preskoči na sadržaj

„Pobijedi ili umri“ – u spomen na Petra IV. Zrinskoga

Grof Petar IV. Zrinski proživio je život i umro sukladno svojemu životnom geslu Vincere aut mori (Pobijedi ili umri). Hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik Petar IV. Zrinski rođen je 6. lipnja 1621. godine u Vrbovcu, mjestu istočno od Zagreba. Otac mu je bio hrvatski ban Juraj V. Zrinski, a majka grofica Magdalena Széchy.


Bio je praunuk slavnoga sigetskog junaka Nikole Šubića Zrinskoga, a unuk Jurja IV. Zrinskoga. Godine 1643. oženio se groficom Katarinom Zrinski, polusestrom Frana Krste Frankopana. Nakon smrti starijega brata Nikole krajem 1664. godine, Petar Zrinski 1665. imenovan je hrvatskim banom, ali je službeno preuzeo dužnost tek 1668. godine zbog raznovrsnih političkih kalkulacija bečkoga dvora. Petar je, poput starijega brata, bio velik ratnik koji se proslavio u mnogim bitkama, a osobito kada je s višestruko slabijom vojskom razbio Deli-pašu Badnjakovića i Ali-pašu Čengića. Koliko je bio sjajan ratnik i velik junak, najbolje govori podatak da ga je sam kralj opisao kao štit kršćanstva i strašilo Turaka.

Zrinski je sa svojim šurjakom Franom Krstom Frankopanom nastavio borbu za hrvatska prava koju je započeo njegov brat Nikola pa se tako povezao s glavnim ugarskim vođama. Povod za nezadovoljstvo bio je sramotni Varšavski mir, kojim su 1664. godine Osmanlije, premda poraženi u bitki, od bečkoga dvora dobili pravo da zadrže sav do tada osvojeni teritorij. Slabljenjem hrvatsko-ugarskoga saveza, koji se raspao zbog različitih ideja i načina vođenja urote, sve je saznao bečki dvor.

Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan u Beču su caru, odnosno kralju, željeli objasniti razloge hrvatskoga nezadovoljstva, međutim, Leopold I. dao ih je uhititi i osudio na smrt te ubio odsijecanjem glave 30. travnja 1671. godine u Bečkome Novom Mjestu, a njihova žrtva zajednički je ugrađena u Hrvatsku s mnoštvom onih koji su za njezinu slobodu darovali ono što su najvrjednije imali.

Petar Zrinski bio je i pjesnik, koji je bratovu knjigu napisanu na mađarskome jeziku kao podsjetnik Mađarima na ulogu Zrinskih u mađarskoj povijesti pohrvatio pod naslovom Adrianskoga mora Sirena, u kojoj je i proročanska pjesma Veruj Nimcu, da znaš, kako suncu zimsku. U petnaest pjevanja opisao je obranu Sigeta: pripreme za vojni pohod, ratne operacije i pogibiju junaka.

Dvojezična Sirena obogatila je dvije nacionalne književnosti, dva povijesno povezana naroda, svrstavši se u sam vrh mađarske književnosti s jedne strane i ostavivši dubok trag u hrvatskoj književnosti i narodnoj predaji.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Adrianskoga mora Sirena iz 1660. godine koje je kao dragocjenost hrvatske pisane baštine predstavljeno i na izložbi Blago NSK. Kao zasebna cjelina u Zbirci je pohranjena Knjižnica obitelji Zrinski, tzv. Bibliotheca Zriniana, koja je doživjela i svoju 3D rekonstrukciju u sklopu projekta 3D Bibliotheca Zriniana ostvarena suradnjom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Nacionalne knjižnice Széchényi i Knjižnice Sveučilišta u Segedinu 2002. godine.

Prije smrti Petar Zrinski svojoj je supruzi Katarini napisao oproštajno pismo, koje je već godine 1671. godine prevedeno na nekoliko svjetskih jezika. Izvornik pisma čuva se u arhivu Zagrebačke nadbiskupije i to je jedan od prvih hrvatskih tekstova koji je u svojim prijevodima skrenuo svjetsku pozornost na nepravdu počinjenu hrvatskome narodu.

To divno pismo dokazuje kako je Petar bio junak i u smrti, kao što je bio i u životu.

 

Tekst je preuzet s mrežnih stranica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

| 6. 6. 2017. u 08:49 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

Python osnove programiranja

Python osnove programiranja mrežna je stranica organizirana po programskim strukturama u Python programskom jeziku. Svaka je programska struktura organizirana kroz ppt prezentaciju uvoda u samu programsku...

Audio&video

Zašto tako

Emisija koja se bavi odgojem i problemima djece i mladih u odrastanju. Ovisnosti o drogama i alkoholu, poremećaji prehrane, modni zahtjevi, izlasci, odnosi među...

1817. - rođen Pierre Athanase Larousse, francuski matematičar i...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr