preskoči na sadržaj
Kazahstanska zastava

Kazahstan

Autor: Jeronim Dorotić

Nakon Argentine putujemo u predjele središnje Azije gdje ćemo se upoznati s Kazahstanom i njegovim zanimljivostima. Iako u ovoj devetoj po površini državi svijeta uglavnom prevladavaju nizinska područja, Kazahstan je također mjesto velike zemljopisne raznolikosti gdje se skladno izmjenjuju nizinska, brdovita, planinska i pustinjska prostranstva, praćena velikim brojem jezera. Kao država izgrađena na bogatom kulturnom nasljeđu Kazahstan se od osamostaljenja 1991. godine do danas postepeno razvio u sve značajniju političku i gospodarsku silu središnje Azije. Pozivamo vas da nam se pridružite na još jednoj šetnji najvećim državama svijeta te pored općih podataka o Kazahstanu saznate više o Aralskom jezeru, najvećoj svemirskoj luci Bajkonuru i tradicionalnom kazahstanskom žičanom instrumentu dombri.


Kazahstan

Opći podaci

Površinom deveta najveća država svijeta (2.724.900 km2) ili službeno Republika Kazahstan prostire se na velikom dijelu središnje Euroazije. Država na jugozapadu izlazi na Kaspijsko jezero (zatvoreno more), te na zapadu i sjeveru graniči s Rusijom, na istoku s Kinom, a na jugu s Turkmenistanom, Uzbekistanom i Kirgistanom. Iako je deveta zemlja svijeta po površini te ujedno predstavlja najveću kontinentalnu zemlju na svijetu bez izlaza na otvoreno more, Kazahstan je po broju stanovnika tek na 63. mjestu s više od 15 milijuna stanovnika. Pored glavnog grada Astane od važnijih gradova Kazahstana još izdvajamo najveći Almati, zatim Karagandy, Shymket, Atyrau, Oskemen, Taraz, Aqtobe i Oral. Kazahstan je politički uređen kao predsjednička republika s izraženim autoritativnim značajkama. Država je administrativno podijeljena na četrnaest provincija i tri grada s posebnim statusom među koje se pored sadašnjeg glavnog grada Astane i bivšeg glavnog grada Almatija ubraja i Bajkonur - koji je zajedno sa svemirskom lukom iznajmljen Rusiji do 2050. godine.

Kazahstan predstavlja jednu od kulturno i etnički najbogatijih zemalja svijeta u kojoj pored najbrojnijih Kazahstanaca koji pripadaju turkijskoj skupini naroda, živi još oko 130 različitih naroda kao što su Rusi, Ukrajinci, Nijemci, UMapa Kazahstanazbeci, Tatari, Bjelorusi, Ujguri, Azeri, Poljaci i mnogi drugi. Jedan od uzroka velike etničke raznolikosti u Kazahstanu svakako su bile i velike deportacije ljudi na ovo područje u vrijeme vladavine Sovjetskog vođe Staljina. Važno je istaknuti da se u Kazahstanu pored dominantnog islama slobodno prakticiraju i ostale religije od kojih su najbrojnije razne kršćanske denominacije. Službeni jezik u Kazahstanu je kazaški iako je ruski jezik i dalje u upotrebi kao jednako važan službeni jezik. Nakon suočavanja s očekivanim tranzicijskim problemima koji su uslijedili poslije proglašenja samostalnosti 1991. godine, Kazahstan se postepeno razvio u dominantnu državu središnje Azije, koji temelji svoj razvoj na jakoj poljoprivredi i iskorištavanju bogatih prirodnih izvora kao što je nafta. Kazahstan je danas važan član brojnih međunarodnih organizacija koji zbog svoje bogate povijesne baštine i prirodnih ljepota počinje privlačiti više posjetitelja.  

vrh

Prirodna obilježja

Planine KazahstanaVeliki prostor koji zauzima Kazahstan prostire se od nizinskih područja koja započinju Kaspijskim jezerom na zapadu i jugu zemlje do planinskih lanaca Altaja, Alataua, KaraPlanine Kazahstanataua i Tien Šana na njenom istoku. Na sjeveru zemlje prevladavaju ravnice zapadnog Sibira, dok su za jug Kazahstana karakteristične pustinje i oaze središnje Azije. Na sjeveru i središnjem dijelu zemlje nalazi se područje kazaških stepa koje zauzima gotovo jednu trećinu površine Kazahstana te predstavlja najveće područje suhih stepa na svijetu. Na ovom području prevladavaju veliki pašnjaci i pretežito suha prostranstva.

Kazahstan-jezero BalkašVažno je dodati da se u Kazahstanu djelomično ili u potpunosti nalaze i brojna ali pretežito slana jezera od kojih su najveća Kaspijsko jezero, koje predstavlja najveće jezKazahstan-prirodaero na svijetu, zatim Aralsko, smješteno na granici s Uzbekistanom, te Balkaško jezero na jugoistoku zemlje. Gotovo čitavim Kazahstanom prevladava suha i polu suha kontinentalna klima s toplim ljetima i hladnim zimama koja se naglo izmjenjuju jer proljeća i jeseni ne dolaze do izražaja. Veliki dio zemlje ima malo padalina zbog čega su u Kazahstanu rijeke malobrojne, te se većina njih koristi za natapanje poljoprivrednih površina. Osim pretežito suhe stepske i kontinentalne klime na jugu zemlje prisutna je i pustinjska, a u visinskim dijelovima i snježna klima.   

vrh

Povijesne crtice

Kazahtanski jahači-crtežPrisutnost prvih ljudskih zajednica na prostoru današnjeg Kazahstana datira još iz Kamenog doba. Klima i pretežno ravničarski kraj bili su povoljni za razvoj nomadskog stočarstva od najranijih vremena, zbog čega se pretpostavlja da su na području kazaških stepa ljudi po prvi puta uspjeli pripitomiti konja. Iako je poznato da su drevni kazahstanski gradovi Taraz i Hazrat-e Turkestan bili važne postaje na poznatom Putu svile koji je u prošlosti povezivao istok i zapad, politička integracija Kazahstana započinje tek s mongolskom invazijom početkom 13. stoljeća. Pod Mongolskim carstvom utvrđuju se administrativne jedinice na područje Kazahstana iz kojih se u 15. stoljeću utvrđuje Kazaški Kanat na Mongoli-slikapodručju današnjeg Kazahstana. Kazaški Kanat funkcionirao je sve do 19. stoljeća kada započinje dominacija Ruskog Carstva nad središnjom Azijom. Važno je istaknuti da se je već u 15. stoljeću među turkijskim plemenima s ovih prostora započeo proces razvijanja zasebnog kazaškog identiteta, koji je završen pojavom posebne kazaške kulture, jezika i gospodarstva sredinom 16. stoljeća. Zbog sukoba između kazaških emira i perzijskih naroda na jugu, ali i zbog unutarnjih plemenskih sKazahstan-19. stoljece-detalj sa selaukoba početkom 17. stoljeća dolazi do slabljenja Kazaškog Kanata. Tijekom 17. stoljeća slijede ratovi Kazahstanaca sa zapadnim mongolskim plemenima, a period nakon pobjede nad plemenom Džungara u prvoj polovici 18. stoljeća bilježi se kao vrhunac Kazaškog Kanata. Tijekom 19. stoljeća dolazi do borbe između Ruskog i Britanskog Carstva za prevlast nad središnjom Azijom, i širenja Ruskog Carstva u središnjoj Aziji kojem je u to vrijeme pripao veliki dio današnjeg Kazahstana. Unatoč otporu domaćeg stanovništva prema ruskoj dominaciji, od kraja 19. stoljeća započinju velika doseljavanja pučanstva iz Ruskog carstva na područja Kazahstana, što je dovelo do velikog ustanka Kazahstanaca protiv Rusa 1916. godine. Nakon krvavih sukoba, veliki broj Kazahstanaca morao se skloniti s ovih područja u Kinu, dok su povratnici bili ubijeni od carske vojske.

Plakat sa Staljinom Unatoč uspostavljanju kratkotrajne kazaške autonomije nakon raspada Ruskog Carstva (od 1917.-1920. godine), uslijedili su mnogi neuspješni ustanci Kazahstanaca protiv Rusa, što je na kraju rezultiralo stvaranjem autonomne republike Kazahstan unutar Sovjetskog saveza 1920. godine. S ciljem integriranja Kazahstana u SovjetsKozmodrom Bajkonur-detaljki sustav u narednim godinama uslijedila je sovjetska represija nad Kazahstancima da bi konačno 1936. godine Kazahstan postao Sovjetska republika. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Kazahstan je sa svojih pet divizija dao veliki doprinos sovjetskoj vojsci. Nakon rata, u Kazahstanu se osniva glavni sovjetski poligon za testiranje nuklearnog oružja te se potiče razvoj industrije, rudarstva i poljoprivrede. Tijekom 1980-ih dolazi do sve većih tenzija u Sovjetskom savezu zbog potrebnih političkih i gospodarskih reformi. U to vrijeme u Kazahstanu dodatno raste nezadovoljstvo protiv sovjetske vlasti zbog testiranja nuklearnog oružja na njihovom teritoriju. Konačno, nakon raspada Sovjetskog saveza u prosincu 1991. godine Kazahstan posljednji od svih sovjetskih republika Astanaproglašava svoju samostalnost. Nakon osamostaljenje u Kazahstanu je uslijedio tranzicijski period iz sovjetskog gospodarskog i političkog sustava prema kapitalističkom, te je pod predsjednikom Nazarbajevim Kazahstan zemlja počela ostvarivati značajan gospodarski napredak. Važno je dodati da nakon 2000. godine Kazahstan bilježi znatan gospodarski rast, ponajviše zahvaljujući svojim velikim prirodnim bogatstvima kao što su nafta, mineralne rude i plin. Unatoč gospodarskom rastu i stabilnosti, demokratski sustav u zemlji još uvijek nije razvijen zbog prisutnog predsjedničkog sustava s izraženim autoritativnim značajkama. Danas Kazahstan ima najjače gospodarstvo od svih država središnje Azije, te je važan član brojnih međunarodnih organizacija.

vrh

Zanimljivosti

Od brojnih zanimljivosti vezanih uz Kazahstan izdvajamo Aralsko jezero, najveću svjetsku svemirsku luku Bajkonur i tradicionalni kazahstanski žičani instrument dombru.

Aralsko jezero

Aralsko jezero-snimak iz svemiraOd brojnih jezera koja se djelomično ili u potpunosti nalaze na teritoriju Kazahstana kao posebnu zanimljivost vezanu uz ovu zemlju odlučili smo izdvojiti Aralsko jezero. Smješteno između Kazahstan na sjeveru i Uzbekistana na jugu, Aralsko jezero danas predstavlja jedinstven prirodni fenomen iz razloga jer je ono još ne tako davnih 60-ih godine prošlog stoljeća bilo četvrto najveće jezero na svijetu (površine 68.000 km2) koje se uslijed preusmjeravanja glavnih rijeka koje su se u njega ulijevale dSlike smanjivanja Aralskog jezera kroz desetljecao danas drastično smanjilo (6.630 km2). U slobodnom prijevodu ime jezera znači «tisuću otoka» što se odnosi na više od 1500 otoka i otočića koji su se nekada nalazili na jezeru. Izgradnja kanala za navodnjavanje započeta tijekom prve polovice 20. stoljeća bila je dio sovjetskog plana da se na pustinjskom području središnje Azije započne s uzgojem riže, lubenica, žitarica i bijelog zlata, to jest, pamuka, koji je trebao postati jednim od najvećih izvoznih proizvoda Sovjetskog saveza. Iako je ova zamisao i ostvarena, te je Kazahstan danas jedan od najvećih svjetskih izvoznika pamuka, izgradnja spomenutog irigacijskog sustava dovela je drastičnog smanjenja jezera što je imalo velike negativne posljedice za njegov biljni i životinjski svijet.

Detalj presusenog dijela Aralskog jezeraVažno je dodati da je ubrzanom isušivanju jezera pridonijela i vrlo loša izgradnja kanala za navodnjavanje koji su uvelike propuštali vodu u zemlju. Veliki nedostatak vode u jezeru posljedično je uzrokovao povećanje njegovog saliniteta, što je dovelo do prirodne katastrofe i uništenja većine ekosustava na području jezera. Ubrzano i neplanirano smanjivanje jezera dovelo je danas do formiranja tri manja slana jezera, nestajanje ribolDetalj predususenog dijela Aralskog jezeraovne industrije i naseobina uz bivše rubove jezera. Od spomenuta tri jezera, danas dva više ne sadrže ribu zbog prevelike slanosti, a mnoštvo nasukanih brodova na području bivšeg jezera još samo podsjeća na prošlu veličinu jednog od najvećih svjetskih jezera. Isušeno i zagađeno jezero pretvorilo se u slane pustinje koje onemogućavaju razvoj biljnog svijeta, dok sol nošena vjetrom uzrokuje razne bolesti kod lokalno stanovništva. Zbog svih ovih razloga isušivanje Aralskog jezera danas se s pravom smatra ekološkom katastrofom koja je između ostalog prouzročila i negativne klimatske promijene na ovom području. Zanimljivo je istaknuti da količina isušene vode iz Aralskog jezera odgovara količini vode koju zajedno sadrže jezero Erie i Ontario u Sjevernoj Americi.

Brana na Malom Aralskom jezeru-KazahstanUvidjevši velike negativne ekološke posljedice prouzročene isušivanjem jezera danas se radi na sprečavanju daljnjeg nestajanja ostataka jezera. Jedna od pozitivnih inicijativa u tom smjeru svakako je nedavna izgradnja brane 2005. godine koja je uvelike doprinijela sprečavanju daljnjeg isušivanja sjevernog dijela jezera u Kazahstanu koje sPostanske marke za spas Aralskog jezerae još naziva Mali Aral, što već sada daje pozitivne rezultate, dok je spašavanje većeg jezera, Velikog Arala, još uvijek upitno. Također, neki od prijedloga za sprečavanje isušivanja jezera uključuju rješenja kao što su poboljšanje sustava kanala za navodnjavanje, sadnju vrste pamuka koji traži manje vode, sadnja desaliniziranih biljaka, preusmjeravanje vode iz rijeka Volge, Obe i Irithis, te ulijevanje vode iz Kaspijskog jezera na područje Aralskog jezera. Kao jednu od važnijih inicijativa za vračanje jezera u prijašnje stanje svakako još valja izdvojiti ugovor između Kazahstana, Uzbekistana, Turkmenistana, Tadžikistana i Kirgistana iz 1994. godine kojim ove zemlje garantiraju da će davati 1% dohotka u tu svrhu. Konačno, potpora svjetske banke spašavanju sjevernog dijela jezera 2006. godine, i sve veća zainteresiranost UNESCO-a za ovo pitanje daje nadu da će se u budućnosti ostaci Aralskog jezera spasiti od daljnjeg isušivanja.

vrh

Svemirska luka (kozmodrom) Bajkonur

Kozmodrom Bajkonur detalj-lansiranjeBajkonur je svemirska luka ili kozmodrom u Kazahstanu. Smještena je 200 kilometara istočno od Aralskog jezera, nedaleko grada Tjuratama, na 90 metara nadmorske visine. Ovaj najveći i najstariji poligon za lansiranje svemirskih letjelica na svijetu izgrađen je za vrijeme Sovjetskog saveza u kasnim 1950-im kao baza za provođenje ruskog svemirskog programa. Mapa BajkonuraTakođer, valja istaknuti da Bajkonur predstavlja jedan od najskupljih sovjetskih projekata, pa zato i ne čudi što je on danas iznajmljen Rusiji do 2050. godine. Bajkonur ima oblik elipse s kozmodromom smještenim u sredini, te još uvijek predstavlja vrlo aktivnu svemirsku postaju. Kozmodrom je ponajviše poznat široj javnosti po tome što su iz njega bili lansiran mnogi povijesni letovi u svemir. Neki od njih su lansiranje prvog umjetnog satelita Sputnjik 1 1957. godine, zatim prvi let u svemir s ljudskom posadom u letjelici Vostok 1 koji je izvršio Jurij Gagarin 1961. godine, te prvi let žene Valentine Terješkove u svemir 1963. godine. Nažalost, Bjonkur je poznat i po katastrofi iz 1960. godine, kada je prije poletanja eksplodirala jedna svemirska letjelica pri čemu je poginulo više od sto ljudi.

Jurij GagarinZa vrijeme sovjetskog saveza Bajkonur je prvotno služio za testiranje i lansiranje dalekometnih projektila, da bi ubrzo bio proširen za lansiranje svemirskih letjelica. Baza je moral biti smještena na ravnom području kako se projektilima i letjelicama iz tog vremena ne bi ometao prijem signala s kopna. Za osoblje svemirske baze izgrađen je mali servisni grad koji se ubrzo proširio i već 1966. godine dobio status grada. Nakon sovjetske ere, 1991. godine, Rusi su nastavili s lansiranjem iz Bajkonura, a 2005. godine Kazahstan je produžio ugovor o najmSpomenik u Bajkonuruu kozmodroma Rusiji za cijenu od 115 milijuna dolara godišnje do 2050. godine. Pošto je ova cijena postala predmetom neslaganja između dvije države, Rusija je počela proširivati kozmodrome na vlastitom teritoriju. Danas Bajkonur predstavlja aktivnu svemirsku luku s opremom koja podržava više generacija ruskih letjelica te sadrži potpunu opremu za lansiranje letjelica s posadom ili bez nje. Krajem 2004. godine Rusija i Kazahstan dogovorili su zajedničku izgradnju lansirne lampe za novog ruskog nosača raketa, što znači da će Bajkonur unatoč neslaganjima između dvije zemlje i dalje biti zajednički korišten. Konačno, zanimljivo je spomenuti da se kozmodrom Bajkonur nerijetko spominje i u mnogim video igrama, filmovima i serijama među kojima je i popularna znanstveno fantastična serija Zvjezdane staze.

vrh

Dombra

Svirac dombreDombra ili dombura je tradicionalni žičani instrument izduženog vrata s obično dvije žice, koji se svira među narodima središnje Azije. Naziv ovog instrumenta, koji izgledom podsjeća na lutnju ili našu tamburu, potječe od perzijskog naziva 'tanbur' koji označava instrumente spomenutog oblika koji su se koristili još od 3. stoljeća prije Krista na području Mezopotamije, a kasnije i u raznim svjetskim narodnim glazbenim trDombra-naslovna strana cd-aadicijama. Ovisno o regiji gdje se koristi, dombra se razlikuje po izgledu i načinu sviranja. Tako je za kazašku dombru karakteristično da ima polja, da se svira trzanjem ili prebiranjem pojedinih žica,  te da proizvodi tih i nježan zvuk. Također, postoje zapadna i istočna vrsta kazaške dombre. Zapadna obično ima uži vrat, sadrži između četrnaest do sedamnaest polja te se svira trzanjem slično kao balalajka. S druge pak strane, istočna kazaška dombra često ima deblji vrat, sedam do osam polja, te se uglavnom svira prebiranjem po žicama. Za razliku od kazaške dombre na području Turkestana i Badakstana (šire područje središnje Azije) koriste se dombre bez polja, izrađene od jednog komada drveta, koje su često ukrašene te se sviraju energično. Isti instrument koristi se i u tradiciji Tatara i Baškira, koji dok ga sviraju koriste sve žice u isto vrijeme, na način da gornjom žicom sviraju vodeći ton, a na nižim žicama melodiju.

Dombra na postanskoj marci KazahstanaDombra se povijesno koristila među mnogim narodima središnje Azije za pjevanje poetskih epova, te se spominje u mnogim njihovim narodnim pjesmama. Iz ovog razloga danas dombra za ove narode i dalje predstavlja simbol kulturnog identiteta i nacionalne svijesti. Također, činjeSvirac dombrenica da se dombra nalazi i na kazahstanskoj poštanskoj marki govori dovoljno u prilog tome da ona predstavlja kazahstansku nacionalnu svijest. Nažalost, početkom 20. stoljeća dombra je nakratko pala u zaborav, između ostalog iz razloga jer je predstavljala etničku svijest u vremenima sovjetske dominacije. No danas se bilježi period kada se sviranje dombre ponovno oživljava i postaje sve popularnijim izvan država srednje Azije. Isto tako, važno je istaknuti da danas mnogi suvremeni glazbenici iz središnje Azije i posebice Kazahstana sve više koriste dombru u svojem umjetničkom stvaralaštvu. Čini se da pravo na ovaj način, koristeći dombru za spajanje moderne glazbe s tradicionalnom, ovaj predivan tradicionalni instrument više neće tako lako pasti u zaborav.

 

vrh

Korištena literatura:

Natek, K. i Natek, M. (2000). Države svijeta 2000 (prijevod sa slovenskog Opačić, V. et all). Mozaik knjiga, Zagreb; 286-288.

Izvori:

https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kz.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Kazakhstan
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/313790/Kazakhstan
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kazahstan
http://www.kazakhstan.orexca.com/
http://expat.nursat.kz/?3295
http://geography.about.com/library/cia/blckazakhstan.htm
http://www.infoplease.com/ipa/A0107674.html
http://www.nationmaster.com/country/kz-kazakhstan
http://prosites-kazakhembus.homestead.com/history.html
http://www.historyofnations.net/asia/kazakhstan.html
http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/5487.htm
http://www.orexca.com/aral_sea.shtml
http://visearth.ucsd.edu/VisE_Int/aralsea/index.html
http://www.aralsea.org/
http://hr.wikipedia.org/wiki/Aralsko_jezero
http://en.wikipedia.org/wiki/Aral_Sea
http://www.unep.org/dewa/vitalwater/article115.html
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/31983/Aral-Sea
http://unimaps.com/aral-sea/index.html
http://news.nationalgeographic.com/news/2010/04/100402-aral-sea-story/
http://www.svemir.org/clancia.php?subaction=showfull&id=1174772056&archive=&start_from=&ucat=18&category=18
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bajkonur
http://en.wikipedia.org/wiki/Baikonur_Cosmodrome
http://www.russianspaceweb.com/baikonur.html
http://www.astronautix.com/sites/baikonur.htm
http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/baikonur.html
http://www.ilslaunch.com/launchsiteinfo/
http://aboutkazakhstan.com/baikonur-city
http://www.asza.com/idombra.shtml
http://en.wikipedia.org/wiki/Dombura
http://worldmusic.nationalgeographic.com/view/page.basic/artist/content.artist/dombra_du_kazakhstan_48177/en_US
http://en.wikipedia.org/wiki/Tanbur
http://www.bukhara-carpets.com/kazakh-musical-instruments.html
http://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Dombra
http://dictionary.sensagent.com/dombura/en-en/
http://www.museumstuff.com/learn/topics/Dombura

Fotografije u tekstu su preuzete s:

https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kz.html
https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/maps/maptemplate_kz.html
http://my.opera.com/Wulpen/blog/2008/09/26/kazakh-ibas-get-first-natural-world-heritage-site-status-for-asia
http://hr.tixik.com/ustyurt-national-biosphere-reserve-2357709.htm
http://hr.tixik.com/balchas-lake-2357702.htm
http://timeoffun.com/index.php?start=84
http://www.picturesdepot.com/images/10310/kazakhstan+mountains.html
http://aboutkazakhstan.com/about-kazakhstan-history
http://kazakhstanhistory.com/astana-kazakhstan/
http://islamicalert.com/history_of_jihad_mongols.html
http://aboutkazakhstan.com/baikonur-city/baikonur_cosmodrome_history
http://www.zimbio.com/President+Nursultan+Nazarbayev/articles/mt7LkoSZmDt/Corruption+Concerns+Plague+Kazakstan+Rise
http://www.quido.cz/stavby/bajkonur.html
http://kosmos-news.kosmo.cz/kosmos77.htm
http://www.astronomija.co.rs/dogaaji/2357-baikonur-prvih-55-godina-.html
http://analogija.com/strane/kosmera.html
http://cydonia.blog.hu/2007/03/03/uj_urkikotot_akarnak_az_oroszok
http://kinofist.blogspot.com/2008/07/road-to-stars.html
http://landsat.gsfc.nasa.gov/images/archive/f0012.html
http://magnolija.blogger.ba/arhiva/2010/04/07
http://unimaps.com/aral-sea/index.html
http://www.telegraph.co.uk/news/2530284/Life-returns-to-shrivelled-Aral-Sea.html
http://philately-kz.blogspot.com/2009/05/save-aral-sea.html
http://www.bracsystems.com/environment.html
http://idisappoint.com/what-resources-did-the-aral-sea-supply-to-the-local-inhabitants/
http://worldmusic.nationalgeographic.com/view/page.basic/artist/content.artist/dombra_du_kazakhstan_48177/en_US
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Dombra.png
http://thelibrary.hauntedink.com/almatyorbust/photos4.html
http://www.osce.org/cio/42197.html
http://dirtymusic.co.uk/viewtopic.php?f=48&t=6824

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

| 1. 9. 2010. u 08:49 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

Python osnove programiranja

Python osnove programiranja mrežna je stranica organizirana po programskim strukturama u Python programskom jeziku. Svaka je programska struktura organizirana kroz ppt prezentaciju uvoda u samu programsku...

Audio&video

Jezik i predrasude

Emisija u kojoj raspoloženi hrvatski lingvisti analiziraju našu jezičnu svakodnevicu, otkrivaju zanimljivosti o živim jezicima i nestalim kulturama, istražuju...

1849. - umro Frederic Chopin, poljski skladatelj i pijanist. Chopina...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr