toga, nema jedinstvenog imenika s ocjenama učenika, nego svaki učitelj ima svoju knjigu (kao kod nas učitelji TZK-a). Osim ocjena 1-6, tu su i 2-, 2+ i druge. Na kraju školske godine, u svjedodžbi postoje i bodovi 1-15. Elektronski imenici još nisu u širokoj upotrebi, kao ni ,,pametne ploče“. Računala i LCD projektori koriste se mnogo.





Ponašanje s nediscipliniranim učenicima jednako je kao i kod nas, a učenike s teškoćama nastoji se integrirati u skupinu s vršnjacima (ne idu u posebne škole). Inače, kaže da su učenici u njemačkim školama jednako disciplinirani kao i oni koje je ona upoznala ovdje – nisu ni tiši, ni glasniji, ne uče ni manje, ni više, to jest ima vrlo različitih. Varanju na testovima jednako su skloni kao i oni kod nas. Škole u Njemačkoj nemaju kabinete za pojedine nastavne predmete, nego samo zbornicu, a i radno mjesto pedagoga asistentici je bilo novo (škole u Hamburgu imaju psihologe i socijalne pedagoge).

Satnica nastavnih predmeta slična je kao i kod nas: propisan je broj nastavnih sati pojedinoga predmeta u četiri godine (razreda), ali škole imaju slobodu to rasporediti kroz razrede kako žele. Postoji samo jedinstveni predmet vjeronauk (ne evangelički, katolički ili islamski), na kojemu se uči o svim religijama. Postoje izborni predmeti, a jedan od njih je i program GLOBE.

Ovim predavanjem je, dakle, završila asistencija Simone König u OŠ Sesvetska Sopnica. Svima je to bilo vrlo korisno: učenicima, učiteljima, roditeljima i samoj asistentici. Neki izvještaji i rezultati rada  prikazani su na web-stranicama Škole.


www.skole.hr