preskoči na sadržaj

Koža

Koža (grč. dermis; lat. cutis) je vrlo složen, a ujedno i naš najveći organ koji pokriva cijelu površinu tijela. Osnovna funkcija kože je zaštita tijela i unutarnjih organa od negativnih utjecaja iz okoline.


Koža nas štiti od mehaničkih, kemijskih i bioloških štetnih utjecaja, dehidracije, štetnog sunčeva zračenja i patogenih mikroorganizama. Osim toga, koža ima i termoregulacijsku, sekrecijsku i osjetilnu funkciju. Prima raznovrsne podražaje koji rezultiraju osjetima dodira, topline, hladnoće, boli, vibracije, pritiska. Receptori za te osjete su živčani završeci kojih u koži ima nekoliko milijuna, vrlo neravnomjerno raspoređenih (ovisno o funkciji dijela tijela koji koža pokriva, npr. jagodice na prstima imaju iznimno velik broj osjetilnih živčanih završetaka). Koža ima i vrlo važnu funkciju u imunološkim procesima organizma.

Površina kože u odrasla čovjeka prosječne visine iznosi 1,7 m2, a težina oko 18% ukupne težine tijela. Koža je odgovorna za stvaranje vitamina D u našem organizmu.

Ovaj vitamin nije potreban samo za zdravlje koštanog tkiva, već je odgovoran i za brojne druge funkcije u organizmu.

Boja kože

Boju kože određuje melanin, pigment koji se stvara u epidermisu kože. Melanin nas štiti od štetnog ultravioletnog zračenja. Ljudi tamnije boje kože stvaraju više melanina i imanju manji rizik od nastanka melanoma kože. Osobe svjetlije boje kože, slabije su zaštićene od ultravioletnog zračenja i imaju veći rizik pojave melanoma.

Sunčanija okolina i veća količina ultraviolentnog zračenja također donosi veći rizik od melanoma kože. Primjerice, u Australiji, gdje je većina stanovništva doseljena iz sjeverne Europe i ima svijetlu kožu, zbog velike količine UV zračenja pojavio se porast učestalosti melanoma kože, osobito u razdoblju slabije zaštitne uloge ozonskog omotača zbog zagađenja okoliša. Radi toga se u Austaraliji provode preventivni programi u cilju smanjenja pojavnosti i smrtnosti od ove teške bolesti.

Bolesti kože

Bolesti kože najčešće su uzrokovane mikroorganizmima - bakterijama, virusima i gljivicama. Terapija ovih bolesti se uglavnom bazira na antibioticima, antimikoticima ili manjim intervencijama.

Druga grupa čestih kožnih bolesti sastavni su dio pretjeranog imunološkog odgovora organizma na različite utjecaje. Najčešće je riječ o različitim vrstama ekcema i urtikarija. Liječenje je kompleksno, uglavnom je bazirano na antihistaminicima i kortikosteroidima.

Tumori kože mogu biti benigni ili maligni. Pravovremenim postavljanjem dijagnoze i intervencijom, najčešće je moguće potpuno izlječenje. Svako odlaganje odlaska kod dermatologa od trenutka kada se promjena na koži primijeti, smanjuje mogućnost dobre prognoze i izlječenja.

Bolesti iz drugih organa ili sustavne bolesti često se manifestiraju na koži.

Autoimune bolesti često počinju intenzivnim opadanjem kose i promjenama u području ležišta nokta. Bolesti bubrega mogu se očitovati svrbežom, suhom kožom i promjenom boje kože. Bolesti jetre mogu mijenjati boju kože (žutilo) ili uzrokovati pojavu "lišaja" praćenog izuzetnim svrabom (Lichen planus). Sitna točkasta krvarenja u koži mogu biti znak iznimno opasnog generaliziranog infektivnog stanja-sepse.

Brojne zarazne bolesti također se očituju i promjenama na koži (ospice, rubeola, trodnevna groznica).

Koža i lijekovi

Lijekovi koje koristimo također mogu ostaviti poruke na našoj koži. U ljetnom periodu treba upozoriti djevojke i žene koje koriste oralnu kontracepciju da postoji rizik od stvaranja smeđih mrlja na licu. Osobe koje uzimaju tetraciklinske antibiotike moraju izbjegavati izlaganje suncu radi iznimne fotosenzitivnosti koju uzrokuju lijekovi iz ove skupine. U svakom slučaju, pri upotrebi lijekova treba biti upoznat i s mogućom negativnom interakcijom lijeka i izlaganja suncu. Alergijske reakcije na pojedine lijekove također se često manifestiraju na koži.

Melanom

Od melanoma najčešće obolijevaju osobe između 40-te i 60-te godine života, iako se bilježi porast učestalosti melanoma i u mlađim dobnim skupinama.

Glavni rizični čimbenik razvoja melanoma je prekomjerno izlaganje štetnim UV zrakama.

Najveći rizik pojave melanoma imaju osobe svijetle puti, svijetlih očiju i osobe kojima je koža više puta u životu „izgorila“, odnosno koje su imale opekline. Veliki rizik također imaju osobe koje su se često izlagale umjetnom zračenju (solariji). Danas je poznato da se melanom sve češće javlja na području ležišta nokta ili ispod nokta kod djevojaka koje su tretirale nokte uz korištenje lampi s UV zračenjem.

U rizične skupine ubrajaju se i osobe koje su po prirodi posla dulje vrijeme izložene sunčevim zrakama (ribari, građevinski radnici).

Koža je ogledalo zdravlja. Za zdravlje kože potrebna je:

  • dobra hidratacija (unos dovoljne količine tekućine, posebno u ljetnim mjesecima ili zimi dok boravimo u prostorijama s centralnim grijanjem - suhi zrak)
  • kvalitetna prehrana (primjeren unos vitamina, minerala i hranjivih tvari)
  • zaštita kože od UV zračenja
  • zaštita kože od hladnoće i vjetra u zimskim mjesecima
  • izbjegavanje solarija
  • redovita tjelovježba koja poboljšava prokrvljenost, opskrbu kisikom i tonus kožeredoviti pregledi kod liječnika specijaliste (jednom godišnje)amopregled kože

Samopregled kože

Samopregled kože važan je čimbenik očuvanja zdravlja:

  • prilikom tuširanja, jednom u mjesec dana ili češće pregledajte sve madeže na koži
  • „nedostupne“ dijelove tijela pregledajte pomoću ogledala (npr. one na leđima)
  • ne zanemarujte ni najmanje promjene na koži
  • kontrolirajte i već postojeće madeže (obratite pažnju na promjenu boje, veličine, oblika i površine madeža)
  • svaku “sumnjivu“ promjenu pregledajte kod liječnika specijaliste

Koža je naš najveći organ koji nas odvaja od okoline, ali putem koje s okolinom i komuniciramo. Bez tog zaštitnog osjetilnog omotača, doslovno bismo „isparili“, ne bismo se mogli nositi s promjenama temperature okoliša, ne bismo bili zaštićeni od ozljeda niti bismo mogli osjetiti ugodu dodira. Zato joj treba posvetiti iznimnu pažnju i čuvati njeno zdravlje, baš onako kako ona čuva nas.

Izvorno je članak objavljen u e-glasilu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" - "Zdravlje za sve".

Autorica:

Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva,
Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

| 2. 1. 2015. u 11:48 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Dan broja Pi

Donosimo vam rad Mislava Božića, učenika 2a razreda Gimnazije Vukovar. Povodom Dana broja Pi Mislav je izradio infografiku u obliku kratkog podsjetnika na značajne događaje povodom ovog datuma.

Nastavni materijali

European painters

Igra spajanja u nizove: imena slikara, države i stoljeća u kojem je živio.

1707. - prema "Zakonu o Uniji", Engleska i Škotska ujedinile su...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr