preskoči na sadržaj

O školskim knjižnicama na okruglom stolu Položaj i budućnost znanstveno-stručnog nakladništva

Na ovogodišnjem, 23. Sajmu knjige u Istri poseban dio prodajnog dijela posvećen je znanstvenoj i stručnoj knjizi. U skladu s time, 6. prosinca 2017. godine održan je i Okrugli stol pod nazivom Položaj i budućnost znanstveno-stručnog nakladništva.


Nakon uvodne riječi moderatorice Anite Šikić, o temi okruglog stola govorila je ministrica Blaženka Divjak, iznijela je podatke o iznosima koji su planirani u sljedećoj godini za potporu znanstvenoj i stručnoj knjizi, potvrdila je i ranije podatke o namjenskim sredstvima za nabavu knjižnične građe (za školske knjižnice osnovnih škola 3.200.000 kn i za školske knjižnice srednjih škola 2.200.000 kn). Naglasila je da su to značajno povećana sredstva u odnosu na ranije godine. U daljem obraćanju ministrica Divjak je istakla da je potrebno prepoznati što je fundamentalno u ovom aspektu nakladništva i što moramo razvijati da budemo aktivni i razvijamo sebe, društvo i gospodarstvo. 

Govoreći o stanju znanstvenog nakladništva u Hrvatskoj, Nejašmić je naglasio kako je za ostvarivanje Nacionalne strategije poticanja čitanja potrebna suradnja institucija. S obzirom da je hrvatski mali jezik, prema njegovome mišljenju, teško je postići ekonomsku isplativost i u klasičnom nakladništvu, a kad je u pitanju e-knjiga, realizacija bi trebala biti pod paskom Ministarstva znanosti i obrazovanja – u Hrvatskoj je zasad objavljeno 1200 e-knjiga! Osvrnuo se i na školske knjižnice istaknuvši da ih samo 25 posto zadovoljava knjižničarske standarde pa osim sustava koji će pomagati proizvodnju na godišnjoj razini, potrebno je unaprijediti i infrastrukturu, osobito u manjim mjestima. Ukazao je i na loše navike čitanja koje ukazuju da prema nekim istraživanjima do 14. godine 75 posto djece čita, dok se nakon te dobi brojka spušta na samo 50 posto.

Agičić je rekao da objavjivanje znanstvenih knjiga treba podupirati država jer je teško preživjeti bez poticaja, a tek znanstveno-popularne knjige mogu biti tiskane u većim nakladama. Ukazao je na činjenicu da knjižnice sveučilišta i fakulteta ne nabavljaju znanstvena izdanja redovito i u dovoljnom broju. 

U nadahnutom govoru, Biserka Matešić iz Naklade Slap, naglasila je kako su kriteriji za dodjelu potpora nakladnicima ponekad nejasni i svakako treba jasnije definirati što se tim potporama želi postići. Osvrnula se i na neovlašteno fotokopiranje i elektroničko dijeljenje znanstvene knjige, dodajući da se često kopiraju upravo znanstveni udžbenici, pa i unutar fakulteta. Također, smatra, trebalo bi bolje vrednovati prijevode jer kvalitetan prijevod znanstvene knjige rade stručnjaci s različitih sveučilišta.

Matilda Bulić iz nakladničke kuće Školska knjiga, govorila je o sudbini školskih udžbenika koji kao posebna kategorija uvijek ostaju „sa strane“, a o njima se u medijima često govori u kontekstu preteških školskih torbi. Prema njenom mišljenju taj bi se problem mogao riješiti jednosmjenskom nastavom i školskim ormarićima o kojima se u medijima puno rjeđe govori. Također, istaknula je, hrvatska nakladnička i udžbenička scena već tri godine ima digitalizirana izdanja, a Školska knjiga ima i programsku platformu za e-knjige. Njen je stav, a i stav nakladničke kuće koju zastupa, da kod učenika treba uskladiti korištenje tehnologije i klasičnih medija.

Priliku da se izravno obrati ministrici znanosti i obrazovanja, ali i predstavnicima nakladničkih kuća s kojima školski knjižničari ne surađuju tako intenzivno, iskoristila je predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanja Jurilj. Upozorila je kako se u posljednje vrijeme urušava i onaj aspekt školskog knjižničarstva koji je imao donekle zadovoljavajuću razinu: već postojeći prostori školskih knjižnica se prenamjenjuju u učionice a školske knjižnice iseljavaju u hodnike, a sve zbog neprihvatljivih ideja o postizanju rada u jednoj smjeni; zapošljavaju se neodgovarajuće obrazovani knjižničari zbog neinformiranosti ravnatelja i podilaženja različitim interesnim skupinama. Komentirala je i nabavu knjiga u sveučilišnim knjižnicama, koje slično kao i školske knjižnice ne dobivaju sredstva od ustanova u kojima djeluju, a prema svim važećim međunarodnim dokumentima bi trebale imati na raspolaganju dio tog budžeta.

Predložila je i da se znanstvena i stručna knjiga radije podupire većim sredstvima za nabavu građe u školskim i ostalim knjižnicima u obrazovnome sustavu jer bi se na taj način podigla kvaliteta stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika u ustanovama, pružila bolja usluga zainteresiranim učenicima a uz bolju suradnju s nakladnicima znanstvene i stručne literature - stvorilo bolje ozračje vezano i uz nakladništvo i uz kulturu obrazovanja i kulture općenito!

Predstavnici nakladnika podržali su predloženo, a ministrica Divjak je odgovorila da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja već napravilo iskorak u odnosu na dosadašnju praksu i planiralo značajno veća sredstva u svome proračunu, dio financiranja će se ostvariti i kroz zajedničke aktivnosti s Ministarstvom kulture, vezane uz Strategiju poticanja čitanja, a dio financiranja bi svakako trebala poduzeti i lokalna samouprava.

 

Vijest je prenesena s mrežnih stranica Hrvatske udruge školskih knjižničara.

| 12. 12. 2017. u 09:20 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Hrvatska književnost 18. stoljeća

U sklopu projekta Erasmus plus pod nazivom Škola 21. stoljeća učenici Srednje škole Ban Josip Jelačić iz Zaprešića upoznati su s mnogim novim aplikacijama. Tako su učenici 2.a, 2.b i 2.c razreda klasična...

Nastavni materijali

Practical guide for deploying tablets in the classroom

Praktičan vodič za uporabu tableta u nastavi U I. gimnaziji Osijek završen je još jedan Erasmus+ KA1 projekt u sklopu kojeg je nastao vrijedan rezultat projekta, Praktičan vodič za uporabu tableta u...

1872. - umro Dimitrije Demeter, hrvatski književni i kazališni...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr