preskoči na sadržaj

Zanimljivosti iz svijeta prirode

Tko su „staklene“ žabe, što radi „svjetleća“ riba, koji je najteži kukac na svijetu, što je sladoledna mahuna, gdje se nalazi najveća skupina sisavaca na Zemlji, koje životinje su prave mudrice a koje su najglasnije? Saznajte u nastavku.


Najteži kukac na svijetu je onaj naziva golijat (Goliathus sp.). Živi u tropskim područjima Afrike, a velika ličinka ovog kukca može težiti i 100 grama, koliko teži i jedan odrasli kos! 

 

Golijat (Goliathus sp.

Drvo sladolednih mahuna raste u Srednjoj i Južnoj Americi, a naziv je dobilo po mahunama velikim i do 1 metar koje sadrže slatku, sočnu bijelu pulpu teksture vate i okusa poput sladoleda od vanilije. Osim što su joj plodovi ukusni slatkiši, ovo veliko drvo stvara i mnogo lišća koje sprječava eroziju tla.

Sladoledna mahuna  

U vlažnim šumama Srednje i Južne Amerike obitavaju staklene žabe. Ove noćne životinjice prozirna koža čini teže uočljiva grabežljivcima. Kroz kožu se lako mogu vidjeti probavni organi, čak i srce koje kuca.

"Staklena" žaba

Većina riba sa svjetlećim organima živi u dubokim vodama, no u plićacima sjeveroistočne Azije živi riba bljeskalica. Ispod očiju smješteni su svjetlosni organi ispunjeni bakterijama koje stvaraju svjetlo zbog čega ova riba izgleda kao da ima dodatni par demonskih očiju. Prednja strana svakog organa je prekrivena crnim pomičnim naborom kože kojim „pale i gase“ svjetlo. Kad ih proganja neki grabežljivac, ove ribe koriste manevar “žmigni i briši”- najprije pojure u jednom smjeru s upaljenim svjetlima, tada ih ugase i naglo kreću u potpuno drugom smjeru, što mogu ponoviti i do 75 puta u minuti, ostavljajući zbunjenog grabežljivca da ih uhvati ako može.

Svjetlosni organi ribe bljeskalice

Pećinari se najviše vole odmarati. Tipični pećinar provesti će 95% svog vremena ležeći na suncu. Često izgledaju kao da su se jednostavno bezbrižno izvalili na prvu zaravan, no obično jedan član skupine drži stražu. Iako izgledom podsjećaju na kunića ili ovećeg zamorca, njihovi najbliži živući rođaci su slonovi i morske krave.

Pećinar odmara na kamenu

Nilski konji su prave mudrice – proizvode svoj vlastiti „losion“ za sunčanje u obliku ljepljivog crvenkastog znoja. Jedan od sastojaka također sprečava rast bakterija. To je veoma korisno za ratoborna stvorenja poput njih, uvijek prepunih posjekotina, ogrebotina i ugriza, jer se rane rjeđe inficiraju bakterijama i lakše zacijele.

Nilski konj uživa u rijeci u nacionalnom parku u Keniji

Najbučnije životinje na kopnu su majmuni urlikavci. Njihov zov zvuči kao mješavina lavljeg rikanja i laveža pasa, a njime obilježavaju teritorij. Kad u zoru ili predvečerje skupina urlikavaca održava svoj koncert, njihova galama može se čuti i na udaljenosti od 5 kilometara!

Buku majmuna urlikavaca poslušajte ovdje!

 

Mužjak majmuna urlikavca u brazilskoj šumi 

 

Članak je preuzet s portala Biologija.

| 23. 10. 2014. u 10:19 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Dan broja Pi

Donosimo vam rad Mislava Božića, učenika 2a razreda Gimnazije Vukovar. Povodom Dana broja Pi Mislav je izradio infografiku u obliku kratkog podsjetnika na značajne događaje povodom ovog datuma.

Nastavni materijali

European painters

Igra spajanja u nizove: imena slikara, države i stoljeća u kojem je živio.

Audio&video

Stigla je pošta

Ako vas zanima što rade učenici i učitelji diljem Hrvatske, kamo idu i tko ih posjećuje, s kakvim se problemima susreću i kakva rješenja pronalaze slušajte...

1655. - nizozemski matematičar, fizičar i astronom na današnji...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr