preskoči na sadržaj

Životinje kojima koristi globalno zatopljenje

Globalno je zatopljenje, odnosno zagrijavanje atmosfere i površine našeg planeta, među najvećim opasnostima s kojima se čovjek susreo. Iako se ovaj fenomen već događao u prošlosti, ovoga su puta zbog brzine kojom napreduje, činjenice vrlo ozbiljne.


Sva relevantna istraživanja ukazuju kako je za aktualno zatopljenje najveći krivac čovjek, koji tome pridonosi prvenstveno visokom emisijom stakleničkih plinova. Posljedice su za biljni i životinjski svijet katastrofalne. Mnoge se vrste ne mogu tako brzo prilagoditi promjenama i izumiru. Međutim i među njima postoje neke životinje koje se vrlo brzo adaptiraju, a zahvaljujući zatopljenju čak i napreduju.

Glavonošci

Mnoge životinje teško stradavaju od porasta temperature mora. Glavonošci u koje se ubrajaju hobotnice i lignje, nisu među njima. Broj im se na opće čuđenje znanstvenika, povećava. Pretpostavlja se kako su prilagodili svoj metabolizam pa sada brže sazrijevaju i razmnožavaju se u ranijoj dobi, nego inače.

Arktički komarci

Porast prosječne temperature u arktičkom je području uvjetovao neželjen porast broja arktičkih komaraca. Pokazalo se kako povećanje temperature za samo 1 °C, ubrzava razvoj komarca iz ličinke u odraslu jedinku za čak 10%. Zahvaljujući prijevremenom dosezanju zrelosti, manje su izloženi predatorima koji ih vrebaju baš u stadiju ličinke, dodatno pridonoseći bujanju ove vrste.

Potkornjaci

Jedni od najvećih šumskih štetnika žive ispod kore drveta, hraneći se njime. Javljaju se u kolovozu odnosno rujnu, provodeći prethodne tople mjesece u stadiju ličinke. Zbog povećanja prosječne temperature počeli su se pojavljivati već u lipnju, što im je omogućilo razmnožavanje u puno većem broju. Šume će zbog toga pretrpjeti velike štete koje se tek trebaju utvrditi.

Crnokljuni labudovi

Zbog pretjeranog izlova gotovo izumrla vrsta, crnokljuni je labud novi uzlet doživio tijekom posljednjih desetljeća. Osim što ga je zaštitio adekvatan zakon o ugroženim životinjskim vrstama, globalno zagrijavanje omogućilo mu je pristup u nova područja koja ova vrsta koristi za razmnožavanje koja su prije u hladnijim godinama, bila nedostupna.

Zvečarke

Povećanje prosječne temperature koristit će i zmijama, s naglaskom na zvečarke. Budući kako su one ektotermi, odnosno njihovu tjelesnu temperaturu određuje okolina, toplija sredina uvjetovat će smanjenje razdoblja hibernacije. Također će se povećati vremenski okvir za razmnožavanje, što će dovesti do porasta broja ovih životinja.

Divlje svinje

Broj divljih svinja u prirodi neprestano raste. Veće temperature rezultiraju toplijim zimama, što omogućava preživljavanje kako starijih jedinki, tako i podmlatka koji na svijet dolazi početkom zimskog razdoblja. Iz istog razloga drveće daje više ploda, što se prvenstveno odnosi na lješnjake i žireve, koji su im primarna prehrana.

Mačke

Ne moramo ići u divljinu kako bismo svjedočili promjenama u životinjskom svijetu koje su uvjetovane globalnim zagrijavanjem jer imamo ih u vlastitom dvorištu. Mačke se pare početkom godine, u prvim toplijim danima proljeća. Zbog klimatskih promjena, nekoć hladne i duge zime sada su kratke i znatno toplije, što mačkama omogućuje gotovo cjelogodišnju priliku za razmnožavanje.

 

Članak i fotografija preneseni su s internetskih stranica znanost.geek.hr

| 15. 6. 2016. u 10:06 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Bolesti i poremećaji živčanog sustava

Donosimo rad Marka Majnolovića, učenika 3.a razreda Gimnazije Vukovar. Marko je izradio PowerPoint prezentaciju o bolestima i poremećajima živčanog sustava. Prezentacija može poslužiti u nastavi biologije i na satu razrednika...

Nastavni materijali

Kognitivne pristranosti

Prepoznati vrste kognitivnih pristranosti (predrasuda).

585. prije Krista - na današnji dan kod rijeke Halys (danas...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr