preskoči na sadržaj
Machu Picchu i Uskršnji otok

Machu Picchu i Uskršnji otok

Autor: Jeronim Dorotić

Nakon Sjeverne Amerike upoznavanje sa znamenitostima koje su izgradili ljudi širom svijeta nastavljamo u Južnoj Americi. Prva od dvije znamenitosti koju ćemo predstaviti u ovom članku je sveti grad Inka - Machu Picchu - koji je nanovo otkriven svijetu tek početkom 20. stoljeća. Druga znamenitost se odnosi na Uskršnji otok čijom obalom dominira gotovo 900 velikih kamenih „moai“ kipova - čije nam je porijeklo još i danas nepoznanica. Pozivamo vas da nam se pridružite i na ovoj poučnoj šetnji širom svijeta!


Machu Picchu

Machu Picchu panoramaMachu Picchu je drevni grad civilizacije Inka izgrađenu u pred-Kolumbovskom razdoblju Južne Amerike. Najočitiji razlozi zbog kojih je ovaj povijesni lokalitet toliko poseban i jedinstven su njegova neizreciva ljepota i tajanstvenost. Preciznije, Machu Picchu je prelijep zbog svojih divnih građevina koje su skladno uklopljene u veličanstvenu cjelinu s impozantnom prirodnom okolinom na visini od gotovo 2500 metara; a tajanstven, zbog činjenice što je bio zaboravljen od kraja 16. pa sve do početka 20. stoljeća kada ga ponovno otkriva svijetu američki povjesničar Hiram Bingham. Lokalitet je smješten na najvišem istočnom dijelu planinskog lanca Anda u državi Peru, iznad doline Urubamba kojom protječe istoimena rijeka. Od kada je nanovo otkriven 1911. godine, Machu Picchu je prerastao u najveću peruansku turističku atrakciju koja godišnje privuče i do 400 tisuća posjetitelja iz cijeloga svijeta.

Pretpostavlja se da su Machu Picchu - čije ime na kečuanskom jeziku južnoameričkih domorodaca zMachu Picchu - detaljnači „stari vrhovi“ - izgradile Inke u vrijeme vrhunca svoga carstva, sredinom 15. stoljeća. Neke od teorija koje objašnjavaju svrhu lokaliteta kažu da je Machu Picchu bio sveto mjesto djevica koje su štovale božanstvo Sunca, ili samo neodređeno sveto mjesto sagrađeno u planinama koje su imale veMachu Picchu - tzv. Soba s tri prozoraliku vjersku važnost za Inke. Nadalje, postoje teorije koje objašnjavaju da je lokalitet bio posebna vrsta zatvora, zatim mjesto gdje se isprobavao uzgoj raznih poljoprivrednih kultura, te da je bio jedno od nadzornih mjesta za osvojena područja, krunidbeno mjesto kraljeva ili samo prebivalište bogova. Od svih nabrojenih teorija najprihvaćenija je da su Inke sagradile Machu Picchu kao posjed za svog cara Pachacutija, te da je lokalitet imao ceremonijalnu i religijsku funkciju jer ne sadrži tipičnu gradsku infrastrukturu.   

Ovaj veličanstveni lokalitet koji odražava svu slavu i moć nekoć velikog carstva Inka napušten je već nakon sto godina od izgradnje, to jest, oko 1570. godine, i to najvjerojatnije zbog velikog pMachu Picchu - Hram suncaomora pučanstva uzrokovanog epidemijom velikih boginja koje su prenijeli Inke koji su došli u dodir s Europljanima prije španjolskih osvajanja ovih područja. Također, uz ovaj spomenuti, kao dodatni uzrok napuštanja lokaliteta prije dolaska Španjolaca znanstvenici pretpostavljaju i unutarnje sukobe, to jest, građanki rat među Inkama koji se odigravao u isto vrijeme kad i španjolska osvajanja Južne Amerike. Konačno, postoje nagađanja da su Inke neko vrijeme nakon što su Španjolci 1533. godine osvojili njihovu prijestolMachu Picchu - sveti kamen Intihuatana nicu grad Cusco, koristile Machu Picchu - udaljen tek 80 kilometara - kao skrivenu utvrdu iz koje su vršili napade na španjolske osvajače. Unatoč potragama, Španjolci nikada nisu uspjeli pronaći tajnovitu utvrdu Inka koja je s vremenom pala u zaborav.

No, upravo zato što je Machu Picchu izbjegao španjolsko osvajanje zbog čega je mogao 4. stoljeća tiho „spavati“ u andskoj prašumi, danas je vMachu Picchu - panoramaećina njegovih ulica, tvrđava, terasa, kanala za natapanje, hramova i ostale infrastrukture ostala netaknuta - što ga čini posebno zanimljivim arheološkim lokalitetom. Zbog svih ovih razloga Machu Picchu je 1981. godine uvršten na popis UNESCO-ve svjetske baštine, te je 2007. g. proglašen jednim od Sedam novih svjetskih čuda. Važno je spomenuti da su Inke sagradile grad koristeći tradicionalnu tehniku gradnje suhozida. Među dvjestotinjak građevina koje se nalaze na terasama oko središnjeg trga, ali i izvan grada, najvažnije su: kamen „Intihuatana“ (ritualni kamen s astronomskom i vjerskom funkcijom), zatim „Hram sunca“ i „Soba s tri prozora“ koje se nalaze u „Svetoj četvrti“. Unatoč velikoj popularnosti, trenutna prevelika posjećenost koja se planira povećati gradnjom dodatnih sadržaja, uvelike ugrožava lokalitet protiv čega se trenutno bori peruanska i strana javnost i znanstvenici. Mi se nadamo se da će oni u tome i uspjeti, kako bi se sve buduće generacije mogle nastaviti diviti ljepotama i tajanstvenosti Machu Picchua u njegovom izvornom obliku.

vrh

Uskršnji otok

Moai kipovi na Uskršnjem otokuUskršnji otok je polinezijski otok smješten na jugoistoku Tihog oceana. Iako ga njegovi domoroci nazivaju Rapa Nui, nizozemski istraživač Jacob Roggeveen mu je dao ime „Uskršnji“ iz razloga što ga je kao prvi Europljanin otkrio baš na uskršnju nedjelju davne 1722. godine. Ovaj poseban otok - za koji se pretpostavlja da je najzabačeniji naseljeni otok na svijetu - prostire se na površini od 163,6 km2, ima trokutasti oblik, te sadrži čak tri vulkana. Od 1888. godine Uskršnji otok nalazi se u sklopu Čilea, a danas na njeKarta Uskršnjeg otokamu obitava gotovo 4 tisuće stanovnika. Ono što Uskršnji otok čini toliko posebnim i poznatim je 887 velikih kamenih „moai“ kipova (visine od 5 do 20 metara, a težine i do 100 tona), koji dominiraju obalom otoka, a čije porijeklo još uvijek nije posve objašnjeno - iako se pretpostavlja da su ih izgradili drevni stanovnici otoka. Kako bi se zaštitili kipovi, ali i općenito kulturno nasljeđe domorodaca kao i prirodne posebnosti izrazite eko-regije kojoj pripada otok, Čile je već 1935. godine većinu otoka proglasio Nacionalnim parkom, a od 1996. godine otok je postao i dijelom UNESCO-ve zaštićene baštine.   

Moai kipovi na Uskršnjem otokuIako se ne može pouzdano utvrditi, pretpostavlja se da su otok prvotno naselili polinezijski narodi koji su u periodu od 7. do 12. stoljeća ovdje doplovili s drugih polinezijskih otoka - udaljenih i do 2000 morskih milja. Ova pretpostavka se temelji na sličnosti jezika između stanovnika Uskršnjeg otoka i drugih polinezijskih otoka. Unatoč mnogim nepoznanicama, poznato je da su se tijekom povijesti stanovnici otoka više puta morali suUskršnji otok - detaljočavati s mnogim nevoljama koje su uvelike utjecale na drastično smanjenje otočne populacije. Neke od tih nevolja odnose se na glad uzrokovanu nedostatkom resursa i deforestacijom, zatim na građanske ratove, te konačno na kolonizaciju, ropstvo i epidemije tijekom 19. stoljeća. U vrijeme otkrića otoka 1722. godine na otoku je zabilježena populacija od oko 2 do 3 tisuće stanovnika, iako znanstvenici pretpostavljaju da je samo sto godina ranije na otoku živjelo oko 15 tisuća stanovnika. Nagađa se da je do drastičnog smanjenja populacije i raspada dotadašnjeg društvenog uređenja na otoku došlo zbog tadašnje prenapučenosti otoka što je dovelo do prekomjernog iskorištavanja ionako ograničenih prirodnih resursa.

Uskršnji otok - detaljTakođer, pošto je poznato da je danas ovaj otok niskog raslinja i bez šuma u prošlosti bio općenito vrlo bogat vegetacijom i posebno šumama velikih palmi, pretpostavlja se da je upravo pretjerana izgradnja spomenutih „moai“ kipova za koju su se koristila ova drveća, bila uzrokom nestajanja doUskršnji otok - panoramastatnih prirodnih resursa. Nadalje, postoje i teorije koje objašnjavaju da je do nestanka resursa došlo i zbog klimatskih promjena, ali i moguće zbog naglog porasta populacije polinezijskih štakora koji su u vrlo kratkom roku uništili sjemenke velikih palmi. U vrijeme ovih ekoloških promjena je najvjerojatnije došlo i do političkih promjena koje su uzrokovale kraj dotada prisutnog kulta predaka – tijekom kojeg su građeni „moai“ kipovi. Pored unutarnjih sukoba među domorocima o kojima su svjedočili još i prvi Europljani, depopulaciji otočana su kasnije najviše doprinijeli europski trgovci robljem koji su sredinom 19. stoljeća odveli gotovo polovicu otočkog stanovništva (oko 1500 muškaraca i žena) u roblje.

Konačno, nakon epidemije velikih boginja i tuberkuloze na otoku je do 1877. g. ostalo samo 110 domorodaca koje su evakuirali misionari. Iako se od tada domorodačka populacija počela postepeno oporavljati, pomor gotovo čitavog stanovništva otoka tijekom jednog desetljeća glavni je razlog tome što je većina kulturno-povijesne predaje otoka zauvijek izgubljena. U ovom kontekst Rongorongo - pismo domorodaca Uskršnjeg otokavažno je istaknuti da pored najpoznatijih „moai“ kipova dio kulturnog nasljeđa domorodaca uključuje i njihovu bogatu mitologiju, umijeće klesarstva i gradnje stambenih objekata od kamena, korištenje vlastitog pisma, ostatke pećinskih slika s mitološkim motivima, te izradu jedinstvenih drvenih figura. Iako nažalost Uskršnji otok može poslužiti kao primjer o mogućim negativnim posljedicama pretjeranog iskorištavanja prirodnih izvora, te kao najgori primjer katastrofalnih posljedica europske kolonijalizacije, činjenica je da danas broj stanovnika otoka raste te da je na otoku počeo sve više jačati turizam. Konačno, zanimljivo je istaknuti da znanstvenici ponovno pokušavaju pošumiti otok palmama koje su ovdje odavno izumrle, tako da je očito da je nakon svih povijesnih nedaća Uskršnji otok trenutno u fazi oporavka i traženja svjetlije budućnosti.

vrh

Korištena literatura:

Goock, R. (1970). Sva čuda svijeta: Velike znamenitosti iz čitava svijeta od piramida do kozmodroma (prijevod Oto Šolc). Ur. Krušić, M. Mladinska knjiga, Ljubljana.

Izvori:

http://www.britannica.com/EBchecked/topic/354719/Machu-Picchu
http://www.answers.com/topic/machu-picchu
http://www.machu-picchu.info/
http://en.wikipedia.org/wiki/Machu_Picchu
http://hr.wikipedia.org/wiki/Machu_Picchu
http://www.ladatco.com/CUZ-MPI.HTM
http://www.machupicchu-inca.com/machu-picchu-information.html
http://www.sacredsites.com/americas/peru/machu_picchu.html
http://www.machupicchu360.org/
http://www.peru-machu-picchu.com/history.php
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/176886/Easter-Island
http://www.answers.com/topic/easter-island
http://en.wikipedia.org/wiki/Easter_Island
http://hr.wikipedia.org/wiki/Uskr%C5%A1nji_otok
http://www.sacredsites.com/americas/chile/easter_island.html
http://www.allaboutpopularissues.org/easter-island.htm
http://hr.wikipedia.org/wiki/Moai
http://en.wikipedia.org/wiki/Moai
http://www.netaxs.com/~trance/rapanui.html
http://archaeology.about.com/od/eterms/qt/easter_island.htm

Fotografije u tekstu su preuzete s:

http://www.peru-machu-picchu.com/
http://www.atpm.com/13.06/easter-island/images/Moai%20on%20Rano%20Raraku.jpg
http://www.machupicchu-inca.com/machu-picchu-information.html
http://daniel.duguay.free.fr/machu_picchu.htm
http://www.wildland.com/trips/details/273/peru_itin.aspx
http://you.travel/Machu_Picchu#/Gallery
http://www.imagesofanthropology.com/Inca_civilization_of_Peru_South_America_page_2.html
http://ori-justasyori-retos.blogspot.com/2009/11/reto-elerth-leiva-28112009-la.html
http://earthheal.blogspot.com/2010/12/join-us-for-solstice-lunar-eclipse-full.html
http://www.ablogabouthistory.com/2009/07/14/six-kilometers-of-caves-discovered-in-easter-island/
http://www.easterislandquest.com/map.htm
http://www.twip.org/topic-landscape-ahu-tongariki-t648
http://3.bp.blogspot.com/_U5oduyvKPgE/TBALfpZuWGI/AAAAAAAAAQ0/8FDYeJLZpcE/s1600/28-6_Rapa_Nui.jpg
http://miscellaneous-pics.blogspot.com/2011/01/rongorongo-writing-easter-island.html
http://enjoyourholiday.com/2010/11/23/the-statues-and-rock-art-of-rapa-nui-easter-island/
http://www.africanwildlifesafaris.com.au/south_america/easter_island.html

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

| 11. 9. 2011. u 09:52 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

Python osnove programiranja

Python osnove programiranja mrežna je stranica organizirana po programskim strukturama u Python programskom jeziku. Svaka je programska struktura organizirana kroz ppt prezentaciju uvoda u samu programsku...

Audio&video

Stigla je pošta

Ako vas zanima što rade učenici i učitelji diljem Hrvatske, kamo idu i tko ih posjećuje, s kakvim se problemima susreću i kakva rješenja pronalaze slušajte...

1740. - nakon smrti svojeg oca cara Karla VI. Habsburškog, na...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr