preskoči na sadržaj

Školski stres i kako si pomoći

Autor: Ivana Adamić Tadić

Današnja djeca i mladi su generacija koja je značajno više pod utjecajem stresa u usporedbi s prijašnjim generacijama. Veliki dio tog povećanog stresa može se pripisati školskom ili akademskom stresu. 


Nametnuta su visoka očekivanja već od osnovne škole. Pred mlade su stavljeni visoki standardi i već u osnovnoj školi počinje borba i napetost oko upisa u srednju školu, a to stanje se proteže kroz srednju školu, maturu, upis na fakultet, završavanje fakulteta te se nastavlja u natjecanju za uspješnost na tržištu rada i na radnom mjestu.Stručnjaci se slažu da je suvremeno djetinjstvo postalo sve stresnije  (Anguita, 2014).

Što je stres?

Stres je nešto s čime se svakodnevno susrećemo i nije nužno negativan i povezan isključivo sa neugodnim i negativnim situacijama. Neki od lijepih životnih događaja kao što su vjenčanje, rođenje djeteta, su visoko na ljestvici stresnih događaja.  No postoji razlika između manjeg svakodnevnog stresa i kontinuiranog stresa.

Posljedice stresa mogu izostati ili biti čak i pozitivne, ali mogu izazvati i niz negativnih učinaka, neprilagođeno ponašanje i psihičke i/ili tjelesne poremećaje i bolesti, ovisno o tome je li se pojedinac uspješno ili neuspješno suočava i nosi sa stresom (Furlan i sur., 2005) . Stres se može definirati kao tjelesna i psihološka reakcija na vanjske i unutarnje stresore (Havelka, 1998). Kako se osjećamo kada smo u stresu? Na tjelesnom planu to možemo osjećati kroz, na primjer, mišićnu napetost, glavobolje, pojačano znojenje, pretjerani umor, teškoće s disanjem, uznemirenost, ubrzano lupanje srca, kožne promjene, promjene u apetitu i slično. Dok na psihičkom planu, kada smo u stresu, imamo teškoće u kognitivnom funkcioniranju, ponašanju te emocionalnom doživljavanju.

Kada smo u stresu često ulazimo u sukobe s vršnjacima, nastavnicima, roditeljima te na neadekvatan način rješavamo te sukobe, što prate i neopravdani izostanci iz škole i akademski neuspjeh, također možemo biti skloni griženju noktiju, jesti veće količine hrane ili pak jesti vrlo male količine hrane, možemo imati teškoće sa uspavljivanjem i spavanjem. Na emocionalnom planu najčešći osjećaji su strah od ispitivanja, nestrpljivost, razdražljivost, napetost, osjećaj neprihvaćenosti i osamljenosti, osjećaj preplavljenosti poteškoćama, tuga i slično. Stres se na kognitivnom planu očituje kroz poteškoće s koncentracijom, pažnjom, teškoćama u učenju i praćenju nastave (Kozjak Mikić, Jokić Begić i Bunjevac, 2012; https://www.webmd.com/balance/stress-management/stress-symptoms-effects_of-stress-on-the-body#2, preuzeto 21.12.2018.).

Kada se osoba nađe u situaciji koju doživljava stresnom, mora nekako s njom izaći na kraj te će se nastojati suočiti sa stresnom situacijom, bilo na kognitivnom, emotivnom ili ponašajnom planu. Dakle, stres nije situacija u kojoj se pojedinac našao, već reakcija na tu situaciju (Havelka, 1998). Na stresnu situaciju ne možemo utjecati, ali možemo utjecati na svoje viđenje te situacije i na našu reakciju.

Nakon što je kratko predstavljen stres donosimo vam savjete za srednjoškolce kako se lakše nositi sa stresom.

Za početak na ovoj mrežnoj stranici https://psychcentral.com/quizzes/stress-test/ možete ispuniti upitnik i provjeriti jeste li u stanju stresa:

Ako smatrate da se ne možete nositi sa tjeskobom, tugom ili razinom stresa koju osjećate svakako popričajte sa stručnjakom, javite se svojem školskom psihologu i razgovarajte o tome s prijateljima, roditeljima i sl.

Slijede prijedlozi kako se lakše nositi sa stresom...

Naspavati se

San je potreban za funkcioniranje organizma, a nedostatak sna može biti izuzetno opasan za zdravlje. Također ukoliko niste naspavani vaš rad je manje učinkovit, treba vam više vremena da savladate nešto za što bi naspavana osoba trebala puno manje vremena.


Upravljanje vremenom


Kaže se kako je dobra organizacija pola posla. Zato je važno dobro isplanirati svoje vrijeme i rasporediti zadatke i obveze. Ako se radi o nekom većem zadatku, razdijelite ga na više manjih i radite svaki dan po malo, a ne sve odjednom i to prije samog roka. Također trebate razmotriti imate li previše obaveza i što je sve u vašem dnevnom rasporedu nužno, a čega se možete riješiti.



Vizualizacija

Vizualizacija je jedna vrlo lagana i učinkovita metoda koja može pomoći da smanjite odgovor tijela na stres i poboljšate učinak u školi. Izvodi se tako da se u glavi zamisli cijela situacija koja nam izaziva stres i to na način da se sve odvija onako kako bismo htjeli. Na primjer, kada trebamo nešto prezentirati pred drugima ili usmeno odgovarati neki predmet u školi. Također možete vizualizirati u glavi mjesto na kojem se osjećate sigurno ili sami kreirati svoje sigurno mjesto. Kada se osjećate preplavljeno, nakratko se usmjerite na svoje disanje i zamislite svoje sigurno mjesto i sebe tamo.


Fizička aktivnost


Neki oblik fizičke aktivnosti i tjelovježbe pomaže smanjenju stresa i održavanju zdravlja organizma, na primjer, šetanje, vožnja bicikla, yoga ili nešto slično. Važno je da se redovito bavite tjelesnom aktivnošću, izaberite nešto što vas ispunjava i veseli i trudite se odvojiti za to barem
30 minuta na dan.

 


Vježbe disanja

Kada naše tijelo doživljava reakciju na stres, često ne možete misliti onako jasno kolik bismo mogli. Brzi način za smirivanje su vježbe disanja. To se može obaviti praktički bilo gdje kako bismo ublažili stres u nekoliko minuta, a naročito je učinkovito za smanjenje anksioznosti prije ili čak tijekom testiranja ili neke druge stresne situacije. Na stranici psychology today možeš pronaći tri jednostavne i brze vježbe disanja koje će ti pomoći u smanjivanju tjeskobe i napetosti (https://www.psychologytoday.com/us/blog/anxiety-zen/201701/3-essential-exercises-calm-anxiety). Kod disanja važno je dok se osjećaš uznemireno važno je obratiti pažnju na njega, usporiti ga, produbiti, sjetiti se disati trbuhom. Ako te ta tema više zanima možeš pretražiti youtube i sl. za vođene vježbe disanja.


Progresivna mišićna relaksacija

Ovo je još jedna učinkovita vježba za opuštanje. Ova tehnika uključuje izmjenjivanje napinjanja i opuštanja svih mišića sve dok se tijelo u potpunosti ne opusti.


Jesti zdravo

Možda niste toga svjesni, ali vaša prehrana može utjecati na rad tvog mozga i potaknuti tvoj mozak da bolje radi. Zdrava prehrana ne opisuje se često kao tehnika za upravljanje stresom ili pomoć pri učenju, no ona zapravo može funkcionirati i kao oboje!  


Vrijeme za opuštanje i zabavu

Kako bi se na učinkovit način mogli posvetiti obavezama, moramo imati i malo slobodnog vremena u danu, za sebe i odmor, za obitelj i prijatelje te za igru.


Zadržite pozitivan i vedar pogled na svijet, razmišljajte pozitivno. Sjetite se koji vam je krajnji cilj i kako do njega doći, koji su vam prioriteti. Dobro spavajte, zdravo jedite, nemojte pretrpavati svoj raspored obavezama. Ostavite vrijeme za obitelj, prijatelje, druženje i zabavu. Ako se osjećate preplavljeno, tužno, tjeskobno i imate osjećaj kao da to ne možete riješiti sami, razgovarajte s nekim i svakako se obratite svom školskom psihologu ili nekom drugom stručnjaku za mentalno zdravlje. 

 


Literatura

Anguita, M. (2014). Stress an anxiety in children and young people: A future epidemic? Nurse prescribing, 12(10), 474-476.
Furlan, I., Kljaić, S., Kolesarić, V., Krizmanić, M., Petz, B., Szabo, S., i Šverko, B. (2005). Psihologijski rječnik. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Havelka, M. (1998). Zdravstvena psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Kozjak Mikić, Z., Jokić Begić, N. i Bunjevac, T. (2012). Zdravstvene teškoće i izvori zabrinutosti tijekom prilagodbe na srednju školu. Psihologijske teme, 21(2), 317-336
 

Linkovi

https://www.webmd.com/balance/stress-management/stress-symptoms-effects_of-stress-on-the-body#2
https://www.webmd.com/parenting/features/coping-school-stress#1
https://psychcentral.com/quizzes/stress-test/
https://www.psychologytoday.com/us/blog/anxiety-zen/201701/3-essential-exercises-calm-anxiety

 

| 14. 1. 2019. u 11:59 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

1874. - na svečanom otvorenju Sveučilišta, ban Ivan Mažuranić...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr