preskoči na sadržaj
Gosseova brda i otok Bora Bora

Gosseova brda i otok Bora Bora

Autor: Jeronim Dorotić

Našu pretposljednju potragu za prirodnim znamenitostima širom svijeta u ovoj godini nastavljamo „dolje ispod“ na području Australije i Tihog oceana. Prva prirodna ljepota s kojom ćemo se upoznati su impresivna Gosseova brda smještena u središtu Australije, čiji nam kružni raspored brda otkriva da su nastala udarom kometa prije više od 130 milijuna godina. Nakon Gosseovih brda slijedi predstavljanje nestvarno lijepog otoka Bora Bora koji mnogi opisuju kao najljepši otok Tihog oceana. Pozivamo vas na još jednu poučnu avanturu širom svijeta!


Gosseova brda

Gosseova brdaGosseova brda ili 'Gosses Bluff' je impresivni krater koji je nastao udarom kometa prije više od 130 milijuna godina na području današnjeg Sjevernog teritorija u središtu Australije. Zanimljivo je istaknuti da su Gosseova brda samo jedan od oko 25 registriranih udarnih kratera koji su nastali padom nebeskih tijela poput kometa ili meteorita na australsko kopno, i koji variraju po starosti, porijeklu, promjeru te svom utjecaju na okoliš. Kao i svi udarni krateri, tako i Gosseova brda imaju kružnu strukturu. Upravo zbog gustoće kometa i njegove jačine udara u tlo, došlo je do podizanja sloja zemljanog prstena i stvaranja danas prepoznatljive brdovite i kružne vizure kratera.Gosseova brda na karti Australije Budući da u vrijeme otkrića ovog prirodnog fenomena njegovo podrijetlo nastanka nije moglo biti definirano, ova tada još neobična kružna geološka formacija dobila je ime po svojoj brdovitoj vizuri i istraživaču Edmundu Gosseu koji ju je otkrio 1873. godine.  

Iako su Europljani otkrili krater tek u drugoj polovici 19. stoljeća, cijelo okolno područje i sam krater od davnina su dobro poznavali domaći stanovnici Australije – Aboridžini, koji lokalitet i danas smatraju svetim. Upravo iz ovog razloga danas je područje oko kratera koje Aboridžini nazivaju 'Tnorala' zaštićeno. Također, lokalitet i njegovo okolno područje prepuni su povijesnih artefakata, poput logorišta i ukrašenih špilja, koji svjedoče da su ovdje od Gosseova brdadavnina prisutni Aboridžini. Posebno je važno istaknuti da su još prije nedavnih znanstvenih potvrda o podrijetlu nastanka Gosseovih brda kao kratera nastalog nakon udara kometa, Aboridžini u svojoj mitologiji također sačuvali predaju o kozmičkom podrijetlu kratera koja korespondira sa znanstvenim objašnjenjima.

Naime, prema aboridžinskoj predaji krater je nastao nakon što je jedna od nebeskih žena koje su plesale kao zvijezde na Mliječnoj stazi, umorna od plesa, odlučila svoje dojenče staviti u košaru. Nakon što se žena vratila plesati, košara s djetetom je pala na Zemlju pritom kreirajući krater. Od tada do danas, večernja i jutarnja zvijezda, koje prema legendi predstavljaju roditelje ovog djeteta, i dalje tragaju za njim. Detaljnija Gosseova brda - tabla unutar zaštićenog rezervataznanstvena istraživanje su potvrdila da je krater nastao pri padu kometa promjera do 600 metara koji je udario do oko 800 metara u dubinu tla, nakon čega se poput kružnih valova podiglo u visinu oko 400 km² zemlje, kreirajući pritom prvotni krater s promjerom od oko 20 kilometara. Unatoč velikim dimenzijama prvotnog kratera, pod utjecajem tisućljetnog erozivnog djelovanja širina današnjeg kratera iznosi oko samo 5 kilometra, dok su njegova tvrda pješčana brda danas visoka do oko 200 metara.

Gosseova brda i okolicaBudući da se pad kometa dogodio na samom kraju geološkog razdoblja jure i prijelaza u kredu, kada je zabilježeno smanjenje broja velikih dinosaura, pretpostavlja se da je ovaj udar zasigurno imao veliki utjecaj na lokalnu floru i faunu, no nikako nije mogao biti uzrokom masovnog izumiranja tadašnjih biljnih i životinjskih vrsta. Kao jedan od najljepših kratera na području gdje ih ima mnogo, Gosseova brda dominiraju prilično jednoličnom pješčanom Misionarskom ravnicom te svojim izgledom iz zraka podsjećaju na otisak ogromnog palca na ravnoj površini. Kao posebno dojmljiv lokalitet koji nam danas puno govori o geološkoj prošlosti našeg planeta, te kao sveto mjesto Aboridžina, sigurni smo da će Gossova brda još dugo nastaviti privlačiti znatiželjnike iz cijelog svijeta. 

vrh

Otok Bora Bora

Otok Bora BoraBora Bora je jedan od najljepših naseljenih otoka Tihog oceana smješten u središtu prekomorskog francuskog teritorija Francuske Polinezije. Preciznije, sam otok je dio otočne podskupine Leeward unutar Društvenih otoka koji predstavljaju jedan od najvažnijih arhipelaga Francuske Polinezije. Ime ovog pacifičkog bisera koji ima vulkansko podrijetlo na tahićanskom jeziku znači 'prvo rođenje'. Bora Bora se sastoji od glavnog otoka čija dva glavna vrha - Pahia i Otemanu - otkrivaju vizuru ugaslog vulkana, te još dva manja otoka po imenu Toopua i Toopuaiti, koji zajedno uokvireni prstenom koraljnihOtok Bora Bora na karti otoka čine jedinstvenu pitoresknu cjelinu. Ovaj otok koji mnogi s pravom uspoređuju s rajem, danas predstavlja jedno od najpoželjnijih međunarodnih turističkih odredišta, koje pored predivne prirode, ugodne klime te bogate flore i faune nudi posjetiteljima mnoštvo sadržaja.    

Iako su ga Polinežani naselili još u 4. stoljeću, prvi Europljanin koji je ugledao ovaj snoviti otok bio je nizozemski istraživač Jackob Roggeveen 1722. godine. Nekoliko desetljeća kasnije Bora Boru je posjetio i poznati britanski moreplovac i kapetan James Cook 1770. godine, nakon čega su otok postepeno sve više Bora Bora - bungalovi na platformamapočeli posjećivati Europljani. Domaće stanovništvo je uspjelo zadržati nezavisnost sve do konca 19. stoljeća, kada je posljednja otočna kraljica bila prisiljena prepustiti vlast Francuzima koji su otok uključili u sastav Francuske Polinezije. Tijekom Drugog svjetskog rata Bora Bora je služio kao američka vojna baza s oko 7 tisuća vojnika. Zanimljivo je spomenuti da su mnogi američki vojnici nakon rata ostali živjeti na otoku.

Vezano uz nedavnu povijest otoka potrebno je dodati da se zbog posebnosti lokaliteta tijekom 20. stoljeća ovdje snimaBora Bora - detalj nekoliko filmova, što je uz prisutnost američke vojske dodatno utjecalo na modernizaciju i promjenu stila života na otoka. Bora Bora je danas otok na kojem živi gotovo 9 tisuća stanovnika i koji je pored ribarstva i uzgoja kokosa gospodarski gotovo u potpunosti orijentiran na razvoj turizma. Glavni i najveći grad otočne zajednice je Vaitape koji se nalazi na zapadnoj strani glavnog otoka i u kojem živi gotovo polovica ukupnog stanovništva Bora Bore. Pored brojnih hotela nedavno je zbog velikog interesa i potencijala na prstenastim koraljnim Vaitape - restoranotocima izgrađeno i više hotelskih naselja, od kojih većina sadrži i vrlo popularne bungalove izgrađene na platformama iznad mora.

Ono što omogućuje dolazak većem broju gostiju je dobra zračna povezanost. Pored posjeta predivnim pješčanim plažama uz lagunu, od ostalih turističkih atrakcija na otoku još svakako valja izdvojiti ronjenje u podmorju otoka koje sadrži bogatu floru i faunu, zatim vožnje brodovima, planinarenje te mogućnost posjete topovima iz Drugog svjetskog rata. Zanimljivo je spomenuti da na otoku ne postoji javni prijevoz zbog čega posjetitelji mogu iznajmiti bicikle i automobile i na taj način se upoznati s otokom i njegovim ljepotama. Ono što dodatno pogoduje razvoju turizma na otoku su svakako i njegove tropske temperature koja variraju u prosjeku od 24 do 28 ºC tijekom godine. Zbog svega navedenog ne sumnjamo da će Bora Bora kao jedan od najljepših otoka Tihog oceana još dugo nastaviti privlačiti znatiželjnike i posjetitelje željne uživanja u nesvakidašnjim prirodnim ljepotama.

vrh

Korištena literatura:

Borovac, I. (Ur.). (2004). Sva čuda svijeta: Vodič kroz najveće prirodne ljepote (prevela s engleskog Tamara Levak Potrebica). Mozaik knjiga, Zagreb.

Izvori:

http://home.alphalink.com.au/~dannj/craters.htm
http://www.lpi.usra.edu/publications/slidesets/geology/sgeo/slide_17.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Gosses_Bluff_crater
http://www.nt.gov.au/westmacs/places/tnorala
http://www.exploroz.com/Places/78085/NT/Gosses_Bluff_Meteorite_Impact_Crater.aspx
http://austhrutime.com/gosses_bluff_comet_crater.htm
http://www.parksandwildlife.nt.gov.au/parks/find/tnorala#.UJqBBcVmKRg
http://www.tahiti1.com/iaorana/en/borabora.htm
http://www.worldgreatestsites.com/bora-bora_french-polynesia.htm
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/73784/Bora-Bora
http://www.boraboraisland.com/about.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Bora_Bora
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bora_Bora
http://www.worldatlas.com/webimage/countrys/oceania/bora.htm

Fotografije u tekstu su preuzete s:

http://eyelands.blogspot.com/2010/04/bora-bora-most-beautiful-island-of.html
http://usuarios.multimania.es/ieslosalcores/departamentos/biologia_geologia/geologia/crater_gosses_bluff.htm
http://home.alphalink.com.au/~dannj/gossesat.jpg
http://home.alphalink.com.au/~dannj/craters.htm
http://img.eemap.com/20100606/201006051813453.jpg
http://www.lrc.org.au/cgcorner/data/lrc311.htm
http://meteorite.org/impact-structures.shtml
http://www.spiritsafaris.com/uluru_kings_canyon_tours.htm
http://kakadutours.blogspot.com/
http://www.homeescapade.com/bora-bora-one-of-the-most-beautiful-and-activity-filled-islands-in-the-pacific-ocean/
http://www.infoplease.com/atlas/country/frenchpolynesia.html
http://www.easyvoyage.com/polynesie/bora-bora-vaitape-2862
http://eyelands.blogspot.com/2010/04/bora-bora-most-beautiful-island-of.html
http://www.boraboraisland.com/todo/shopping.html

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

 

| 8. 11. 2012. u 09:11 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

Python osnove programiranja

Python osnove programiranja mrežna je stranica organizirana po programskim strukturama u Python programskom jeziku. Svaka je programska struktura organizirana kroz ppt prezentaciju uvoda u samu programsku...

Audio&video

Jezik i predrasude

Emisija u kojoj raspoloženi hrvatski lingvisti analiziraju našu jezičnu svakodnevicu, otkrivaju zanimljivosti o živim jezicima i nestalim kulturama, istražuju...

1849. - umro Frederic Chopin, poljski skladatelj i pijanist. Chopina...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr