preskoči na sadržaj

Čudesni svemir: svijet na kojem umjesto kiše pada staklo

Sada već davne 1992. godine dogodio se izvanredan događaj: otkriven je prvi planet izvan Sunčeva sustava. Iako se od davnina pretpostavljalo kako takvi planeti postoje, tek odnedavno astronomi ponosno ističu dokaze njihova postojanja. Među neobičnim planetima s popisa koji broji preko dvije tisuće ekstra solarnih planeta jest i HD 189733b. Iza generičkog se imena krije  čudesan svijet kakvog nisu zamišljali niti najplodniji pisci znanstvene fantastike.


HD 189733b kruži oko matične zvijezde na udaljenosti od samo 5 milijuna kilometara. Usporedbe radi, dvanaest je puta bliži svojoj zvijezdi negoli Merkur našemu Suncu. No, to ne znači da je Merkurovih dimenzija, dapače – riječ je o plinovitom divu 13% masivnijem od Jupitera, koji svaka dva dana napravi revoluciju oko svoga sunca.

Atmosfera ovog planeta azurno je plave boje ali nemojte da vas postojanje atmosfere zavara – ona nije nalik plinovitom omotaču Zemlje kojeg nazivamo istim imenom, niti je ondje moguć život kakvog poznajemo. U njoj prevladavaju čestice silikata – koje su građevni dijelovi stakla – stoga astronomi spekuliraju kako ondje padaju prave staklene kiše.

Zbog blizine zvijezde, kojoj je uvijek okrenut istom stranom u gornjim slojevima atmosfere vladaju paklene vrućine. Dnevna se strana prži na 3.000 ˚C, dok je noćna oko 300 ˚C hladnija. Ovakva razlika u temperaturi razlog je fantastično snažnim vjetrovima koji haraju atmosferom planeta brzinom od blizu 10.000 km/h, što je osam puta brže od zvuka. Kombinacijom divljih vjetrova i spomenutih čestica silikata, nastaju najsnažnije padaline koje je čovjek zabilježio, a koje bi u trenu pretvorile u prah bilo kakav istraživački aparat kojeg bi čovjek ondje mogao poslati.

Cijena blizine zvijezde po HD 189733b je zastrašujuća. Sa sunca oko kojeg kruži, povremeno eruptiraju snažne baklje koje jednostavno otpušu gornje slojeve atmosfere bliskog joj svijeta, zbog čega planet ponekad izgleda poput kometa s golemim repom plina koji se za njim vijori kroz svemir.

 

Tekst i fotografija preuzeti su sa stranica http://znanost.geek.hr/clanak/cudesni-svemir-svijet-na-kojem-umjesto-kise-pada-staklo/

| 10. 11. 2015. u 13:07 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Dan broja Pi

Donosimo vam rad Mislava Božića, učenika 2a razreda Gimnazije Vukovar. Povodom Dana broja Pi Mislav je izradio infografiku u obliku kratkog podsjetnika na značajne događaje povodom ovog datuma.

Nastavni materijali

European painters

Igra spajanja u nizove: imena slikara, države i stoljeća u kojem je živio.

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1254. - papa Inocent IV. odobrio uporabu glagoljice i staroslavenskog...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr