preskoči na sadržaj

Europska komisija objavila Education & Training Monitor 2016. za Hrvatsku

Europska komisija objavila je godišnju publikaciju Education & Training Monitor 2016. (Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2016.) koja sadrži pregled obrazovanja i osposobljavanja za sve zemlje članice EU. Svrha je publikacije predstaviti i ocijeniti glavne nedavne i sadašnje mjere politika u svakoj državi članici EU-a na temelju najnovijih kvantitativnih i kvalitativnih dokaza te s posebnim naglaskom na događanja od sredine 2015. godine.


Osim što se u njoj raspravlja o temema relevantnim za obrazovanje, ona doprinosi ciljevima strateškog okvira EU za suradnju u obrazovanju i osposobljavanju, ukupnoj strategiji komisije za rast i zapošljavanje te koordinaciji ekonomskih politika zemalja članica. Osim toga, daje dvadeset i osam pojedinačnih izvješća o zemljama što je čini komparativnom publikacijom na europskoj razini.

Godišnji pregled obrazovanja i osposobljavanja oslanja se na čitav niz kvantitativnih i kvalitativnih izvora, uključujući Eurostat, studije OECD-a i ankete, analizu obrazovnih sustava Eurydice, kvantitativne analize anketnih podataka i akademskih mreža.

Ključne točke godišnjeg pregleda za Hrvatsku u 2016. godini o osuvremenjivanju visokog obrazovanja odnose se na:

  • nastavak školovanja na ustanovama visokog obrazovanja
  • zapošljavanje
  • usklađivanje studijskih programa visokog obrazovanja s potrebama na tržištu rada
  • upise i zadržavanje većeg broja studenata STEM programa
  • uvođenje programskih ugovora s ustanovama visokog  obrazovanja na temelju uspješnosti.

Nastavak školovanja na ustanovama visokog obrazovanja

Iako je stjecanje tercijarnog obrazovanja u Hrvatskoj mnogo godina općenito bilo u porastu, udio osoba u dobi od 30 do 34 godine s tercijarnim stupnjem obrazovanja u Hrvatskoj smanjio se prošle godine. Međutim, stanje za hrvatsku nije zabrinjavajuće ako uzmemo u obzir da se približavamo hrvatskom cilju iz strategije Europa 2020, kojim se želi povećati broj visokoobrazovanih (35%). Osim toga, više nego njihovi vršnjaci u drugim državama EU-a studenti u Hrvatskoj većinom se odlučuju za studij društvenih i humanističkih znanosti. To se posebno odnosi na studij ekonomije, poduzetništva i prava, koji u Hrvatskoj pohađa 41% studenata, a u EU-u 34 % studenata.

Posljednjih pet godina udio studenata koji studiraju na sveučilištima povećavao se polako, ali kontinuirano za razliku  od  broja  studenata  na  veleučilištima  ili  visokim  školama.

Ipak nas treba zabrinuti činjenica da velik broj studenata odustaje od sveučilišnog studija, dok to nije slučaj sa studentima stručnih studija. Prema tome, iako je stopa nastavka školovanja visoka, Ministarstvo je izračunalo da je stopa upisanih studenata  koji su završili sveučilišni studij u školskoj godini 2013./2014. iznosila samo 45% (MZOS 2016.). Sukladno tome, studenti koji završe stručne studije, češće pronalaze posao. Jedan od razloga za to je i rad tijekom studija pa studenti većinom ostaju zaposleni kod istog poslodavca i nakon što diplomiraju.

Zapošljavanje

Za razliku od toga, zapošljavanje nakon završenog sveučilišnog studija je rjeđe. Za usporedbu, 2008. godine 86,3% osoba pronašlo je posao u roku od jedne do tri godine nakon diplomiranja, dok je 2015. godine taj broj smanjen i iznosi 76,2%. Zbog toga se Hrvatska nalazi među šest država EU-a s najlošijim rezultatima, nakon Grčke, Italije, Španjolske, Cipra i Portugala. Jedan od uzroka nedovoljne spremnosti za tržište rada možda su ograničene prilike za učenje kroz praktičan rad tijekom studija.

Usklađivanje studijskih programa visokog obrazovanja s potrebama na tržištu rada

Iz navedenoga možemo zaključiti da bi trebalo bolje uskladiti studijske programe visokog obrazovanja s potrebama na tržištu rada. Upravo je to zadaća hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). U  okviru  nedavnog  programa dodjele bespovratnih sredstava kojim se financiraju konzorciji ustanova visokog obrazovanja u pripremi 122 standarda zanimanja i 149 standarda kvalifikacija dodijeljeno je 30 projekata. Međutim, nedavnom presudom Ustavnog suda Republike Hrvatske naložena je revizija zakona te je zaključeno da je kvalifikacijski okvir dobrovoljan i ustanove ga se nisu dužne pridržavati.

Upis i zadržavanje većeg broja studenata STEM programa

Bitno je reći da je Hrvatska provela reformu formule financiranja visokog obrazovanja uvođenjem promjenjive formule, kako bi potaknula ustanove visokog obrazovanja da upisuju i zadržavaju veći broj studenata STEM programa.Iznos financiranja studija povezan je sa područjem studija. Osim toga,  najmanje 1 % sredstava mora se potrošiti na izravnu potporu nedovoljno zastupljenim skupinama – studentima iz siromašnijih socioekonomskih sredina ili studentima s invaliditetom.

Uvođenje programskih ugovora s ustanovama visokog obrazovanja na temelju uspješnosti

Uvođenje programskih  ugovora s  ustanovama  visokog  obrazovanja  na  temelju  uspješnosti  nije napredovalo prema planu. Trogodišnji pokusni sporazumi na temelju uspješnosti koji obuhvaćaju 10  %  financiranja  istekli  su  2015. godine. Neobjavljenom evaluacijom utvrđeno je da je decentralizirani pristup  odabiru  institucionalnih  ciljeva  i  pokazatelja  uspjeha  doveo  do  velikih  razlika  u  stupnju ambicioznosti ustanova, što je utjecalo na raspodjelu sredstava.

Detaljnije informacije potražite na mrežnim stranicama ET Monitor 2016. gdje možete proučiti izvješća za druge zemlje EU, pregled obrazovanja i osposobljavanja za Hrvatsku i komparativno izvješće

| 5. 1. 2017. u 10:25 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

O romskom jeziku

Glavni dio članka čine dvije tablice: riječi zajedničke romskom, hrvatskom i drugim indoeuropskim jezicima i struktura skupina indoeuropskih jezika. Povodom Međunarodnog dana romskoga jezika i njegove upotrebe u...

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1869. - rođen André Gide, francuski esejist, kritičar,...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr