preskoči na sadržaj

Pjevaju li ptice pjevice isto kao ljudi?

Vokalni mišići kod ptica funkcioniraju na sličan način kao kod ljudi, točnije pjevača. Naime, istraživanje je na japanskom galebiću (Lonchura striata domestica) pokazalo kako ova vrsta može djelovati na svoje vokalne mišiće kako bi postigla različite parametre zvukova, što je slično onome što postižu trenirani operni pjevači.


„Naše istraživanje sugerira kako se kompleksnost ptičjeg pjeva oslanja na sposobnost funkcioniranja mozga ptica pjevica koji po tom pitanju radi slično kao kod ljudi", kaže glavni autor studije Samuel Sober sa Sveučilišta Emory.

Piskutanje je vrlo važno kod ptica pjevica, ali ne postoji samo jedan jedini mišić koji ga kontrolira. Naime, istraživači govore da se mora aktivirati cijeli niz različitih mišića kako bi došlo do promjene takvog načina glasanja. Također, ovisno o tome koji ton ptica želi postići, bit će aktivirani različiti mišići.

Prethodna su istraživanja u ljudi pokazala kako funkcioniraju neki od mehanizama za produkciju vokalnih zvukova djelovanjem grkljana (larinks). Naime, uz pomoć glasnica i niza mišića ljudi mogu kontrolirati visinu, amplitudu i boju glasa.

Umjesto grkljana ptice imaju organ pod imenom sirinks (pjevalo) koje svojom pozicijom smješta glasnice dublje u njihova tijela. Dok ljudi imaju jedan set glasnica, ptice pjevice imaju dva seta što im omogućuje da proizvode dva različita zvuka istovremeno, koji su zajedno u harmoniji.

„U mnogim se istraživanjima gleda aktivnost mozga i kako ono utječe na ponašanje, ali treba proučavati i mišiće jer upravo su mišići ono što povezuje mozak i ponašanje koje je uvjetovano funkcioniranjem mozga. Zbog toga smo željeli shvatiti fiziku i biomehaniku vokalnih mišića dok ptica pjeva", rekao je Sober.

Znanstvenici su izumili metodu koja uključuje elektromiografiju kako bi izmjerili povezanost neuralne aktivnosti tijekom proizvodnje određenog zvuka s aktivnošću određenog vokalnog mišića. Rezultati su pokazali veliku kompleksnost u aktivnosti vokalnih mišića. „To nam govori koliko je kompleksna neuronska aktivnost kako bi se postiglo nešto toliko prekrasno kao što je ptičji pjev", zaključio je Sober te dodao: „Ptice pjevice imaju umrežene regije u mozgu koje ostale ptice nemaju".

Studija je objavljena u časopisu Journal of Neuroscience.

 

Tekst je prenesen s internetskih stranica biologija.com.hr.

 

| 22. 1. 2016. u 12:01 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Autorska prava

Donosimo rad Tee Hrgović, učenice 2.a razreda Gimnazije Vukovar. Učenički je uradak nastao na nastavi informatike u sklopu obrade prezentacijskih tehnika i sadržaja koji se u prezentacijama koriste pri čemu je naglasak...

Nastavni materijali

Ten longest croatian rivers

Upisivanje imena najdužih rijeka Hrvatske.

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1491. - rođen Henrik VIII., kralj Engleske i Irske. Svojim prvim...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr