preskoči na sadržaj

Posjećenost hrvatskih muzeja u 2017. godini

Prema upravo prikupljenim rezultatima ankete koju je proveo Muzejski dokumentacijski centar hrvatske muzeje u 2017. godini obišlo je 4.662.111 posjetitelja što je pad od 5,6 posto u odnosu na 2016. Na godišnju anketu o posjećenosti muzeja odazvalo se 86 posto muzeja iz Registra muzeja, galerija i zbirki RH što je za dva posto više prikupljenih podataka u odnosu na 2016.


U anketi za 2017. godinu uvedene su izmjene, dopune i specifičnija kategorizacija posjetitelja, kako bi novouvedene kategorije dale precizniji uvid u strukturu muzejskih posjetitelja, a nadamo se, time dale dobar temelj za promišljanje budućih muzejskih programa namijenjenih publici i specifičnim interesima i potrebama pojedinih ciljnih skupina.

Tako su u novoj raspodjeli skupina posjetitelja, od prošle godine, izdvojene skupine predškolaca, učenika (osnovna te srednja škola) i studenata, te osoba s posebnim potrebama, koji su dosad bili ubrajani u istu kategoriju, zajedno s umirovljenicima (u pojedinačnim, odnosno grupnim posjetima). Od 2017. godine po prvi je put uvedena kategorija namijenjena praćenju broja stranih posjetitelja muzeja, a pristigli podaci pokazuju da upravo na nju otpada petina, točnije 21,8 posto ukupnog broja posjeta, odnosno milijun posjetitelja. Broj je velik, no više od polovine, oko pola milijuna stranih posjetitelja čine oni koji su posjetili Dioklecijanove podrume i pulsku Arenu. Usporedbe radi slovenske je muzeje u 2016. prema podacima Statističkog zavoda Slovenije (dva milijuna stanovnika) posjetilo 685.619 stranaca dok su muzeji Estonije (1,3 milijuna stanovnika) iste godine, prema podacima EGMUS-a zabilježili posjet od 1,2 milijuna turista.

Usporedbom podataka iz 2016. i 2017. vidljiva je preraspodjela broja prema određenim skupinama posjetitelja. U tablicama je iskazan velik porast grupnog posjeta djece i mladih, sa 593.145 na 860.163. , ali istovremeno i veliki pad od 42 posto zabilježen je u posjetu edukacijskim programima koji su sa 264.739 sudionika pali na 153.942. Detaljnijom analizom od ove godine izdvojenih skupina vidljivo je da djeca vrtićke dobi slabo posjećuju muzeje, srednjoškolci čine tek četvrtinu broja posjeta učenika osnovnih škola, a tek je otprilike svaki treći student organizirano posjetio neki muzejski sadržaj – bilo da se radi o stalnom postavu, izložbi ili lokalitetu u nadležnosti muzeja.

Novouvedene kategorije posjetilaca bacile su sasvim drugačije svjetlo na postojeće podatke. Tako je na primjer Spomen područje Jasenovac 2017. posjetilo 12.805 posjetilaca, no kada se taj broj razlomi vidi se da je stalni postav posjetilo 8.644 od čega su 6.122 posjetitelja bili strani turisti, a u svim kategorijama djece i mladih tek su 82 hrvatska učenika organizirano, grupno posjetila stalni postav.

Poražavajući rezultati ankete pokazuju da udio osoba s posebnim potrebama u hrvatskim muzejima ne iznosi niti jedan posto ukupnog broja posjetitelja, odnosno tek 0,19 posto. Prema Izvješću o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj od 14. ožujka 2017. godine u Hrvatskoj živi 511.850 osoba s invaliditetom, što znači da je tek jedan posto osoba s različitim poteškoćama koristilo muzejske sadržaje u 2017. godini, a što se dijelom može protumačiti i činjenicom da gotovo polovica muzeja u Hrvatskoj, njih 47%, nema osiguran pristup osobama s invaliditetom.

Broj posjeta stalnim postavima je porastao sa 2.387.053 na 2.663.492 od čega 842.030 ili 18 posto čine strani turisti. Tako velik broj stranih posjetitelja stalnim postavima dijelom se iščitava iz činjenice da su muzeji, premda u tablicama postoji rubrika izdvojene zbirke i lokaliteti, pod posjet stalnim postavima pridružili i broj posjetitelja velikim atrakcijama poput Dioklecijanovih podruma za koje ulaznice izdaje Muzej grada Splita i koje je prošle godine posjetilo 301.297 posjetitelja od čega prema podacima koji su nam dostavljeni polovicu čine stranci ili pulske Arene, dislocirane zbirke Arheološkog muzeja Istre, koju je 2017. obišlo 432.405 posjetitelja od čega gotovo 400.000 stranih turista.

Najveći porast od 113% zabilježio je posjet manifestacijama, otvorenjima i promocijama koji je skočio sa 206.042 na 439.290 posjetitelja što se dijelom može protumačiti time da je u novoj tablici “manifestacijama” pridružena prijašnja kategorija “ostali programi”, ali i činjenicom da su Klovićevi dvori zahvaljujući Festivalu svjetla i Adventu u Klovićevim dvorima dobili 200.000 novih posjetitelja. Istovremeno je Noć muzeja izgubila 41 posto posjetitelja pavši sa 243.618 na 142.893 posjetitelja, a Međunarodni dan muzeja se spustio sa 20.291 na 15.952.

Dvanaest najposjećenijih muzeja u 2017. su: Arheološki muzej Istre koji je zabilježio 486.966 posjeta, Muzej grada Splita 357.745, Galerija Klovićevi dvori 314.767, Dubrovački muzeji 235.549, Tehnički muzej Nikola Tesla 170.767, Arheološki muzej Zadar 162.470, Muzej Vučedolske kulture 122.721, Muzej vukovarske bolnice 116.596, Povijesni i pomorski muzej Istre 108.893, Muzej krapinskog neandertalca 105.989, Muzej prekinutih veza 105.586 i Prirodoslovni muzej Rijeka koji je zabilježio 99.195 posjeta.

Zbirnu tablicu posjeta hrvatskim muzejima u 2017. možete pogledati na mrežnim stranicama MDC-a, kao i pristupiti podacima za prethodne godine.

(Podatke o posjećenosti hrvatskih muzeja u 2017. godini prikupio Ivan Guberina, obradio Denis Bučar, analizirale Tea Rihtar Jurić i Maja Kocijan, MDC).

 

Vijest je prenesena s mrežnih stranica Muzejskog dokumentacijskog centra.

| 12. 4. 2018. u 14:12 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Sto godina od početka Velikog rata

Srednja Škola Ban Josip Jelačić ove školske godine, u sklopu Erasmus+ programa, provodi projekt Nastava 21. stoljeća kojem je cilj uvesti inovativne metode i digitalne alate u nastavu. Na tribini Povijest za...

Nastavni materijali

Videokonferencijski nastavni sat Osnova automatizacije

U  Industrijskoj strojarskoj  školi u Zagrebu, u ponedjeljak, 19. ožujka 2018. godine, održan je nastavni sat iz predmeta Osnove automatizacije područja pneumatike. Videokonferencijski nastavni sat održan je u...

1724. - rođen Immanuel Kant, njemački filozof čijom pojavom započinje...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr