preskoči na sadržaj

Jubilarna 200. obljetnica rođenja Ivana Mažuranića

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira svečano obilježavanje 200. obljetnice rođenja hrvatskog bana, političara i pjesnika Ivana Mažuranića, u srijedu, 22. listopada, u 12 sati, u atriju palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.


Ivan Mažuranić, hrvatski ban, političar, pjesnik i jezikoslovac, rodio se 11. kolovoza 1814. u Novom Vinodolskom, a umro je 4. kolovoza 1890. u Zagrebu. Studij filozofije, započet u Zagrebu, završio je u Szombathelyu 1835., a pravo je završio na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu 1837. Radio je kao gimnazijski profesor u Zagrebu, a zatim kao odvjetnik u Karlovcu, gdje je napisao najznačajnija književna i publicistička djela. Aktivno je sudjelovao u političkim događajima 1848. i 1849. i bio autor najvažnijih saborskih dokumenata te političkog spisa Hrvati Mađarom. Od 1850. bio je zamjenik državnog nadodvjetnika Hrvatske i Slavonije, a od 1854. državni odvjetnik.

Od 1858. do 1872. bio je i predsjednik Matice ilirske. Od 1860. do 1865. bio je predsjednik Privremenoga dvorskoga dikasterija za Hrvatsku i Slavoniju, odnosno Hrvatske dvorske kancelarije sa sjedištem u Beču te je zaslužan za osnivanje Stola sedmorice u Zagrebu 1862., a imao je i važnu ulogu kod definiranja pravila rada Akademije. Bio je aktivan u radu Hrvatskoga sabora 1861. Iako je u početku u politici podupirao Narodnu stranku, Mažuranić 1862. pokreće osnivanje proaustrijski orijentirane Samostalne narodne stranke. Nakon poraza na izborima 1865. privremeno se povukao iz politike u koju se vratio 1871. kad je izabran za predsjednika Hrvatskog sabora, a 1873. postaje ban, kao prvi koji nije bio iz plemićkog staleža pa je nazvan banom-pučaninom.

Za njegova banovanja od 1873. do 1880. provedene su brojne reforme kojima je u Hrvatskoj moderizirano školstvo, sudstvo, uprava, zdravstvo i druge javne službe, a 1874. osnovano je i moderno Sveučilište u Zagrebu, kao i druge važne institucije. U to je vrijeme sagrađena i palača HAZU. Kao ban Mažuranić se zalagao za očuvanje hrvatske autonomije i sjedinjenje hrvatskih zemalja.

U svom posljednjem govoru u Saboru Mažuranić je 1886. rekao da vjeruje u prošlost, sadašnjost i budućnost Hrvatske. Njegov sin pravnik Vladimir Mažuranić bio je predsjednik Akademije od 1918. do 1921., a unuka Ivana Brlić Mažuranić prva žena izabrana za članicu Akademije.
Svoju prvu pjesmu, Vinodolski dolče, da si zdravo!, napisao je kao gimnazijalac, a 1835. javlja se u Danici s pjesmom Primorac Danici. Kao uglednom pjesniku Matica ilirska povjerila mu je da napiše dopunu Gundulićeva Osmana (XIV. i XV. pjevanje), što je on i učinio, a kritika je njegovo djelo proglasila „kongenijalnim“ jer je uspio usvojiti Gundulićev stil, jezik i izraz u cjelini.

Glavno Mažuranićevo književno djelo je ep Smrt Smail-age Čengića iz 1846., sastavljen od 1134 stiha raspoređena u pet pjevanja u kojima je opjevao borbu Crnogoraca protiv osmanlijskog tiranina i istaknuo svoju privrženost idejama slobode i pravde. Smrt Smail-age Čengića najzrelije je djelo hrvatskog romantizma prevođeno na mnoge jezike.

Ivan Mažuranić je 1842. s Jakovom Užarevićem sastavio Njemačko-ilirski slovar kojim je hrvatski jezik obogaćen modernim terminima kao što su tržišno gospodarstvo, računovodstvo, velegrad, veleizdaja, sladoled, nosorog ili kišobran. Ivan Mažuranić smatra se jednim od najvećih hrvatskih političara i književnika, a njegov lik nalazi se na novčanici od 100 kuna.

| 20. 10. 2014. u 10:06 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Ciudades de España

Određivanje položaja gradova Španjolske. Rad pripravnice sa Sveučilišta u Granadi na praksi u OŠ Sesvetska Sopnica.

Audio&video

Divni novi svijet

Emisija o prirodnim znanostima koja će vam, između ostaloga,  otkriti  u kakvoj su vezi slapovi, vulkani, potresi, avioni... i disco-club, što se pod utjecajem...

1574. - umro Giorgio Vasari, talijanski slikar, arhitekt i pisac. Mnoge...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr