preskoči na sadržaj
Kapadokija i planina Fuji

Kapadokija i planina Fuji

Autor: Jeronim Dorotić

Potragu za prirodnim znamenitostima širom svijeta nakon Europe nastavljamo u Aziji. Od brojnih prirodnih ljepota kojima obiluje azijski kontinent odlučili smo vam prvo predstaviti čarobnu tursku regiju Kapadokiju, koja obiluje vanzemaljskim stožastim brdima čiju su unutrašnjosti i podzemlje od davnina nastanjivale ljudske zajednice. Druga prirodna znamenitost s kojom ćemo se upoznati u ovom članku je planina Fuji - vulkan i najviša planina „zemlje izlazećeg sunca“ koja Japancima predstavlja svetu planinu i izvor vječne umjetničke inspiracije. Drago nam je da nas nastavljate pratiti i na ovoj poučnoj avanturi širom svijeta!


Kapadokija

Kapadokija detaljKapadokija je jedna od najzanimljivijih i turistički najpoznatijih regija u Turskoj. Razlog tome je što pored njenog nadnaravnog krajolika kojim dominiraju nepregledna prostranstva stožastih stijena, Kapadokija obiluje i jedinstvenim kulturno-povijesnim nasljeđem koje je vidljivo po brojim isklesanim nastambama unutar i ispod površine njenih stijena. Ova drevna regija nalazi se unutar granica današnje provincije Nevsehir na istoku pokrajine Anatolije, to jest, u središtu današnje Turske. Unatoč tome što su se kroz stoljeća na području Kapadokije izmjenjivali brojni narodi, regija je do danas zadržala isti naziv koji datira iz dalekog 6. stoljeća prije Krista. Zanimljivo je istaknuti da „otac povijesti“ Herodot spominje Kapadočane već u 5. stoljeću prije Krista, te da se Kapadokija i njeni stanovnici više puta spominju u Bibliji.

Bajkovit pejzaž Kapadokije koji se sastoji od predivnih stožastih skulptura obojanih svim nijansama zemljanih boja izdiže se iznad 1000 metara visine. Najviša točka ove visoravni je 3916 metara visoka planina vulkanskog podrijetla - Ercyas Dagi. Upravo taloženjem pepela i ostalog vulkanskog materijala izbačenog iz Ercyasa nakon erupcija prije više milijuna godina, nastao je prepoznatljiv kapadokijski krajolik. Naime, nakon što se pepeo i vulkanski materijal ohladio nastale su mekane bijele sedimentne stijene 'tufe' koju su se kasnije pod utjecajem erozije prirodno preoblikovale u stožaste i trokutaste stijene. OvKapadokija - unutrašnjost podzemnih gradovadje je važno istaknuti da su drevni stanovnici Kapadokije iskoristili mekana svojstva ovih stijena za izgradnju udobnih stambenih špilja, koje su se na nekim mjestima razgranala do pravih gradova od 20 tisuća stanovnika.

Ove jedinstvene nastambe pružale su svojim stanovnicima dobru zaštitu od vanjskog svijeta jer su građene ili na liticama, ili ispod povrKapadokija - nacrt podzemnog gradašine zemlje u obliku podzemnih gradova. Također, tijekom cijele godine, i zimi i ljeti, ove nastambe zadržavale su jednaku ugodnu temperaturu za život. Podzemni gradovi Kapadokije bili su građeni po razvijenim graditeljskim principima, poput labirinta, na više razina ispod površine zemlje, te su bili povezani tunelima. Sadržavali su prostorije za stanovanje, zatim kuhinje, spremišta za hranu i piće, otvore za ventilaciju i vodu, štale, crkve i groblja, koje su osvjetljavali uljanim svjetiljkama. Povijesno gledano, na području Kapadokije boravili su i vladali Hetiti, Perzijanci, Aleksandar Veliki, Rimljani i Bizantinci, sve do 11. stoljeća od kada vlast nad cijelim područjem počinju preuzimati Turci. Iako je od tih vremena do danas Kapadokija stoljećima bila sastavni dio turske države, ona je upravo zbog nepristupačnosti svojih skrivenih gradova uspjela sačuvati kulturno-povijesno nasljeđe prijašnjih vremena.

Primjer očuvanja kulturnKapadokija - freska u crkvi e baštine su brojni kršćanski samostani, crkve i kapelice od kojih neke sadrže vrlo vrijedne freske. U ovom kontekstu valja spomenuti pitoreskni gradić Goreme i njegovu okolicu u čijim Kapadokija - pejsažse stijenama i podzemlju nalaze naselja, te crkve i samostani s vrijednim crkvenim zidnim slikama naslikanim u razdoblju od 7. do 14. stoljeća. Zbog velikog kulturno-povijesnog značaja i jedinstvenog prirodnog krajolika šire područje gradića Goremea je zajedno s isklesanim lokalitetima Kapadokije uvršteno na popis UNESCO-ve svjetske baštine 1985. godine. Kao neizostavan dio turističke ponude u Goremeu valja posjetiti „Muzej na otvorenom“ koji sadrži više od 30 crkava i kapelica. Pored spomenutog, znatiželjnicima se danas u Kapadakoji nudi i smještaj u luksuzno obnovljenim špiljama, a posebna atrakcija zbog koje također vrijedi posjetiti ovu prelijepu tursku regiju je i let balonom snovitim kapadokijskim krajolikom.

vrh

Planina Fuji

Planina FujiFuji je trenutno uspavani, ali ne ugasli, vulkan koji je još ne tako davne 1707. godine zadnji put posuo svojim crnim pepelom ulice Tokija. Pored toga što je vulkan, Fuji je ujedno i najviši vrh Japana koji se u obliku gotovo savršenog stošca proteže prema nebu u duljini od 3376 metara. Smješten je uz pacifičku obalu otoka Honshu - jednog od četiri glavna japanska otoka - i to u neposrednoj blizini od stotinjak kilometara jugozapadno od Tokija, glavnog grada Japana. No osim toga što je Fuji aktivni vulkan i najviša japanska planina, važno je naglasiti da je njegova masivna ali elegantna pojava duboko urezana u duh svakog Japanca. Iako su korijeni imena 'Fuji' nepoznati, postoje uistinu brojna objašnjenja koja govore o tome da ono označava 'vatru', 'bogatstvo', 'besmrtnost', 'neusporedivost' ili 'vječnost'. Zamijetiti ćemo da je zajedničko svim spomenutim objašnjenjima veliko poštovanje i divljenje koje se Nacrt vulkana Fujičesto pridaje samo božanstvima.

Vulkansku planinu okružuju tri gradića i čak pet pitoresknih jezera. Iz svih ovih mjesta pružaju su predivni pogledi na Fuji i njegovu okolicu koja obiluje prirodnim ljepota i vrijednim kulturnim nasljeđem. Važno je istaknuti da je planina Fuji zajedno s pet spomenutih jezera, zatim turističkim gradićem Hakoneom, te otocima i poluotokom Izu, dio najposjećenijeg japanskog Nacionalnog parka Fuji-Hakone-Izu. Područje današnje planine Fuji vulkanski je aktivno već nekoliko milijuna godina, a pretpostavlja da je današnji prepoznatljivi „novi Fuji“ naPlaninari u pohodu na planinu Fujistao tijekom erupcija koje su se desile prije 10 tisuća godina. Zanimljivo je istaknuti da su ljudi u 9. stoljeću prvi puta zabilježili eruptivnu aktivnost Fujia, koji je od tada do zadnje zabilježene erupcije 1707. godine bio aktivan u više navrata. Svi eruptivni procesi doprinijeli su stvaranju prepoznatljive vizure Fujia čiji promjer u podnožju danas iznosi oko 125 kilometara. Vrh planine čini zapravo 700 metara širok vulkanski krater, koji je veći dio godine prekriven snijegom.

Zbog svoje ljepote i moćne prisutnosti Fuji je od davnina bio izvor inspiracije japanskim umjetnicima. Zato i ne čudi što je on čest motiv japanskih likovnih umjetnika još od srednjeg vijeka, te se često spominje u japanskoj književnosti, i glavna je tema u mnogim japanskim pjFuji - slika umjetnika Hokusaiaesama. Pretpostavlja se da se nepoznati redovnik prvi uspeo na planinu već sredinom 7. stoljeća, a sam vrh planine smatra se svetim još od davnina. Danas Fuji smatraju svetom planinom i šintoisti (pripadnici izvorne japanske religije) i budisti, a o velikom duhovnom značenju koje Fuji ima za Japance govori i činjenica da od 16. stoljeća u Japanu postoji vjerska sekta po imenu 'Fuji-ko' ili 'društvo Fuji', čiji brojni sljedbenici i danas štuju planinu. Pored brojnih hodočasnika, Fuji danas posjećuju mnogi turisti i planinari isključivo tijekom srPlanina Fujipnja i kolovoza, kada su temperature ugodnije.

Zanimljivo je da Japanci često planinare na Fuji tijekom noći za vrijeme ljeta kako bi u blizini njegovog vrha uspjeli dočekati veličanstveni izlazak sunca u zoru. Na putu od podnožja do vrha planine nalazi se ukupno 10 odmorišta koja nude planinarima osnovne uvjete za odmor i okrepu. Konačno, na samom vrhu planine, oko kratera, nalazi se osam dostupnih vrhova. Osim odmorišta na vrhu se još nalaze i poštanski ured, meteorološka postaja te šintoističko svetište. Zbog velikog značaja koji planina ima za Japan i Japance, japanska je vlada krajem siječnja 2012. godine predložila da se Fuji i povijesni grad Kamakura, zajedno uvrste na popis UNESCO-ve svjetske baštine. Konačna odluka bit će donesena u ljeto 2013. godine. No, bez obzira na ishod ove odluke neosporno je da je Fuji prerastao u jedan od glavnih simbola „zemlje izlazećeg sunca“, čija ljepota ne samo da je očarala Japance, već i brojne strance koji su imali prilike posjetiti ovu uistinu posebnu planinu.

vrh

Korištena literatura:

Borovac, I. (Ur.). (2004). Sva čuda svijeta: Vodič kroz najveće prirodne ljepote (prevela s engleskog Tamara Levak Potrebica). Mozaik knjiga, Zagreb.

Izvori:

http://www.britannica.com/EBchecked/topic/94094/Cappadocia
http://www.great-adventures.com/destinations/turkey/cappadocia.html
http://whc.unesco.org/en/list/357
http://www.cappadociaturkey.net/undergroundcities.htm
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kapadocija
http://en.wikipedia.org/wiki/Cappadocia
http://www.travelunearthed.com/cappadocia-facts
http://www.goturkey.com/content.php?cid=51583&typ=c&lng=en
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/221527/Mount-Fuji
http://www.japan-guide.com/e/e2172.html
http://www.sacred-destinations.com/japan/mount-fuji
http://www.tokyotimes.co.jp/post/en/2148/Japan+s+Mt+Fuji+soon+to+be+a+World+Heritage.html
http://hr.wikipedia.org/wiki/Fuji
http://en.wikipedia.org/wiki/Mount_Fuji
http://factsanddetails.com/japan.php?itemid=982&catid=25&subcatid=165
http://web-japan.org/atlas/nature/nat06.html

Fotografije u tekstu su preuzete s:

http://www.japan-i.jp/explorejapan/chubu/yamanashi/mt_fuji-fujifivelakes/d8jk7l00000005wf.html
http://www.cappadocia-information.com/information-about-cappadocia.shtml
http://coilhouse.net/2008/12/underground-city-deep-down-into-derinkuyu/
http://www.cappadociaonline.com/kaymakli.html
http://www.squidoo.com/goreme-underground-churches
http://www.destination360.com/europe/turkey/cappadocia
http://www.kusadasi.tv/wp-content/uploads/cappadocia.jpg
http://www.turkiyepetank.com/wp-content/uploads/2011/07/20101127img_cappadocia21.jpg
http://spsipal.blogspot.com/p/jinn-and-pics.html
http://www.bugbog.com/gallery/turkey_pictures/turkey_pictures_12.html
http://www.travelscopia.com/wp-content/uploads/2011/05/Mt.-Fuji.jpg
http://www.wired.com/wiredscience/tag/vesuvius/
http://www.okinawahai.com/images/2008/09/11/fujiwait.jpg
http://factsanddetails.com/japan.php?itemid=982&catid=25&subcatid=165

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

| 5. 3. 2012. u 16:10 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

Python osnove programiranja

Python osnove programiranja mrežna je stranica organizirana po programskim strukturama u Python programskom jeziku. Svaka je programska struktura organizirana kroz ppt prezentaciju uvoda u samu programsku...

Audio&video

Stigla je pošta

Ako vas zanima što rade učenici i učitelji diljem Hrvatske, kamo idu i tko ih posjećuje, s kakvim se problemima susreću i kakva rješenja pronalaze slušajte...

1740. - nakon smrti svojeg oca cara Karla VI. Habsburškog, na...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr