Mladi i ovisnost

Definirati ovisnost je teško, a još teže je nositi se s njom. Pričat ću o Marku, Marko je nedavno popustio u školi, ocjene su mu sve lošije, ne pojavljuje se na treninzima i prijatelji i obitelj primjećuju njegove česte promjene raspoloženja. Znaju da je povremeno eksperimentirao s drogama, ali sada ih je strah da se kod Marka javila ovisnost.

U ovom članku govoriti ću o zlouporabi psihoaktivnih tvari i o ovisnosti. Razlika između ta dva pojma je mala, ali postoji. Ovisnost započinje zlouporabom droge, ali zlouporaba ne mora značiti ovisnost o drogi. Ako je Sara nekoliko puta pušila marihuanu ili popila previše alkohola, ona je te tvari zlouporabila, ali ne mora biti ovisna iako je to put prema razvijanju ovisnosti.

Kad razmišljamo o sredstvima o kojima ljudi mogu postati ovisni obično prvo pomislimo na ilegalne droge, alkohol ili cigarete. Ljudi mogu biti ovisni o velikom broju različitih stvari i supstanci poput lijekova, ljepila ili kockanja, klađenja, igranja igrica i sl. Neke stvari lakše izazivaju ovisnost od drugih. Kod kokaina ili heroina jedna ili dvije zlouporabe mogu biti dovoljne da se izgubi kontrola. 

Ako u adolescenciji koristiš supstance poput nikotina, alkohola ili drugih droga, štetu činiš svom mozgu čiji razvoj još nije završen. Dovodiš se u veći rizik od lošeg školskog uspjeha, povećanog rizika za nesreće, ubojstva, suicid i povećan rizik za razvoj fizičkih i psihičkih bolesti. Kad smo mladi, skloniji smo upuštati se u rizična ponašanja više nego odrasle osobe, ali što ranije osoba počne sa zlouporabom tvari koje mogu izazvati ovisnost povećava šansu, oštećujući svoj mozak koji se intenzivno razvija, da izgubi kontrolu nad tim ponašanjima i sklizne u ovisnost.

Devet od deset ljudi koji zloupotrebljavaju ili su ovisni o nikotinu, alkoholu ili nekoj drugoj drogi, počeli su prije 18. godine života

Adolescenti koji su počeli koristiti sredstva ovisnosti prije 15. godine života imaju sedam puta veću šansu da razviju problem nego oni koji su prvi puta eksperimentirali u 21. godini ili kasnije.

Svaka godina u kojoj odgodimo konzumaciju sredstava ovisnosti za vrijeme dok se mozak još razvija, smanjuje se rizik od zlouporabe ili razvijanja ovisnosti o takvim supstancama.

Spomenuli smo već kako su mladi osjetljivija skupina za eksperimentiranje i zlouporabu sredstava ovisnosti. Pozabavit ćemo se nekim od razloga koji oni navode kao uzrok takvim ponašanjima. Znatiželja i utjecaj vršnjaka često se mogu čuti kao razlog za početak eksperimentiranja. Tvoj mladi mozak se još razvija u različitim područjima, a neka od njih su i donošenje odluka i samokontrola. Jako je izražena želja za pripadanjem i prihvaćanjem od strane vršnjaka. Tako se sudjelovanje u aktivnostima koje uključuju uzimanje neke psihoaktivne supstance može činiti kao pripadanje grupi i prividni osjećaj zajedništva. Također, adolescencija nije lako životno razdoblje, puno je promjena i pritisaka iz okoline, novih uloga koje nam se nameću i često nerazumijevanja roditelja i drugih bliskih osoba. Uzimanje sredstava ovisnosti može se činiti kao bijeg iz neugodne realnosti, briga i problema. To je također samo privid jer problemi s kojima se mladi suočavaju na taj način ne nestaju nego samo postaju veći i gomilaju se.

Razlozi zbog kojih mlada osoba može posegnuti za drogom, alkoholom i cigaretama često su dublji od radoznalosti, želji za prihvačanjem od strane vršnjaka i zabavom. Mogu ležati u niskom samopoštovanju, depresiji, tjeskobi, problemima u obitelji i školi. 

Što pokazuju istraživanja u mladih u Hrvatskoj

• Svaki treći srednjoškolac svakodnevno puši
• Do kraja srednje škole vjerojatno će svaki treći (a u nekim sredinama i svaki drugi) učenik probati marihuanu
• Mladi koji su napustili školu rizičniji su za uzimanje sredstava ovisnosti
• Prosječna dob prvog kontakta sa psihoaktivnim drogama je 15-17 godina
• Među liječenim ovisnicima je od prvog uzimanja do intravenskog uzimanja u prosjeku prošlo 2-2,5 godine
• Droge su dostupne u kafiću, u disku, na ulici, u školi, u parku...
• Droga se prvi put proba zbog znatiželje, zbog želje da se "dobro osjeća", da se ne razlikuje od grupe, da se zaborave problemi...
• Uzimanje jednog sredstva potiče i uzimanje nečeg drugog - među redovitim pušačima je nekoliko puta više konzumenata marihuane no među mladima koji ne puše ili puše samo povremeno
• Mladi koji konzumiraju droge (uključujući alkohol) imaju i rizičnija seksualna ponašanja (ranije stupaju u seksualne odnose, imaju pod utjecajem droge češće slučajne i neplanirane seksualne odnose, manje koriste kondome, imaju nižu percepciju rizika, ne treba zanemariti da ponekad imaju seksualne odnose u zamjenu za drogu)

Preuzeto sa mrežnih stranica PLIVAzdravlje. 

Još o stanju u Hrvatskoj možete naći podatke iz europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanja droge među učenicima koje se provodi svake četiri godine u zemljama Europe, uključujući i Hrvatsku.

Na početku smo spomenuli primjer Marka kod kojeg prijatelji primjećuju promjene raspoloženja, povlačenje od društva, pad u školskom uspjehu, izbjegavanju izvanškolskih aktivnosti u kojima je inače redovito i rado sudjelovao. Prijatelje i obitelj brine je li Marko izgubio kontrolu eksperimentirajući s nekim od sredstava ovisnosti. Ovdje ću nabrojati neke od simptoma koji mogu upućivati da netko zloupotrebljava sredstva ovisnosti ili je ovisan o njima. Neki od znakova mogu se i pojavljivati kod stanja poput depresije ili tjeskobe, o čemu sam pisala u prethodnim člancima. Mladi često navode kako su posezali za drogom zbog depresivnog raspoloženja i osjećaja beznađa, ali prava istina je da uzimanje droge i njen utjecaj na mozak u razvoju takve osjećaje samo pojačavaju i produbljuju.

• Vidno je omamljen, vrti mu se, povraća ili se bizarno ponaša

• Moguće je osjetiti miris dima, alkohola ili druge “kemijske” mirise na odjeći ili u dahu tvog prijatelja

• Promijenio je društvo, ima nove prijatelje i izbjegava društvo u kojem se prije kretao

• Slabije vodi brigu o svom izgledu, odjeći, frizuri, higijeni i sl.

• Ima nagle promjene u raspoloženju, agresivne ispade i neobjašnjive reakcije

• Primjećuju se promjene u ritmu hranjenja i spavanja, kao i iznenadne promjene na tjelesnoj težini (naglo gubljenje ili dobivanje težine)

• Izgubio je interes za stvari koje su mu prije bile važne i u kojima je uživao

• Ocjene su naglo pale, često izostaje s nastave neopravdano i ima problema s disciplinom u školi

• Moguće je često izbivanje iz kuće ili bijeg od kuće

• Prisutno je depresivno raspoloženje

• Pokušaji suicida

Kako pomoći prijatelju koji vodi borbu s ovisnosti?

To može biti jako težak zadatak jer ljudi koji su izgubili kontrolu nad nekim sredstvom ovisnosti često negiraju da imaju problem. Možda ne žele promijeniti svoje ponašanje, boje se posljedica ili osjećaju sram. Možda se ispod ovisnosti krije neki problem s kojim se ne znaju boriti. Ne postoji brz i lak način za pomoć nekom tko se bori sa ovisnosti, ovisnik također sam mora željeti pomoć i biti motiviran da ju potraži. Na putu prema pomoći često stoji negiranje problema, ljutnja i izbjegavanje. Suzdrži se od pomaganja, nemoj mu posuđivati novce, preuzimati njegove obaveze, to ne znači da ga ne voliš, samo znači da mu nećeš pomagati u njegovoj ovisnosti. Pokaži mu da si tu uz njega, da nema mjesta sramu i da neće biti odbačen. Nemoj posramljivati ili izazivati grižnju savjesti. Ohrabruj ga da potraži stručnu pomoć, pričaj s njim o tome što mu se promijenilo u životu, kako sadašnje ponašanje utječe na njegovo fizičko i mentalno zdravlje, podsjećaj ga na zdrave životne navike, naravno bez posramljivanja i nametanja krivnje. Ostani pozitivan, nemoj na sebe preuzeti ulogu osobe koja će spašavati, razgovaraj sa stručnom osobom koja će ti dati korisne savjete što može pomoći tvom prijatelju, a i koje korake je potrebno poduzeti da bi se tvog prijatelja zaštitilo. 

Za kraj ću podijeliti s vama nekoliko razmišljanja o ovisnosti, učenika iz srednje Grafičke škole u Zagrebu

• „Npr. ovisnost o kockanju i klađenju? Zašto su pojedinci uvjereni da im kockanje može donijeti neki napredak u životu, neku drastičnu promjenu? To je također velika zabluda, ali ljudi često toga nisu svjesni ili možda ne žele biti svjesni jer se boje posljedica, tj. ne žele se suočiti s tim da su nemoćni i da su zapravo postali ovisnici. Moje mišljenje je da trebaju potražiti pomoć stručnjaka.“
• „Ne zavaravajmo se da ovi problemi nisu opasni, da je to samo igra, zabava, druženje i slično. To u stvari i jest igra, ali igra koja nije dobra i igra koja donosi opasnosti, tj. opasna igra. Ne pokušavajmo isprobavati razne stvari koje nisu dobre i za koje nismo sigurni kakve su jer se lako postaje ovisnikom. Dobro promislimo prije nego što riskiramo najvrjednije stvari u životu, a to su zdravlje, obitelj, prijatelji, ljubav, škola...“
• „Alkohol, droga, pušenje, kockanje i druge ovisnosti višestruko su opasne po ljudski život. Zašto biti ovisnik? Kao da to donosi nešto dobro! Mislite da vam to može pomoći u životu, da budete sretniji, ispunjeniji…?? Jednostavno, varaju se svi oni koji misle da je to istina. Sama ovisnost i sredstva ovisnosti su jedna velika zabluda…“.
• „Istina je da opijanje, pušenje i ovisnost o opojnim sredstvima stvaraju mogućnosti oboljenja od raznih bolesti. Stoga smatram da nije nimalo hrabar čovjek koji svjesno uništava sebe i svoje zdravlje“.

Izvori:

http://www.udruga-pragma.hr/mladi-i-ovisnosti/

https://kidshealth.org/en/teens/addictions.html

https://www.centeronaddiction.org/addiction-prevention/teenage-addiction

http://ordinacija.vecernji.hr/budi-sretan/sretno-dijete/mladi-i-ovisnosti-kako-reci-ne/