preskoči na sadržaj

Rad na radiju

Autor: Ksenija Jović

''Halo, halo, ovdje Radio Zagreb!'', poznate su riječi spikerice Božene Begović kojima je 15. svibnja 1926. godine započelo emitiranje radio Zagreba, preteče današnjeg Hrvatskoga radija.


Prva upotreba radija u svijetu bila je kao komunikacijsko sredstvo između brodova i obale koji su odašiljali Morseov kod, nakon toga se koristio za izdavanje zapovijedi u bitkama i ratovima, te za lociranje brodova i aviona korištenjem radara...

Prije postojanja televizije, na radiju su se često održavale radio drame, što je u to vrijeme bio veliki hit - radio drame su se slušale na javnim mjestima, i to je bio jedan od najpopularnijih oblika zabave.

Najpoznatija radio drama vjerovatno je adaptacija Rata svjetova (1938), koju je režirao Orson Welles. Neki slušatelji su za vrijeme emitiranja pomislili da se zaista radi o vijestima o invaziji marsovaca, te je nekolicina zabrinutih čak nazvala policiju!

Znate ti otkuda potječe naziv “soap opera“ ili sapunica? Prve sapunice emitirale su se putem radio signala čiji su sponzori bili proizvođači sapuna.

Od 1920.-1950. godine trajalo je tzv. ''zlatno doba'' radija. Od tada je prošlo već skoro sto godina, radio drama nam možda više nije najpopularniji oblik zabave, i mnogo se toga promjenilo. Srećom, na bolje.

Zvuk je postao čišći, frekvencije jače i slušanost veća.

Dakle, sve je počelo, barem u Jugoslaviji, tog 15. svibnja i to u Zagrebu, na Markovom Trgu br. 9, od kuda je prvi put pušten AM signal radija. Danas samo u Zagrebu postoji 20ak radio postaja.

U ovom tekstu ispričat ćemo vam kako otprilike izgleda rad na jednoj radio stanici,  koja su radna mjesta i njihovi opisi poslova, kako se zaposliti na radio stanici, koje škole i fakultete je poželjno završiti te koje je osobine svakako dobro posjedovati, no prije toga donosimo ukratko nekoliko tehničkih podataka.

Radio valovi se proizvode protjecanjem izmjenične električne struje u anteni, a obuhvaćaju područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom (ili frekvencijom) većom od frekvencije infracrvenog zračenja.

Dodjela radijskih frekvencija određena je zakonom (NN 107/13) i temelji se na pravilnicima i odredbama. Procedura je takva da Vijeće za elektroničke medije raspiše javni natječaj za davanje koncesija za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i radija na tehničkoj podlozi koju utvrđuje Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije u skladu s propisima o elektroničkim komunikacijama, zatim zainteresirani  provode pripremne radnje kao što su izrada studije opravdanosti davanja koncesije, izrada dokumentacije za nadmetanje i sl., te se nakon toga odlučuje o tome tko dobiva koncesiju.

Radijski program

Radijski se program dijeli na govorne sadržaje i glazbeni program.  Pod govorne sadržaje spadaju informativni program, sportski program, kultura, znanstveno-obrazovne emisije, dječji program, religijski program i servisne informacije, a u glazbeni glazbene liste. Na radio stanicama je najčešće princip takav da glazbeni urednik svaki mjesec odredi tzv. 'playlistu' koja se razdijeli na dio koji se češće pušta, dio koji se manje pušta, dio koji se vrti u jutarnjem, dnevnom, večernjem porogramu itd... odredi se 'normativ' po kojem se stvara kostur programa.

Za urednike autorskih emisija taj program ne vrijedi (barem je to tako na nekim radio stanicama), te oni imaju slobodan prostor za vlastite ideje.

Da bi sve to zvučalo smisleno i kompaktno, radijski kadar mora biti uigran, skladan te, što je najvažnije, učiniti da finalni proizvod - ono što čujete kad upalite radio - zvuči zanimljivo i ugodno. Dakle, smisao svega su dobra zabava i zadovoljni slušatelji.

Unutar samog radija postoji nekoliko funkcija i radnih mjesta koje se u praksi vrlo često isprepliću, pa tako nije rijetkost da npr. urednik radi i kao novinar ili spiker, a spiker i kao tehničar ili urednik, no ovo su neka od osnovnih radnih mjesta koje svaka malo veća radio stanica mora imati.

Urednik

Urednik (ili programski direktor) je osoba koja planira sadržaj neke radio emisije, odlučuje o kojim temama će se pričati, donosi sve druge važne odluke u vezi s emisijom te vodi računa o tome da se te odluke i ostvare. U velikim redakcijama svaki odjel ima svog glavnog urednika (urednik kulture, glazbeni urednik, sportski urednik...), dok na manjim radio stanicama glavni urednik radi gotovo sve.

Sastavni dio uredničkog posla je ogromna količina stresa, žurba, napetost te rad u bučnim uvjetima u kojima radno vrijeme nije baš od pretjerane važnosti. Naime, budući da se aktualno prate sva tekuća društveno-politička zbivanja, radno vrijeme je promjenjivo i oblikuje se prema trenutnoj situaciji.

Put do tog zanimanja zahtjeva iskustvo koje se stječe radom pa tako najčešće glavni urednik najprije počne kao novinar ili pomoćni urednik, te s vremenom dobiva sve teže i zahtjevnije zadatke.

U Hrvatskoj ne postoji posebno obrazovanje za posao urednika, ali ako upišete studij novinarstva ili Filozofski fakultet ste svakako na dobrom putu!

Voditelj

Voditelji i najavljivači su zaštitni znak svakog radija i o njihovom općem obrazovanju, pripremi, izvedbi, poznavanju teme te govornoj osposobljenosti ovisi uspjeh svake emisije. Bitne stavke u poslu voditelja su sposbnost snalaženja u nepredvidljivim situacijama, savršen govor (bez naglaska, tečno, jasno), znanje iz opće medijske kulture te govornog bontona... Također jako je važno suzbiti strah od javnog nastupa, naučiti pravilno disati te biti iznimno točan. Najavljivači i voditelji svoj radijski program moraju poštivati doslovno u sekundu, tako da se velika pažnja posvećuje vremenu i točnosti.

Posebno obrazovanje za spikere i najavljivače postoji u nekim privatnim visokoškolskim ustanovama, ali za obavljanje posla svakako nije uvjet.

Ako želite raditi kao spiker, najavljivač ili voditelj,  audicija je obavezna, a na njoj se, uz glasovne i govorne komponente, ocjenjuje i nastup, dikcija i komunikacijska uvjerljivost, sposobnost snalaženja sa sugovornikom u eteru, a ponekad je potreban rad s lektorom ili fonetičarom.

Spikeri polako napreduju od najavljivača emisija do čitača, vijesti a mogu se i specijalizirati za određene teme. U praksi je spiker vrlo često i tehničar koji upravlja elektroničkim spravama i instrumentima, ili pak novinar ili urednik. Tako se često desi da jedna te ista osoba najavljuje emisije, čita i uređuje vijesti, piše i čita svoje komentare ili pak vodi emisije i pušta muziku.

Tonski majstor, producent, DJ

Tonski su majstori i producenti 'mozgovi' zvuka, prvopostavljeni ljudi koji produciraju zvuk, a zahvaljujući DJ-evom ukusu i znanju čujete pjesme koje se vrte na radiju. Naravno, i ovaj posao vrlo često obavlja jedna osoba, koja je i DJ i 'tonac' i voditelj u isto vrijeme.

Novinar

Posao novinara je da prikupe i obrade informacije za koje smatraju da bi njihova publika željela ili morala znati, te ih lansira do publike. Novinari se najčešće dijele na novinare pisce i novinare urednike.

Novinari pisci prikupljaju i pišu informacije te ih u eteru sami čitaju. Među njima razlikujemo reportere, izvjestitelje, istražitelje, komentatore, dopisnike, u informativno-političkim redakcijama postoje i posebno novinari za vanjsku i unutarnju politiku, gospodarstvo, obrazovanje itd.

Novinari urednici vode računa o fazama rada novinara pisca. Npr., njihov zadatak je da organiziraju prikupljanje informacija, a kada informacije dobiju odlučuju je li ona dovoljno zanimljiva te koliko joj medijskog prostora uopće dati itd.

No, kao ni ostali poslovi na radiju, ni ovaj nije striktno određen. I novinari često uz svoj posao rade i druge zadatke.

Novinari se školuju na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i na Hrvatskim studijima. Na Fakultetu političkih znanosti moguć je četverogodišnji studij koji donosi naziv diplomirani novinar, te dvogodišnji koji se upisuje usporedno s trećom i četvrtom godinom nekog drugog studija, a donosi naziv novinar. Kad se zaposli, novinar obično počinje od prikupljanja i pisanja informacija – najprije onih najjednostavnijih, a zatim sve složenijih. Komentatorima, urednicima i dopisnicima iz inozemstva postaju u pravilu ljudi s više godina iskustva na poslovima izvještavanja.

Marketing

Djelatnici marketinga zaduženi su za prodaju oglasnog prostora (reklama, emisija i projekata) te savjetovanje klijenata u vezi radijskog oglašavanja. Oglasni prostor tj. medijsko oglašavanje najčešće je u obliku reklamnog spota ili čitane poruke, a cijena ovisi o terminu i dužini iste.

Za razliku od komercijalnih radijskih postaja, koje čine veliku većinu ukupnog broja radijskih postaja u Hrvatskoj, profit ne bi smio diktirati i programe nekomercijalnih postaja, iako smo posljednjih godina sve češće svjedoci upravo takve pojave. Stoga se iz javnoradijskog sektora izdvaja progresivni 'community' ili nekomercijalni radio, koji unatoč pritiscima, poglavito korporacija, zadržava temeljne karakteristike demokratskog javnog komuniciranja. Osnovna razlika je u tome što na komercijalnim radio stanicama marketing postoji, dok na nekomercijalnim stanicama marketinga nema.

 

Nove tehnologije

Osim klasičnog radija, postoji i Internet radio. Internet radio se najčešće susreće kod radio postaja koje već emitiraju klasičnim zemaljskim putem (FM ili AM frekvencijama). Unatoč ovoj činjenici, internetske radio postaje nerijetko susrećemo kao neovisne od zemaljskih i kao jedini vid emitiranja programa (u Hrvatskoj je to npr. Radio 808). Za nas koji uživamo u slušanju radija, to je jedinstven način da direktno slušamo neke radio stanice koje preko radio prijemnika nikad ne bismo imali priliku čuti (KEXP, BBC, Fip...).  

Neke od najpoznatijih radio stanica na svijetu su: BBC radio, Jango, švedski radio P2, gore već spomenuti bivši KCMU radio, sada znan pod nazivom KEXP, odličan radio iz Seattlea, londonski multietnički Spectrum Radio...

Na internetskoj stranici http://www.radioteka.org/ navedene su sve radio stanice svijeta (koje imaju streaming) i možete se besplatno uključiti u bilo koju od njih.

 

U svakom slučaju, ako ste i vi od onih koji svoju budućnost vide za miks pultom, za mikrofonom ili sa slušalicama na ušima, ako vas zanima radijski posao, slobodno se sami prijavite na neku radio stanicu, ili pak sačekajte audiciju pa se prijavite. Bitno je da imate ljubav prema poslu, i da znate da se na radiju vrlo često na početku volontira pa tek s vremenom se (pod uvjetom da ste na komercijalnom radiju) počne za svoj rad dobivati novac.

Slušajte radijo i 'stay tuned'!

 

 

| 5. 11. 2014. u 16:15 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Vjesnici proljeća

PID OŠ A.1.1. Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi opažajući neposredni okoliš. PID OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje promjene u prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno zdravlje. PID...

Audio&video

Vodič za moderna vremena

Emisija koja govori o fenomenima modernog života, ekonomiji i tehnologiji. U njoj možete saznati što su to krvavi dijamanti, kako se obraniti od kompjutorskih...

1802. - rođen Lajos Kossuth , mađarski političar

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr