preskoči na sadržaj

Velika gospodarska kriza 1929. godine

Autor: Ljerka Čulina

Tijekom povijesti ljudskog roda uvijek su se javljala posebno teška razdoblja. Tako su ljudi kroz povijest prebrodili razne krize, pošasti i ratove. Vrlo je zanimljiv način na koji su krize nastajale, a još je zanimljivije kako su ljudi rješavali naizgled nerješive situacije.


Tako je i jedna on najveći svjetskih ekonomskih kriza, o kojoj vam donosimo priču, prebrođena.

Velika gospodarska kriza ili Velika depresija u Sjedinjenim Američkim Državama počela je na "crni petak"  u listopadu 1929. u New Yorku krahom burze. Zatvorene su banke i burze, a kriza se brzo proširila diljem svijeta. Slom tržišta označio je početak desetljeća visoke nezaposlenosti, siromaštva, niske zarade, deflacija i izgubljene mogućnosti za gospodarski rast i osobni napredak. Iako se još uvijek ne može sa sigurnošću tvrditi koji su točno bili uzroci sloma osnovni uzrok je nagli gubitak povjerenja u ekonomsku budućnost.

Kako je do tada ekonomija SAD-a bila vodeća i u neku ruku pokretač razvoja svjetske privrede, tako se i kriza prelila iz Amerike u cijeli svijet. Posljedice su se osjetile u svim zemljama svijeta, a najteže je bilo industrijski razvijenijim državama. Kraj krize neki ekonomski analitičari vide sredinom 1930-ih godina, dok drugi za kraj Velike depresije uzimaju početak Drugog svjetskog rata.

No, vratimo se u vrijeme nakon prvog svjetskog rata… U tom periodu Sjedinjene Američke Države karakterizira želja za povratkom u svakodnevni život. U listopadu 1918. godine u Europi se još nalazi preko milijun i pol američkih vojnika, a rat je Sjedinjene Američke Države stajao 22 milijarde dolara.

Pod krilaticom povratak normalnosti 1920. godine pobijedio je republikanski kandidat za predsjednika Warren G. Harding. To su bili prvi izbori na kojima su za predsjedničkog kandidata glasovale žene. Cilj republikanske politike bilo je stvaranje uvjeta koji bi najviše pogodovali američkoj industriji.

Zlatne dvadesete godine bile su posljednja faza reprezentativnog privatno kapitalističkog „big businessa“ sa simbolikom uspjeha i idealom potrošačkog društva. Obilje u tim godinama predstavlja automobil, hladnjak i radio, zabavljačka filmska industrija, komercijalizirani sport, džez i ilustrirani visokotiražni časopisi. Od 1921. do 1929. industrijska proizvodnja se udvostručuje, pri čemu najviši porast postiže proizvodnja artikala široke potrošnje, građevinarstvo i automobilska industrija (1926. proizvedeno je 26 milijuna automobila). Taj period je obilježen jakom koncentracijom poduzeća, naročito automobilske industrije i industrije potrošnih dobara, banaka i trgovačkih kuća (chain stores).

No, zbog velikih inovacija na području proizvodnje za vrijeme i poslije rata produktivnost je toliko porasla da je nadmašila kupovnu moć američkih farmera i običnih građana. Nastao je nerazmjer između proizvodnje i kupovne moći.

Ušteđevine bogate i srednje klase, su se toliko povećale da su nadmašile mogućnost ulaganja, postale su predmet mahnitih špekulacija dionicama ili nekretninama. Stoga je kolaps burze bio tek prvom od nekoliko detonacija koje su krhku strukturu špekulacije sravnile sa zemljom. Čak i nakon sloma tržišta vrijednosnih papira politički i industrijski čelnici nastavili su iznositi optimistička predviđanja za državno gospodarstvo. No depresija se produbljivala, povjerenja nestajalo, a mnogi su ostali bez svojih životnih ušteđevina.

Tako je od euforije privatno kapitalističkog biznisa u zlatnim dvadesetim godinama došlo do velike svjetske gospodarske krize 1929. godine.

Godine 1933. vrijednost dionice na Newyorškoj burzi iznosila je manje od petine vrijednosti koju je imala na vrhuncu 1929. Poslovne su zgrade zaključale vrata, tvornice su zatvorene, a banke zatvorile vrata. Dohodak od farmerstva pao je za 50%. Godine 1932. svaki četvrti Amerikanac je bio nezaposlen. Predsjednička kampanja 1932. svela se uglavnom na rasprave o uzrocima i mogućim rješenjima Velike depresije.

Herbert Hoover, došao je u Bijelu kuću osam mjeseci prije sloma burze i neučinkovito se borio da ponovo pokrene industriju. Njegov demokratski konkurent Franklin D. Roosvelt, već tada popularan kao guverner New Yorka, tvrdio je da depresija vuče korijene iz mana američkog gospodarstva koje je republikanska politika dvadesetih godina smo pogoršavala. Predsjednik Hoover odgovorio je da je gospodarstvo u osnovi zdravo, ali ga je potresla svjetska kriza. Na izborima je Roosvelt odnio fantastičnu pobjedu dobivši 22 800 000 glasova nasuprot Hooverovih 15 700 000.

Pred Sjedinjenim Državama stajalo je novo razdoblje gospodarskih i političkih promjenama. Godine 1933. predsjednik Roosvelt je unio dašak povjerenja i optimizam koji je ubrzo naveo narod da se prikloni njegovom senzacionalnom programu „New Deal“ (novo poslovanje).

U stanovitom smislu "New Deal" je samo pokrenuo tipove društvene i gospodarske reforme koji su mnogim Europljanima već odavno bili poznati. No, donio je i nešto novo, a to je bila brzina kojom je ostvareno sve za što je do tada trebalo nekoliko generacija.

U okviru New Deala prvi korak u rješavanju problema nezaposlenosti bio je u sklopu Korpusa za zaštitu javnih dobara. Bio je to program koji je donio Kongres kako bi olakšao situaciju mladića između 18 i 25 godina starosti. Provodio se na poluvojnički način i upošljavao mladiće u radnim kampovima diljem zemlje za 30 dolara mjesečno. Tijekom desetljeća u tim je radovima sudjelovalo dva milijuna mladića. Oni su sudjelovali u čitavom nizu projekata zaštite okoliša. Mnogi su te radove kritizirali kao izmišljen posao no Roosvelt i njegovi suradnici i dalje su bili naklonjeni programima za smanjenje nezaposlenosti koji su se zasnivali na javnim radovima umjesto na socijalnoj pomoći.

U okviru New Deala je donesen i zakon o prilagodbi poljoprivrede kako bi olakšao gospodarsku situaciju u kojoj su se našli farmeri. Tako su se između 1932. i 1935. godine dohodci farmera povećali za više od 50 posto. 1936. donesen je i novi Zakon o pomoći farmerima koji smanje proizvodnju kultura koje su posebno iscrpljivale tlo. Uskoro su porasle cijene gospodarske robe, a gospodarska stabilnost farmera postala je sve realnijom.
Nacionalna uprava za gospodarsku obnovu uspostavljena 1933. Zakonom o obnovi nacionalne industrije imala je za cilj privesti karaju nesmiljenu konkurenciju pomoću propisa o pravednoj konkurenciji čime i se stvorilo više radnih mjesta i tako povećala kupovna moć.

U vrijeme „New Deala“ i radnički pokreti su počeli postizati više uspjeha nego ikad prije u povijesti Amerike.

Jedan od bitnih dijelova „New Deala“ bio je i zakon o socijalnom osiguranju iz 1935. Tim je zakonom stvoren sustav osiguranja za starije osobe, nezaposlene i nesposobne, a sredstva su dobivana doprinosima poslodavaca i zaposlenih.

"New Deal" je donio kraj nevoljama, ali promjene i napredak su i dalje bili potrebni. No, nakon što je 1936. Roosvelt ponovno pobijedio na izborima i preuzeo drugi mandat program za obnovu zemlje više nije bio u prvom planu.

Dakle, gospodarska kriza je bila  prevladana, ali na tragu je bila nova opasnost - ekspanzionističke težnje totalitarnog režima u Japanu, Italiji i Njemačkoj. Godine 1931. Japan je izvršio invaziju na Mandžuriju i slomio kineski otpor. Prešavši na fašizam Italija je proširila svoje granice u Libiji, a 1935. napala Etiopiju. Njemačka u kojoj je Adolf Hitler osnovao stranku i 1933. preuzeo vlast, ponovno je okupirala Porajnje te se počela naoružavati.

Kako će završiti opasnost koja je postepeno rasla?  Kakav će utjecaj imati na povijest ljudskog roda? O tome nekom drugom prilikom…

Literatura

Velika ilustrirana povijest svijeta, Šesnaesti svezak (1918.-1945.), Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.

Američka povijest: kratki prikaz (urednik Howard Cincotta, prijevod Jasna Dakić), Vienna : USIA regional program office , 1998.

| 24. 2. 2017. u 10:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

O romskom jeziku

Glavni dio članka čine dvije tablice: riječi zajedničke romskom, hrvatskom i drugim indoeuropskim jezicima i struktura skupina indoeuropskih jezika. Povodom Međunarodnog dana romskoga jezika i njegove upotrebe u...

1608. - Matija II. Habsburški okrunjen za hrvatsko-ugarskog...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr