preskoči na sadržaj

Tijekom stoljeća more će narasti od 40 do 65 centimetara

Razina Jadranskog mora trenutačno je niža od godišnjeg prosjeka za oko osam centimetara, ali ona općenito godinama raste i tijekom stoljeća poplavit će dijelove obale.


Svake godine u ožujku more se spušta na najnižu razinu zbog redovitih godišnjih oscilacija koje ukupno iznose od 10 do 15 centimetara. Razlog je hlađenje mora u zimskom razdoblju i smanjenje njegove gustoće.

Od studenog do siječnja more zbog akumulacije topline doseže najveću razinu, i tih mjeseci su zabilježena najveća plavljenja obalnih područja, ističe Ivica Vilibić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Taj utjecaj, zajedno s plimom, jugom, niskim tlakom zraka, dotokom rijeka ili obilnim kišama, akumulira morsku vodu u zaljevima osobito na sjevernom dijelu Jadrana koji je plići.

Tako, 1. prosinca 2008. poplavili su Pula, Rijeka, Rovinj, Umag i drugi gradovi. Tijekom novogodišnje noći 2010. također su poplavile rive brojnih jadranskih gradova, priobalne prometnice i razne građevine. Na prometnici Trogir-Čiovo voda je dostizala pola metra, a promet Lapadskom obalom u Dubrovniku bio je prekinut.

Globalna razina mora stalno raste i u posljednjih stotinu godina porast iznosi nešto manje od 20 centimetara. Međutim, prema Vilibiću, izdizanje mora se ubrzava pa je u posljednjih dvadesetak godina doseglo dinamiku od 33 centimetra za stotinu godina.

Razina mora u Sredozemlju i Jadranu rasla je nešto sporije zbog laganog porasta prosječnog tlaka zraka i promjena u cirkulaciji mora, no u zadnjih dvadesetak godina se gotovo izjednačila s globalnim trendovima, napominje Vilibić.

Dvije glavne sile koje uzdižu razinu su širenje mora zbog porasta temperature u njegovih gornjih 700 metara, te povećanje vodene mase zbog otapanja ledenjaka, objašnjava on.

Literatura napominje da more nikada nije imalo neku stalnu ili "normalnu" razinu, nego da se ona tijekom prošlosti uvijek brže ili sporije mijenjala. Tijekom posljednjeg glacijalnog maksimuma, prije 26,5 do 20 tisuća godina, razina mora bila je niža za oko 115 do 120 metara od današnje. Razina mora je potom naglo porasla, pa se porast usporio prije otprilike sedam tisuća godina.

Za vrijeme posljednjeg glacijalnog maksimuma more je dopiralo do današnjeg ušća Krke, a sve sjeverno je bila dolina rijeke Po s pritokama. Tadašnje more nije bilo šire od 65 kilometara.

Splitski stručnjaci objavili su znanstveni rad u kome su opisali tzv. paleotokove nekih rijeka koje su tada bile znatno duže. Cetina je bila duža za 154 km. Od današnjeg ušća kod Omiša „lomila“ se prema jugoistoku i s istočne strane zaobilazila Brač, zatim je tekla između Brača i Korčule prema zapadu. Na tom danas potopljenom toku Cetina je stvarala četiri jezera, te se ulijevala u more jugozapadno od današnje Šolte.

Neretve je bila duža za 136 km, uglavnom je tekla prema zapadu sjeverno od Pelješca i Korčule a južno od Hvara i Šćedra, da bi zaobišla Korčulu sa zapada i tekla prema jugu gdje se ulijevala u more nedaleko otoka Sušca. Tadašnja ušća tih rijeka stručnjaci prepoznaju po specifičnim nanosima koje su ondje taložile.

U nekadašnjem porječju Cetine i Neretve svi današnji otoci – Drvenik, Šolta, Brač, Hvar, Šćedro, Korčula, Lastovo i Mljet – su bili dio kopna. Jedini otoci su bili Palagruža, Jabuka i Sušac, ali i niz manjih otoka nižih od 25 metara koji su danas potopljeni.

Ovisno od količini stakleničkih plinova koje će proizvoditi čovječanstvo, do 2100. godine predviđeno je više scenarija porasta razine mora. Za scenarij održivog razvoja čovječanstva razina bi mogla narasti u prosjeku oko 40 centimetara, a za scenarij razvoja temeljenog na fosilnim gorivima – u prosjeku oko 65 centimetara, ističe Vilibić.

U svjetskim okvirima najveće probleme će imati mali atolski otoci – države na Pacifiku čija nadmorska visina ne prelazi nekoliko metara kao i gusto naseljena niska područja u siromašnim državama, npr. Bangladešu.

U Hrvatskoj će se najveći problemi pojaviti u obalnim gradovima. Njihove stare jezgre i kulturno naslijeđe će biti ugroženo učestalim poplavama, ističe Vilibić i dodaje tome probleme niskih poljoprivrednih područja poput doline Neretve.

Institut za oceanografiju i ribarstvo već više od 60 godina mjeri oceanografske parametre i opažene su razne manifestacije klimatskih promjena, kao što je porast razine mora, porast temperature mora i saliniteta, smanjenje otopljenog kisika u dubljim slojevima mora, i drugo.

Nažalost, programi dugoročnog praćenja stanja Jadrana su trenutno zamrznuti, te se samo voljom i vlastitim sredstvima Instituta oni održavaju. No ta se opažanja ostvaruju u bitno manjem obimu od onoga što je potrebno i nužno da bi se kvantificirali efekti klimatskih promjena, zaključuje splitski oceanolog Ivica Vilibić.

Teško je očekivati da će male i ne baš tako bogate zemlje kao što je Hrvatska već sada početi graditi zidove koji će štititi gradove i naselja od sve češćih incidentnih plavljenja luka, ali Japan kao razvijena zemlja, koja uz to ima iskustvo Fukušime, već to radi, kazao je Čaldarović i dodao da je to i naša budućnost.

| 24. 3. 2015. u 08:24 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

Python osnove programiranja

Python osnove programiranja mrežna je stranica organizirana po programskim strukturama u Python programskom jeziku. Svaka je programska struktura organizirana kroz ppt prezentaciju uvoda u samu programsku...

Audio&video

Stigla je pošta

Ako vas zanima što rade učenici i učitelji diljem Hrvatske, kamo idu i tko ih posjećuje, s kakvim se problemima susreću i kakva rješenja pronalaze slušajte...

1811. - rođen Franz Liszt, austrijski skladatelj mađarskog porijekla....

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr