preskoči na sadržaj

Rođeni prvi štenci začeti umjetnom oplodnjom

Zahvaljujući radu istraživača sa Sveučilišta Cornell po prvi su puta rođeni štenci začeti umjetnom oplodnjom. Time se otvaraju vrata za očuvanjem ugroženih pasmina pasa jer se upotrebom genetske tehnologije mogu proučavati, ali i iskorijeniti nasljedne genetske bolesti.


Devetnaest je embrija prebačeno u ženku bigla, koja je naposljetku rodila sedam zdravih štenaca. "Od sredine 1970-ih, ljudi su pokušavali to učiniti, ali bezuspješno", rekao je Alex Travis, profesor reproduktivne biologije s instituta Baker Institute for Animal Health.

Za uspješnu umjetnu oplodnju znanstvenici moraju zrelo jaje u laboratoriju oploditi spremom, odnosno proizvesti embrij. Zatim, proizvedene embrije moraju vratiti u ženku domaćina u idealno vrijeme s obzirom na njezin reproduktivni ciklus.

Prvi je izazov prikupiti zrela jajašca iz ženskog jajovoda. Prva autorica studije Jennifer Nagashima i njezini kolege otkrili su da se bolji rezultati umjetne oplodnje postižu ako zrelo jajašce ostane jedan dan više u jajovodu nego što je do sada bila praksa. Drugi je izazov bio postići uvjete u laboratoriju koji bi omogućili da sperma bude pripremljena za fertilizaciju. 

Nakon što su postigli jedno i drugo, stopa uspješnosti umjetne oplodnje bila je između 80 i 90 posto.

Ipak, konačan je izazov bio zamrzavanje embrija. Travis i kolege postigli su rezultat iz kojeg je prvo rođeno štene došlo na svijet iz smrznutog embrija 2013. godine. Zamrzavanje je embrija omogućilo znanstvenicima da ga mogu umetnuti u ženku domaćina u idealno vrijeme tijekom njenog reproduktivnog ciklusa, odnosno samo jednom ili dva puta godišnje.

Otkriće ima široke implikacije za očuvanje i drugih divljih životinja jer se sada ova tehnika može koristiti za očuvanje ugroženih vrsta.

S novim tehnikama manipulacije genoma znanstvenici bi jednog dana mogli ukloniti genetske bolesti već u fazi u embrija. Naime, kombinacijom tih tehnika i fertilizacije izvan tijela genetske bolesti mogle bi se potencijalno spriječiti i prije nego što se počnu razvijati.

„Konačno, budući da psi i ljudi dijele toliko bolesti, psi sada nude moćan alat za razumijevanje osnova genetskih bolesti", rekao je Travis.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS ONE.

 

Tekst je prenesen s internetskih stranica biologija.com.hr.

| 29. 12. 2015. u 13:52 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Bolesti i poremećaji živčanog sustava

Donosimo rad Marka Majnolovića, učenika 3.a razreda Gimnazije Vukovar. Marko je izradio PowerPoint prezentaciju o bolestima i poremećajima živčanog sustava. Prezentacija može poslužiti u nastavi biologije i na satu razrednika...

Nastavni materijali

Kognitivne pristranosti

Prepoznati vrste kognitivnih pristranosti (predrasuda).

585. prije Krista - na današnji dan kod rijeke Halys (danas...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr