preskoči na sadržaj
Ogulin

Ogulin: Mjesto u kojem se isprepliću stvarnost i mašta

Autor: Jeronim Dorotić

Ogulin je grad uz čije se prirodne i kulturne znamenitosti vežu mnoge maštovite priče i legende kao rijetko gdje u Hrvatskoj. Smješten na sredini puta od Zagreba prema Rijeci u prostranoj kotlini kojom teku rijeke Dobra i Zagorska Mrežnica, te nad kojom dominira moćna planina Klek, Ogulin svojim prirodnim ljepotama i kulturno-povijesnim nasljeđem danas predstavlja jedno od najzanimljivijih mjesta Karlovačke županije. 

 


Poznato je da je ovakvom poimanju Ogulina kao bajkovitog mjesta najviše doprinijela na svjetskoj razini priznata hrvatska dječja spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić, rođena Ogulinka, koja je impresije svog rodnog kraja utkala u zbirku pripovjedaka „Priče iz davnina“. No isto tako, mora se zamijetiti kako su mještani Ogulina prepoznali veliku vrijednost nematerijalne kulturne ostavštine svoje velike spisateljice tematski obojavši cijeli Grad i njegovu okolicu raznim sadržajima u „zavičaj bajke“. Iz ovog razloga, Ogulin danas predstavlja posebno mjesto u kojem se na skoro svakom koraku isprepliću stvarnost i mašta.

Od utvrde do pitomog gradića uronjenog u bajke

Ogulin se nalazi na udaljenosti od oko samo sat vremena vožnje autocestom iz smjera Zagreba prema Jadranskom moru. Zanimljivo je zamijetiti da već pri samom približavanju Ogulinu posjetioci bivaju uronjeni u priče i legende ogulinskog kraja. Naime, ono po čemu putnici mogu znati da polako ulaze u „zavičaj bajke“ je približavanje Kleku, planini koja svojim oblikom podsjeća na usnulog diva koji polegnut na leđima glavom gleda prema nebu, a kojeg je prema jednoj od narodnih predaja na ovom mjestu skamenio staroslavenski vrhovni bog Perun. Također, uz ovu gotovo 1200 metara visoku planinu koja predstavlja jedan od glavnih simbola Ogulina i koljevku hrvatskog planinarstva, veže se i predaja o klečkim vješticama koje se ovdje navodno okupljaju još od davnina tijekom olujnih noći. 

Spuštanjem s autoceste ubrzo se dolazi do samog središta Ogulina u slikoviti Park kralja Tomislava. S ovog gradskog parka moguće je pogledom obuhvatiti neke od glavnih kulturno-povijesnih i prirodnih toponima Ogulina te krenuti u upoznavanje središta ovog pitomog gradića. Pored župne crkve Uzvišenja Sv. Križa iz 18. stoljeća, u istom kraljevskom Parku stoji  spomenik kralja Tomislava podignut u sjećanje na tisućutu obljetnicu njegove krunidbe, ali i vrelo Cesarovac koje podsjeća Ogulince na izgradnju prvog gradskog vodovoda krajem 19. stoljeća. Međutim, osim spomenutih 'starijih' spomenika na travnjaku Parka nalazi se i  skulptura neobičnog oblika koja posjeticima odaje da su zakoračili na mjesto u kojem su bajke dio svakodnevne stvarnosti. Preciznije, riječ je o susretu sa skulpturom Kralja Morskog iz priče „Ribar Palunko i njegova žena“ koja podsjeća posjetioce da se nalaze na „Ruti bajke“ kojom je na interaktivan način obilježen uži i širi dio Ogulina pojedinim likovima iz bajki Ivane Brlić-Mažuranić. 

Nedaleko Parka kralja Tomislava uzdiže se najprepoznatljivija kulturna znamenitost Grada - Frankopanski kaštel, smješten nad kamenom liticom dubokom 40 metara ispod koje rijeka Dobra ponire u podzemlje. Već sam smještaj ove impresivne renesansne utvrde nad strmom provalijom u kojoj završava slikoviti kanjon rijeke Dobre kod posjetioca izaziva brojna pitanja i razigrava maštu vezano uz povijesnu pozadinu razvoja samog mjesta. Izgradnja utvrde veže se uz vrijeme turskih osvajanja, kada ju najvjerojatnije početkom 16. stoljeća (tj. ubrzo nakon turskog pustošenja utvrđenog grada Modruša) podiže hrvatski plemić Bernardin Frankopan. Ogulin je, dakle, od svog začetka tijekom 15. i 16. stoljeća imao važnu obrambenu ulogu od turskih nasrtaja na ovo područje u okviru Vojne krajine. Činjenica da utvrda u to vrijeme nije pala pod tuđinsku vlast govori o hrabrosti Ogulinaca koje je 1622. godine Vuk II. Krsto Frankopan Tržački nagradio oslobađanjem od bilo kakvih naknada prema obitelji Frankopan. 

Uz sam Frankopanski kaštel nalazi se spomenuti ponor rijeke Dobre uz koji se veže nastanak imena Ogulina, budući da latinski naziv 'ob gula' označava ponor. Međutim, uz isti se prirodni fenomen veže i legenda o nesretnoj ljubavi između plemkinje Đule i krajiškog kapetana Milana koja se navodno ovdje odigrala u 16. stoljeću. Prema predaji, saznavši za pogibelj svog dragog Milana u bitci s Turcima, Đula je skočila u duboki ponor nedalako utvrde, od kada on nosi ime Đulin ponor. Ograđena i sigurna stajališta smještena neposredno uz sam ponor danas omogućavaju posjetiocima neposredan doživljaj ove jedinstvene prirodne znamenitosti. Zanimljivo je zamijetiti kako su mještani Ogulina pridali značaj reljefu na kamenoj stijeni iznad ponora, budući da on podsjeća na profil muškog lica koje tužno gleda u ponor - poput Milana koji žali za svojom Đulom. 

Govoreći o daljnjem razvoju Grada izvan utvrde nakon prestanka turske opasnosti, Ogulin se postepeno od 18. stoljeća sve više transformirao od vojnog mjesta u ugodnu urbanu sredinu. Na ovu transformaciju ponajviše je utjecalo nestajanje Vojne krajine te izgradnja željezničke pruge na relaciji Zagreb - Rijeka krajem 19. stoljeća. Isto tako, upravo je potkraj 19. stoljeća, tj. 1874. godine, u Ogulinu rođena najveća hrvatska dječja spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić, koja je „Pričama iz davnina“ svom rodnom gradu dala priznanje te mu ostavila u nasljeđe vrijednu nematerijalnu kulturnu baštinu na kojoj on danas vješto gradi svoju budućnost. 

Naime, nakon stjecanja samostalnosti Hrvatske i davanja svog velikog doprinosa tijekom Domovinskog rata, Ogulin danas pored šumarstva, poljoprivrede i obrtništva temelji svoj razvoj na turizmu, i to posebice kulturnom turizmu, s ciljem izgradnje identiteta Grada kao zavičaja bajke. Konačno, u pogledu potencijala za daljnji razvoj mjesta, potrebno je naglasiti važnu ulogu izgradnje autoceste Zagreb - Split 2005. godine, koja je otvorila nove mogućnosti za podizanjem kvalitete života Ogulina i njegove okolice.

U posjetu Ivaninoj kući bajke

U samom Frankopanskom kaštelu danas se nalazi Zavičajni muzej koji raznim sadržajima svjedoči o bogatoj povijesnoj baštini Ogulina i njegovim znamenitim mještanima. Tako se u Muzeju nalazi arheološka i etnografska zbirka kao i zbirka starog oružja, zatim planinarsko-alpinistička zbirka, spomen soba posvećena Ivani Brlić-Mažuranić te izložba ogulinskog slikara Stjepana Galetića. No, unutar dvorišta Frankopanskog kaštela smještena je i posebna multimedijalna, turistička i kulturno-edukativna senzacija koja traži posebnu pažnju. Riječ je o „Ivaninoj kući bajke“ koja od svog otvaranja 2013. godine ne prestaje privlačiti mnoštvo malih, ali i velikih posjetitelja. 

Već sam vanjski izgled ove neobične kuće poziva sve znatiželjnike da u nju nestrpljivo zavire i otkriju što se sve u njoj skriva. Nakon ulaska u kuću započinje maštovita šetanja raznim bajkama i događajima iz života Ivane Brlić-Mažuranić u kojima posjetitelji mogu na vrlo kreativan i interaktivan način sudjelovati koristeći razne multimedijalne i interaktivne sadržaje. Neki od ovih sadržaja odnose se na edukativnu šetnju čarobnom šumom u kojoj posjetioci mogu slušati stabla kako pričaju Ivanine priče, nakon čega se u razgovoru sa čarobnim zrcalom može otkriti i vlastita unutarnja čudesna slika. Tu su i začarani hodnici dvorca koji otkrivaju što su to bajke i tko ih piše, kao i bajkovita knjižnica s ormarima punim bajki i literaturom o bajkama iz cijelog svijeta. 

U istoj prostoriji nalazi se i interaktivno ognjište uz koje se može sjesti i ugrijati slušanjem priča. Za one posjetitelje koji žele pogledati animirani film tu je multimedijalna tajanstvena soba koja podsjeća na malo kino. Na gornjem katu kuće smještena je prostrija u kojoj se provode bajkovite kreativne radionice. Uz samostalan posjet, moguće je organizirati i posjet uz stručno vodstvo, a u svojoj ponudi Centar za posjetitelje nudi i mogućnost organiziranja brojnih edukativnih radionica kojima se potiče razvoj kreativnosti i mašte kod djece. U svakom pogledu „Ivanina kuća bajke“ svojim bogatim sadržajima uspjeva na jedan vrlo originalan način podjednako doprinositi promicanju djela Ivane Brlić-Mažuranić kao i sveukupnog svjetskog stvaralaštva na području književne vrste bajki. Isto tako, sudeći prema velikoj zainteresiranosti za posjetama, može se zaključiti da ova vrijedna incijativa uvelike doprinosi promociji i razvoju mjesta.

Daljnja perspektiva „zavičaja bajke“

Uz „Ivaninu kuću bajke“ kao komplementaran doprinos izgradnji identiteta Ogulina kao „zavičaja bajke“ svakako valja istaknuti i kulturno-turističku manifestaciju „Ogulinski festival bajki“ - kada u Ogulinu razlike između stvarnosti i mašte postaju posve male. Ova manifestacija uspješno se održava svakog lipnja od 2006. godine kada kroz tri dana svojim sadržajima vezanim uz promociju bajki i kreativnog stvaralaštva privlači brojne posjetitelje.

Pored navedenih kulturnih i prirodnih znamenitosti Ogulina, važno je dodati kako njegova okolica obiluje i mnogim vodama od kojih se mogu izdvojiti rijeka Dobra i Zagorska Mrežnica, ali i jezera kao što su Šmitovo jezero te akumulacijsko jezero Sabljaci. Ova prirodna dobra koja dodaju još jednu vrijednu dimenziju Ogulinu i njegovom daljnjem razvoju na području rekreacije i turizma, također su uključena u ranije spomenutu „Rutu bajke“ koja očito cjelovito obuhvaća ogulinski kraj. Konačno, može se pretpostaviti da bi Ivana Brlić-Mažuranić bila jako zadovoljna vidjeviši da njen rodni grad, na temelju njenog stvaralaštva, danas uspješno kroči prema ostvarenju svoje daljnje perspektive kao „zavičaj bajke“.

Konzultirani izvori:

http://www.ivaninakucabajke.hr/hr/ 
http://www.ogulin.hr/
http://www.tz-grada-ogulina.hr/
https://hr.wikipedia.org/wiki/Ogulin
http://www.tzkz.hr/hr/otkrijte-karlovacku-zupaniju/gradovi/ogulin/
http://www.hpd-klek-ogulin.hr/documents/26.html

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

| 27. 12. 2016. u 13:47 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

Python osnove programiranja

Python osnove programiranja mrežna je stranica organizirana po programskim strukturama u Python programskom jeziku. Svaka je programska struktura organizirana kroz ppt prezentaciju uvoda u samu programsku...

Audio&video

Jezik i predrasude

Emisija u kojoj raspoloženi hrvatski lingvisti analiziraju našu jezičnu svakodnevicu, otkrivaju zanimljivosti o živim jezicima i nestalim kulturama, istražuju...

1849. - umro Frederic Chopin, poljski skladatelj i pijanist. Chopina...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr