preskoči na sadržaj

Sjedinjene Američke Države

Autor: Jeronim Dorotić

Kao relativno mlada država, Sjedinjene Američke Države se  tijekom više od 2. stoljeća svoje neovisnosti uspijevaju razviti u politički i gospodarski najmoćniju zemlju svijeta, koja se danas ističe svojom specifičnom kulturom i tradicijom. Osim što je poznata po prelijepim raznolikim prirodnim prostranstvima što se prostiru od Atlantskog oceana na istoku do Tihog oceana na zapadu, SAD je zemlja koja je izgrađena na temeljima multikulturalizma, liberalne demokracije i kapitalizma te predstavlja kolijevku modernih kulturnih trendova koje danas slijedi cijeli svijet. Ukoliko pored općih podataka o SAD-u želite saznati više o jazz-u, stripu i američkoj piti od jabuka, tada nam se pridružite i na ovom putovanju.


Sjedinjene Američke Države

Opći podaci

Površinom četvrta, ali prema nekim izvorima i treća država svijeta (9.522.055 km2) Sjedinjene Američke Države ili skraćeno SAD, prostire se središnjim i južnim dijelom Sjeverne Amerike. Preciznije, SAD se prostire od Atlantskog oceana na istoku do Tihog oceana na Zapadu, te Meksičkog zaljeva na jugoistoku. Putem kopna SAD graniči s Kanadom na sjeveru i Meksikom na jugu, a morskom granicom preko savezne države Aljaske graniči s Rusijom. Također, osim što Sjedinjene Države posjeduju brojne teritorije širom svijeta njima također pripadaju i Havajski otoci smješteni u Tihom oceanu. S više od 300 milijuna stanovnika, SAD je treća najmnogoljudnija država svijeta nakon Kine i Indije. Glavni grad i administrativno središte zemlje je Washington, a od važnijih gradova izdvajamo najveći New York, zatim Los Angeles, Chicago, Huston i Texas. Država je politički uređena kao demokratska federalna unija s predsjedničkim sustavom te se sastoji od 50 saveznih država.

Mapa SAD-aKao mlada država koja je tek 1776. godine proglasila svoju nezavisnost od Britanskog Carstva, SAD ima izrazit multietnički karakter. Iako na federalnom nivou službeni jezik nije zadan, engleski u praksi predstavlja glavni jezik američke nacije, nakon čega po uporabi slijedi španjolski. Državljani SAD-a smatraju se i nazivaju Amerikancima, a većina njih (gotovo 70%) čine Europljani, i to ponajviše Nijemci, Irci, Englezi, Talijani, Skandinavci i Slaveni, nakon čega slijede Latinoamerikanci, Afroamerikanci, Amerikanci azijskog podrijetla, domorodačko havajsko stanovništvo i malobrojni starosjedioci Indijanci. Nakon predvodničke i pobjedničke uloge koju su Sjedinjene Države imale u Prvom i Drugom svjetskom ratu te konačnim završetkom Hladnog rata 1991. godine, SAD danas predstavlja najmoćniju državu svijeta. Osim po vojnoj i političkoj moći, SAD se ističe i stabilnim gospodarskim rastom, niskom stopom nezaposlenosti te prednjači u svijetu s razvijenim tehnološkim dostignućima.

vrh

Prirodna obilježja

Grand Teton Nacionalni park, WyomingNepregledna prostranstva Sjedinjenih Država ističu se svojom raznolikošću koja se dijele na glavne četiri zemljopisCanyonlands Nacionalni park, Utahno reljefne cjeline. Prva cjelina odnosi se na Apalači gorje bogato rudama, a druga na obalne ravnice koje se proteže uz Atlantsku obalu do vapnenačkog poluotoka Floride. Treća cjelina zauzima veliki prostor središnjih ravnica koji se prostire od gorja Apalači na istoku do planinskog sustava Stjenjaka na zapadu, dok se četvrta se odnosi na golemi planinski lanac Kordiljera koji se prostire na zapadu zemlje uz Tihi ocean.

Prostor koji zauzima savezna država Aljaska odvaja od SAD-a Kanada, dok je havajsko otočje smješteno na središnjem dijelu Tihog oceana. Veliki prostor SAD-a određen je i različitim klimatskim uvjKalifornijska obalaetima. Tako je za središnji i istočni dio zemlje tipična umjerena klimArches Nacionalni park, Utaha, za zapadni dio uz Tihi ocean sredozemna, za srednji i dijelove zapada pustinjska i polupustinjska, dok na krajnjem sjeveru i u planinskim predjelima zemlje prevladava snježna i šumska klima. Zbog povoljnih klimatskih uvjeta, veći dio zemlje je nastanjen, a većina Amerikanaca danas živi u urbanim područjima.    

vrh

Povijesne crtice

Američki domorociPretpostavlja se da starosjedioci Indijanci (američki domoroci) na područje današnje Sjeverne Amerike i SAD-a migrirali iz Azije još prije 40.000 godina. Neke od regionalnih starosjedilačkih kultura su prije dolaska Europljana bile vrlo razvijene na području upravljanja društvom, poljoprivrede i arhitekture. Pretpostavlja se da je prije službenog otkrića Amerike 1492. godine od strane Kristofora Kolumba na poKristofor Kolumbodručju današnjeg SAD-a živjelo oko 1.5 milijun Indijanaca. Većina njih je nakon dolaska Europljana izumrla uslijed čestih ratova s kolonizatorima te zbog brojnih epidemija. Europljani su već do sredine 18. stoljeća osnovali 13 kolonija na istočnim obalama današnjeg SAD-a, te se broj stanovnika u kolonijama počeo uvelike povećavati usred sve češćih valova doseljavanja iz Europe. S vremenom, kolonije Američki rat za nezavisnost, motiv s Georgom Washingtonompostaju sve nezavisnije od britanske krune, a 1775. godine započinje Američki rat za neovisnost. Novoosnovani američki Kongres već 4. srpnja 1776. proglašava Deklaraciju neovisnosti, a otada se taj dan slavi kao glavni državni blagdan SAD-a. Pobjedom nad britanskom vojskom 1781. godine 13 kolonija proglašava se Sjedinjenim Američkim Državama na čelu s predsjednikom Georgom Washingtonom.

Motiv s američkog divljeg zapada, fotografijaTijekom prve polovice 19. stoljeća slijedi priključivanje država Louisiane, Floride, Teksasa, Novog Meksika i Kalifornije Sjedinjenim Državama, nakon čega se njen teritorij znatno proširio. Sredinom 19. stoljeća dolazi do tenzija između industrijskog sjevera zemlje i poljoprivrednog juga gdje je prevladavao robovlasnički sustav upravljanja. Nakon što je protivnik roNaslovnica časopisa Wild West s početka 20. stoljećapstva, Abraham Lincoln, 1860. godine izabran za predsjednika SAD-a, južne države se odcjepljuju od sjevera zemlje i osnivaju Konfederaciju čime je započeo Američki građanski rat. Rat je trajao od 1861. do 1865. godine, a kao pobjednik izlaze sjeverne države ujedinjene u Uniju, nakon čega slijedi ukidanje ropstva u SAD-u. Već dvije godine nakon građanskog rata, 1867. g. kupnjom od Rusije, Aljaska ulazi u sastav SAD-a. Krajem 19. stoljeća SAD je nakon rata sa Španjolcima anektirala Havaje, Portoriko i Filipine, te je na taj način proširila sferu svog utjecaja na Latinsku Ameriku. PočeSpomenik američkim marincima u Washingtonutkom 20. stoljeća SAD prerasta u svjetsku silu sa stanovništvom od 92 milijuna. Nakon što je konačno 1917. g. SAD ušao u Prvi svjetski rat, uvelike je doprinio pobjedi sila Antante, čime je dodatno porastao vojnopolitički utjecaj zemlje u svijetu. Ubrzo nakon rata, tijekom 30-tih godine 19. stoljeća SAD je zahvatila teška gospodarska kriza od koje se država uspjela uspješno oporaviti u narednim godinama. Nakon zračnog napada Japana na američku luku Pearl Harbor, SAD biva uvučen u Drugi svjetski rat protiv sila Osovine te uvelike doprinosi konačnoj pobjedi Savezničkih sila.

Američka svemirska posada na mjesecuNakon rata SAD je jedan od glavnih osnivača NATO saveza 1949. godine. Također, odmah poslije rata zaoštravaju se odnosi SAD-a sa SSSR-om te između dvije najjače svjetske vojne sile započinje gotovo 50-godišnji Hladni rat koji je trajao do kolapsa SSSR-a 1991. godine. U drugoj polovice 20. stoljeća američka vanjska politika se ističe brojnim vojnim intervencijama, posebice u Južnoj Koreji, Vijetnamu i Dominikanskoj Republici. Važno je istaknuti da su se 1969. godine američki astronauti spustili na mjesec. Nakon konačnog raspada Sovjetskog Saveza početkom 90-tih godina prošlog stoljeća, SAD postajeKip slobode, New York svjetska gospodarska i vojna super sila, koja unatoč zamjerkama ili potpori svjetskih država od tada vodi glavnu riječ na međunarodnoj političkoj sceni. Kao najmoćnija država svijeta izgrađena na temeljima multikulturalizma, liberalne demokracije i kapitalizma, SAD se danas ističe stabilnim gospodarskim rastom i razvijenim tehnološkim dostignućima te predstavlja ishodište suvremenih kulturnih trendova.

vrh

Zanimljivosti

Kao nosioci moderne zapadnjačke kulture Amerikanci su svojim specifičnim načinom življenja, glazbenim stilovima, sportovima, kulinarstvom, modom i dizajnom utjecali na cijeli svijet. Od brojnih zanimljivosti koje se vežu uz američku kulturu izdvajamo jazz, strip i američku pitu od jabuka.

Jazz

Slika, jazz glazbeniciJazz predstavlja glazbeni žanr koji se počinje razvijati početkom 20. stoljeća unutar afroameričkih zajednica na jugu Sjedinjenih Država, a nastao je spajanjem afričke i europske glazbene tradicije. Unatoč očitom velikom afričkom utjecaju, općenito se drži da je jazz jedini izvorni američki glazbeni stil. Iako su još krajem 18. stoljeća afrički robovi u SAD-u izvodili radnu i ritualna glazbu, jazz je počeo dobivati svoju poznatu formu tek početkom 19. stoljeća, kada su afroamerički glazbenici naučili svirati europske instrumente. Fotografija jazz glazbenika s početka 20. stoljećaPočetkom 20. stoljeća jazz se prvotno razvija kao ulična plesna glazba koja se svirala u kafićima predgrađa New Orleansa i drugih južnjačkih gradova, da bi kroz vrijeme evoluirao u stil koji se danas izvodi u koncertnim dvoranama i uči na akademijama te je namijenjen malobrojnoj ali obrazovanoj publici. Za podrijetlo imena «jazz» postoji više tumačenjSuvremeni jazz sastava od kojih ni jedno nije pouzdano, te se općenito pretpostavlja da se taj naziv počeo koristiti u Chicagu oko 1915. godine. Od svojih početaka pa sve do danas razvijaju se brojni pravci jazz-a koji su nastajali spajanjem raznih lokalnih, regionalnih i nacionalnih glazbenih utjecaja s kojima je jazz dolazio u dodir. Tako danas poznajemo stilove kao što su «New Orleans Dixieland», «swing», «bebob», zatim razne varijacije latinskog jazz-a poput «afro-kubanskog» i «brazilskog» jazz-a, te moderne stilove kao što je «acid jazz» koji spaja utjecaja «funka» i «hip-hopa».

Jazz instrumenti, crtežJazz je glazbeni pravac koji je vrlo teško precizno definirati. Općenito ga se može opisati kao umjetnički glazbeni pravac nastao usred dodira Afroamerikanaca s europskom glazbom u Sjedinjenim Državama, koji se odlikuje slobodnim, ali stalnim sinkopiranim ritmom, posebnošću zvuka određenog instrumenta i improvizacijom. Iako je improvizacija osnovna značajka jazz-a, on se sastoji i od zadanih dijelova te se improvizacija uglavnom izvodi kroz razne varijacije na zadanu temu od koje se jazz glazbenik može više ili manje udaljavati kroz svirku. Jazz uglavnom izvodi manja grupa glazbenika od 2 do 8 izvođača, ili «big band» kojeg sačinjava 10 do 15 glazbenika. Ritam sekcija jazz sastava se najčešće sastoji od udaraljki, kontrabasa, klavira, bedža, gitare ili bas gitare, te predstavlja Louis Armstrongnjegov temeljni dio. Iako u jazz sastavu svaki instrument može imati solističku ulogu, njegovi najčešći solistički instrumenti uključuju razne puhačke instrumente kao što su truba, saksofon, trombon ili klarinet, te ostale instrumente poput vibrafona ili klavira. Važno je još dodati da se obično veliki jazz solisti, i to posebice puhači, ističu posebnim bojama tona koje postižu svirajući svoje instrumente. Važno je istaknuti da sposobnost jazz-a da lako prihvati elemente drugih glazbenih pravaca te mogućnost njegoNaslovnica cd-a s acid jazz klasicimave izvedbe na širokom spektru instrumenata omogućili su mu uspješan i zanimljiv razvoj koji i dalje traje. Vješta lepršavost i nepredvidivost improvizacija jazz glazbenika kao što su bili Louis Armstrong i Miles Davis svjedoče o tome da jazz uistinu predstavlja jedinstven glazbeni pravac s kojim se mogu nositi jedino vrsni glazbenici, to jest, genijalci. Veliki broj raznih podvrsta jazz-a koje i dalje rastu govore u prilog tome da će se jazz nastaviti i dalje uspješno razvijati.

vrh

Strip

Kadar iz stripa Corto MalteseIako se pPrinc Valijantretečom stripa smatra svako povijesno likovno djelo koje se sastoji od niza narativnih slika kao što su to primjerice egipatska Knjiga mrtvih ili rimski Trajanov stup, strip kakvog poznajemo danas zapravo su počeli razvijati tek u 19. stoljeću američki i europski ilustratori. Razvoj stripa se veže uz pojavu masovnih medija, to jest, novina i pokretnih slika, te se on po prvi puta pojavljuje unutar dnevnih novina u SAD-u početkom 20. stoljeća. Od tada strip postaje nezavisni mediji i poseban umjetnička oblik koji se širi svijetom, te se tiska i izvan novina u obliku posebnih strip albuma, Naslovnica američkog strip časopisa Comics revueromana, specijaliziranih časopisa, i danas, web romana. Pošto se razvio u Sjedinjenim Državama, naziv «strip» dolazi od engleskog naziva «comic strip», što u doslovnom prijevodu znači «komična ili šaljiva traka». Iako ovaj naziv govori o tome da su stripovi često šaljivog karaktera, oni također pokrivaju razne druge žanrove pa tako mogu biti znanstveno fantastični, kaubojski, pustolovni, horor, dječji, ratnički, detektivski, erotski  ili o super junacima.

Družina TNT iz stripa Alan FordOpćenito, strip predstavlja niz slika s malo teksta povezanih u cjelovitu priču. Za razliku od medija filma koji je ozvučen i pomičan, strip predstavlja vrlo zahtjevnu i sažetu formu kojom se publici predočava priča. Upravo zato, kvalitetni stripovi su oni koji pored kvalitetnih ilustracija sadrže i kvalitetan odabir kadrova i tekstova. Osim u Sjedinjenim Državama gdje je razvijena masovna potrošnja stripova o super junacima, glavna svjetska žarišta induNaslovnica stripa Stari mačakstrije stripa danas se još nalaze u Japanu, gdje je naglasak stavljen na radnju stripa te u Francuskoj i Belgiji, gdje se njeguje umjetnička vrijednost stripa. Kao što su do sada mnoge generacije odrastale uz stripove poput «Alana Forda», «Corto Maltesea», «Batmana», «Zagora», «Princ Valijanta» ili domaćeg Maurovićeva «Starog mačka», nadamo se da će i buduće generacije nastaviti uživati u ne samo zabavnim, već poučnim i umjetnički vrijednim remek-djelima suvremenih strip crtača.

vrh

Američka pita od jabuka

Američka pita od jabukaAmerička pita od jabuka, kao i većina običaja i kulinarskih specijaliteta koji danas predstavljaju kulturne simbole Sjedinjenih Država, potječe iz Europe. Važno je istaknuti da voćka jabuke do dolaska Europljana nije bila prisutna na tlu Novog svijeta, pa su tako prve pite od jabuka na tlu današnjeg SAD-a najvjerojatnije počeli pripremati engleski kolonijalisti, koji su sa sobom donijeli sjeme jabAmerička pita od jabuka, crtežuke u 17. stoljeću. Iako su u to vrijeme doseljenici češće spravljali pite od mesa nego li od voća, postoje tiskani i pisani recepti o američkoj piti od jabuka iz 18. stoljeća, koji svjedoče o tome da je ovaj slatki specijalitet već tada bio vrlo omiljen Amerikancima. Pored velike simboličke vrijednosti koju američka pita ima za Amerikance, ona kao kulinarski specijalitet predstavlja jednostavan pečeni kolač od slatkog tijesta koje se dijeli na gornji i donji dio ispunjen nadjevom od jabuke, uz koji se često servira šlag.        

Reklama automobilske kompanije ChevroletOd vremena prvih engleskih doseljenika do današnjih dana postepeno je rasla  popularnost američke pite koja je uz «baseball», «hot dog» i «Chevrolet» s vremenom postala jedan od glavnih simbola SAD-a. Važno je spomenuti da danas u SAD-u postoji izreka «Amerikanac poput američke pite» koja označava da je netko ili nešto svojstveno iz SAD-a. TPita od jabuka i zastava SAD-aakođer, za vrijeme Drugog svjetskog rata američki vojnici su često objašnjavali svoj razlog za odlazak u rat frazom «Zbog majke i američke pite», što govori o tome da je pita od jabuka postala jednim od simbola američkog identiteta. Konačno, kao simbol identiteta kod Amerikanaca, pita od jabuka na najljepši način odražava ne samo kolonijalno nasljeđe, već i multikulturni karakter Sjedinjenih Država na čijim je temeljima podignuta.

vrh

Korištena literatura:

Natek, K. i Natek, M. (2000). Države svijeta 2000 (prijevod sa slovenskog Opačić, V. et all). Mozaik knjiga, Zagreb; 558-571.

Izvori:

https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/us.html
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/616563/United-States
http://www.kidport.com/RefLib/USaHistory/UsaHistoryIndex.htm
http://www.enchantedlearning.com/usa/cities/
http://www.usa.gov/visitors/about.shtml
http://en.wikipedia.org/wiki/United_States
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave
http://www.intermezzzo.net/vianjaz.htm
http://www.allaboutjazz.com/
http://en.wikipedia.org/wiki/Jazz
http://hr.wikipedia.org/wiki/Jazz
http://www.historyjazz.com/
http://likovna-kultura.ufzg.hr/strip.htm
http://webograd.tportal.hr/Miha29/medijskakultura/strip/povijeststripa
http://inventors.about.com/od/cstartinventions/a/comics.htm
http://www.cartage.org.lb/en/themes/arts/drawings/Comicstrip/BriefHistoryofComicBooks/BriefHistoryofComicBooks.htm
http://en.wikipedia.org/wiki/Comics
http://en.wikipedia.org/wiki/Comic_book
http://en.wikipedia.org/wiki/American_comic_book
http://hr.wikipedia.org/wiki/Strip
http://www.theworldly.org/ArticlesPages/Articles2005/MarchApril05Articles/ApplePie.html
http://whatscookingamerica.net/History/PieHistory/ApplePie.htm
http://www.foodtimeline.org/foodpies.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Apple_pie
http://hr.wikipedia.org/wiki/Pita_%28hrana%29
http://whatscookingamerica.net/History/PieHistory.htm

Fotografije u tekstu su preuzete s:

https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/maps/maptemplate_us.html
https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/flags/flagtemplate_us.html
http://www.travelblog.org/Wallpaper/pix/tb_zion_utah_usa.jpg
http://www.123cam.com/Usa_Webcam/Usa%20Webcam/usa.gif
http://www.benoa.net/usa/new-york/pages/New%20York-23.html
http://wallpaper-s.org/42__Autumn_Grandeur%2C_Grand_Teton_National_Park%2C_Wyoming%2C_USA.htm
http://www.croportal.net/forum/fotografija/usa-42664/
http://www.solarnavigator.net/history/explorers_history/american_war_indepedence_george_washington_crossing_delaware.jpg
http://www.kidport.com/RefLib/USaHistory/Columbus/Columbus.htm
http://www.kidport.com/RefLib/USaHistory/NativeAmericans/NativeAmericans.htm
http://www.tagate.com/western/wild_west.jpg
www.library.pitt.edu/.../images/wild_devil.jpg
http://www.virtualamericas.net/usa/photos/cities/sanfrancisco/us0078.shtml
http://gettysburgfestival.wordpress.com/2009/12/
http://dave-lucas.blogspot.com/2007_11_01_archive.html
http://www.historyjazz.com/jazzhistory.html
http://pulpandcircumstance.blogspot.com/2008_02_01_archive.html
http://sergiovellatti.ning.com/photo/4414383:Photo:656?context=user
http://rsp4766.blogspot.com/
http://webograd.tportal.hr/Miha29/medijskakultura/strip/povijeststripa
http://www.io.com/~norwoodr/
http://www.nacional.hr/clanak/33027/istine-i-lazi-o-majstoru-stripa-i-erotike
http://forum.krstarica.com/showthread.php?t=328950
http://hr.wikipedia.org/wiki/Knjiga_mrtvih
http://www.starstore.com/acatalog/Starstore_Catalogue_DC_COMICS_CALENDARS_1896.html
http://www.ehow.com/how_4415886_moms-apple-pie.html
http://gambling.co.uk/news/gambling-news_8100_poker-as-american-as-apple-pie.html
http://www.theautochannel.com/news/2006/07/11/014434.html
http://minibarbiehome.com/rement-dollhouse-miniature-barbie6-american-apple-pie-p-1477.html
http://www.photoshoppix.com/coppermine/displayimage/album=8/pos=2.html

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

| 31. 3. 2010. u 01:16 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Film o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu

Učenice i učenici Industrijske strojarske škole iz Zagreba, potaknuti podatkom EU statistike da je stopa ozljeđivanja mladih radnika 25 % veća nego ikada, a riječ je o drugim dobnim skupinama, odlučili su se i na...

Nastavni materijali

Sigurnost i zaštita zdravlja na radu

E-knjiga predviđena je za učenike prvih razrednih odjela, ali smatramo da može biti korisna učenicima svih dobih skupina jer, bez obzira na različitosti nastavnih sadržaja pojedinih programa, informacije o sigurnosti i...

Audio&video

Zašto tako

Emisija koja se bavi odgojem i problemima djece i mladih u odrastanju. Ovisnosti o drogama i alkoholu, poremećaji prehrane, modni zahtjevi, izlasci, odnosi među...

1829. - umro francuski prirodoslovac Jean-Baptiste Lamarck. U...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr