Tjelesna i zdravstvena kultura u školi ne doprinosi samo tjelesnoj spremi učenika i njihovu dobrom zdravlju, nego i pomaže mladima da bolje izvode i razumiju tjelesnu aktivnost, s pozitivnim posljedicama za cijeli život.
Štoviše, tjelesna i zdravstvena kultura u školi rezultira znanjem i vještinama koje se mogu prenositi i na druga područja, poput timskog rada, fair play-a, njeguje se poštovanje prema drugom, tjelesnu i društvenu aktivnost te pruža uvid u općenito razumijevanje „pravila igre“, što učenici mogu iskoristiti i u drugim školskim predmetima i drugim životnim situacijama.
Europska mreža Eurydice napravila je izvješće pod nazivom Tjelesna i zdravstvena kultura i sport u školi u Europi. Izvješće ima za cilj ocrtati stanje stvari na području tjelesne i zdravstvene kulture i sportskih aktivnosti u školama u 30 europskih država. Gdje se na europskoj karti prema Eurydiceu nalazi Hrvatska, kao i mnoge druge zanimljivosti, možete pročitati u nastavku.
Tjelesna i zdravstvena kultura je obavezna u svim promatranim nacionalnim kurikulumima na razini primarnog i nižeg sekundarnog obrazovanja. U gotovo svim državama glavni je cilj tjelesne i zdravstvene kulture poticanje tjelesnog, osobnog i društvenog razvoja djece. Često se naglašava i promicanje zdravog stila življenja te je zdravstveni odgoj i obrazovanje postalo samostalni obavezni predmet u Irskoj, Cipru i Finskoj.
Ishodi učenja za tjelesnu i zdravstvenu kulturu su usko povezani s glavnim ciljevima tog predmeta. Neke države, poput Njemačke, Portugala, Ujedinjene Kraljevine i nordijskih država zauzimaju kroskurikularni pristup ovom predmetu u školama. To znači da se tijekom poučavanja tjelesne i zdravstvene kulture istražuju i određeni aspekti društvenih i prirodoslovnih znanosti, i obrnuto, čime se pokazuje kako su ti predmeti međusobno povezani.
Tako su na primjer, u Češkoj, Njemačkoj i Norveškoj, prometna pravila pješake dio kurikuluma predmeta tjelesna i zdravstvena kultura. Nordijske zemlje izvješćuju kako učenici uče kako koristiti karte (mape) i ostala sredstva za samo-orijentaciju u prirodi. U susjednoj Sloveniji učitelje ostalih predmeta potiče se da nakratko prekinu nastavu tijekom takozvane „minute za zdravlje“. Tijekom takve kratke pauze, učenici se bave motoričkim aktivnostima i nakratko se opuštaju.
Propisano vrijeme poučavanja tjelesne i zdravstvene kulture značajno varira od države do države te ovisno o obrazovnoj razini. Štoviše, neke države fiksno određuju minimalni broj nastavnih sati tjelesne i zdravstvene kulture na središnjoj razini, dok druge tu odluku prepuštaju školama.
Primjerice, preporučeni minimum vremena poučavanja na razini primarnog obrazovanja varira u rasponu između 37 sati u Irskoj i 108 sati u Francuskoj. Na razini sekundarnog obrazovanja, broj sati je od 24 do 35 u Španjolskoj, Malti i Turskoj do od 102 do 108 sati u Francuskoj i Austriji.
Općenito gledajući, udio preporučenog vremena poučavanja tjelesne i zdravstvene kulture je poprilično malen u usporedbi s ostalim predmetima. Činjenica je to koja otkriva kako se ovaj predmet percipira kao manje važan.Ova je razlika osobito naglašena tijekom primarnog odgoja i obrazovanja. U tom je slučaju količina vremena posvećenog poučavanju tjelesne i zdravstvene kulture tek oko polovicu vremena posvećenog matematici.
Izvannastavne tjelesne aktivnosti koje se nude izvan škole, poput natjecanja ili aktivnosti povezane sa zdravljem zamišljene su da tjelesne aktivnosti učine još privlačnijima i pristupačnijim mladim ljudima. Njihova glavna svrha je da se prošire ili nadopune aktivnosti tijekom vremena koje se upražnjavaju provedenog u školi. Dok su izvannastavne aktivnosti dostupne svim učenicima, one su također ciljaju i na djecu s poteškoćama ili djecu s posebnim obrazovnim potrebama. Neke izvannastavne aktivnosti čak se održavaju tijekom školskog dana. Zaista, u nekim državama tjelesna i zdravstvena kultura nije ograničena samo na nastavu tog predmeta nego je integrirana u dnevnu školsku rutinu. Primjerice, u mnogim danskim školama, učenici vježbaju „jutarnje trčanje“ prije početka nastave. Neke druge škole koriste duže školske pauze (odmore) kako bi se upražnjavale tjelesne aktivnosti na školskom igralištu ili u dvorani.
Cijelo izvješće Eurydice-a o tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, kao i interaktivne karte, možete pronaći na internetskim stranicama Hrvatskog školskog športskog saveza.
1595. - umro Torquato Tasso, talijanski pjesnik, autor čuvenog epa Oslobođeni Jeruzalem. U njemu je prikazao mentalitet renesansnog čovjeka, artistički nemir i ljubav za baštinu helenskog svijeta. Autor je velikog broja lirskih pjesama, brojnih svjetla i tame, dobra i zla, poroka i vrlina. Uvriježena je legenda o Tassovoj naklonosti prema pjesnikinji Cvijeti Zuzorić, kojoj su navodno posvećena tri soneta i pet madrigala