preskoči na sadržaj

U spomen na Andriju Kačića Miošića

Andrija Kačić Miošić rodio se 17. travnja 1704. godine u Bristu pokraj Makarske. Nakon školovanja u franjevačkome samostanu u Zaostrogu studij filozofije i teologije završio je u Budimu. Vrativši se u domovinu, postao je učitelj na  filozofskoj školi u Šibeniku,  a zatim lector generalis u šibenskoj bogosloviji. Nakon desetogodišnjega nastavnog rada u Šibeniku preselio je u samostan u Sumartinu na Braču. Godine 1750. vratio se u Zaostrog, u kojem je, uz kraće prekide, ostao do smrti 1760. godine.


Na temelju svojih šibenskih predavanja, Kačić je napisao priručnik skolastičke filozofije Elementa peripathetica (Mleci, 1737.). U predgovoru Kačić najavljuje i drugi dio priručnika – logiku, fiziku i metafiziku, koji je namjeravao uskoro objaviti, ali to nikada nije učinio. Umjesto toga, svoj je rad usmjerio prema malome nepismenom čovjeku.

U tome se duhu Kačić okrenuo temama i teškoćama koje su narodu, kao i njemu, bile bliže i draže. Slušao je narodne priče i pjesme, proučavao povijesne izvore te čitao djela svojih suvremenika, osobito Filipa Grabovca. Pučke tradicije na kojima je odgojen te opčinjenost narodnom prošlošću i slavom potaknule su ga da pomogne narodnom osvješćivanju.

U posljednjem i najvrjednijem desetljeću svojega života koje je proveo u samostanu u Zaostrogu Kačić je na hrvatskome jeziku napisao i tiskao dva djela, i to Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756. i 1759.) i Korabljicu (1760.). Korabljica je temom i sadržajem podsjećala na mnoga djela povijesne tematike koja su se u to vrijeme tiskala u Italiji, no u Razgovoru ugodnome Kačić je pružio novu sliku povijesti hrvatskoga i slavenskih naroda. Ubrzo je to djelo, koje je doživjelo čak 70 izdanja, izazvalo toliko zanimanje običnoga puka kojemu je i bilo namijenjeno. Razgovor je postao najčitanija knjiga u hrvatskome narodu poslije Biblije. Prepoznatljivim likovima i događajima, kao i uporabom epskoga narodnog deseterca, Andrija Kačić Miošić želio je približiti  slavnu hrvatsku povijest siromahu, težaku i čobanu naroda slovinskoga.  Iako je temelj Kačićeva stvaralaštva narodna pjesma, nikada nije uljepšavao i iskrivljavao povijesne podatke kako bi postigao veću umjetničku vrijednost. Bio je, ponajprije, prosvjetitelj, zatim pjesnik i umjetnik.

Razgovor ugodni naroda slovinskoga postigao je veliki uspjeh i izvan granica Hrvatske. Jedan je od razloga i podatak kako je s jednakom strašću opjevao i junake drugih južnoslavenskih naroda. Kačićevo djelo bilo je uzor mnogim pjesnicima svjetskoga romantizma, a velik utjecaj imalo je i na književnost hrvatskoga narodnog preporoda.

U povodu 300. obljetnice rođenja Andrije Kačića Miošića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je postavljena izložba Ma viruj mi, moj štioče poštovani… Andrija Kačić Miošić (1704. – 2004.).

U Knjižnici se čuva velik dio njegove bogate književne ostavštine, među kojom posebno treba istaknuti djelo Razgovor ugodni naroda slovinskoga, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Tijekom života poznat kao starac Milovan, fra Andrija Kačić Miošić preminuo je 12. prosinca 1760. godine te je pokopan u samostanskoj crkvi u Zaostrogu.

Kačić kao čovjek pripada među
najidealnije – a kao pisac među
najznamenitije likove, što ih naša
književna povijest poznaje.

(Vienac, 22/1890, 543)

| 19. 4. 2018. u 13:57 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Croatain Art

U sklopu projekta „ISA ACTIVITY 2018., International collaborative activity, Virtual Voyage“ učenici 3 a razreda Gimnazije Vukovar, Matija Karaula, Šimun Škarica i Mato Ivković, izradili su i...

Nastavni materijali

Kako učiti?

Savjeti o tome kako učiti i literatura za daljnje čitanje.

Audio&video

Vodič za moderna vremena

Emisija koja govori o fenomenima modernog života, ekonomiji i tehnologiji. U njoj možete saznati što su to krvavi dijamanti, kako se obraniti od kompjutorskih...

1242. - Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. 1242. godine izdao je Zlatnu...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr