preskoči na sadržaj

Invazivni krokodili prijete stanovnicima Floride

Invazivne vrste u javnosti često ostaju neprimijećene. Građani potencijalno nisu svjesni štetnog učinka tih vrsta na okoliš i autohtone vrste, sve do trenutka kada ta šteta „dođe u njihovo dvorište". Najčešći je put unosa invazivnih vrsta trgovanje egzotičnim kućnim ljubimcima. Tako se moglo čuti o piranjama u zagrebačkom Jarunu, o opasnoj algi Caulerpa taxifolia koja je „pobjegla" iz akvarija i slično. No što kada invazivna vrsta napadne čovjeka?


14. lipnja 2016. godine na Floridi u hotelskom resoru Walt Disney World, aligator je ugrabio dvogodišnjeg dječaka i odvukao ga u lagunu. Dva je dana poslije tijelo dječaka pronađeno nakon duge potrage lagunom Seven Seas koja je kanalima povezana s vodama u okolici pa tako i vodama ispred Disneyevog hotela. Unatoč brzoj reakciji roditelja koji su skočili u vodu za svojim djetetom, nije mu bilo spasa. Aligator, koji je uočio lak plijen, vođen svojim prirodnim instinktom postao je neprijatelj broj 1. No, postoji cijela priča iza ove tragedije.

Veliki predatori - nova invazivna vrsta u Floridi

Aligatori i krokodili autohtone su vrste u floridskim močvarama i nije neuobičajeno vidjeti ih na obalama laguna kako se sunčaju. No, vidjeti krokodila dugog preko 5 metara koji teži kao manji auto kako se odmara na nečijem trijemu - jest. Znanstvenici sa Sveučilišta na Floridi analizom su DNA dokazali kako se radi o nilskim krokodilima, velikim oportunističkim predatorima koji se u izvornoj Africi hrane zebrama, nilskim konjima, ali i ljudi im predstavljaju laki plijen. Nilski krokodili, Crocodylus niloticus, u Africi su između godine 2010. i 2014. napali najmanje 480 i ubili 123 ljudi. Ovi predatori love različit plijen tako da im brojne vrste ptica, sisavaca pa čak i aligatora i krokodila u Floridi predstavljaju idealan obrok.

U radu objavljenom u časopisu Journal of Herpetological Conservation and Biology znanstvenici su došli do zaključka kako ova vrsta u Floridi raste čak 28 % brže nego u svom prirodnom staništu u Africi. „Znamo da mogu preživjeti u divljini na Floridi i to mnogo godina, da rastu brže na Floridi i znamo kako se ponašaju u prirodnom staništu te nema razloga da se tako ne ponašaju u novom staništu", navodi Kenneth Krysko voditelj herpetološke zbirke u Prirodoslovnom muzeju u sklopu Sveučilišta.

Među invazivnim krokodilima uhvaćenima od godine 2000. do 2014. uhvaćena su i 3 juvenilna krokodila koji su bili genetički identični, zbog čega se sumnja da ih je netko sve zajedno uvezao u zemlju, ali ne može se dokazati tko. Znanstveni je novak sa Sveučilišta Matthew Shirely usporedio DNA juvenilnih krokodila s uzorcima DNA krokodila iz zooloških vrtova u Americi, ali nije bilo podudaranja, što bi sugeriralo kako su potencijalno uneseni bez dozvole.

Nilski se krokodili uvoze kao atrakcije ili kućni ljubimci

U radu znanstvenici također navode kako je velik broj jedinki nilskog krokodila u zadnjih 10 godina uvezen upravo kao dio Disneyevog životinjskog carstva ili čak kao kućni ljubimci. Iako ne postoje podaci da se razvila stabilna populacija u floridskim močvarama, znanstvenici pozivaju da se što prije napravi procjena stanja i pokrenu se mjere koje bi spriječile daljnje širenje krokodila diljem države. Prema njihovom mišljenju, cijela je obala Meksičkog zaljeva idealno stanište za ove invazivne krokodile.

Florida zbog svoje suptropske klime predstavlja idealno stanište za brojne invazivne vrste pa se tako moglo čitati o divovskim burmanskim pitonima i kubanskoj gatalinki koji su preplavili Everglades. „Nadamo se da će ovo otvoriti oči javnosti o problemu invazivnih vrsta. Ovaj put nije „bezopasan“ afrički macaklin", zaključuje Krysko.

 

Tekst i fotografija preneseni su s internetskih stranica Biologija.com.hr.

| 20. 6. 2016. u 09:30 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Dobra ekonomija

Donosimo vam rad učenika Emanuela Kufrina, učenika 7.c razreda Osnovne škole Klinča Sela. Rad je u video obliku sa sadržajem projektnog dana održanog 7. travnja 2017. godine pod temom "Dobra...

Nastavni materijali

Osnovni pristupi u suvremenoj psihologiji

Zadani su opisi, a potrebno je upisivati nazive pristupa.  

1671. - na današnji su dan hrvatski ban i vojskovođa Petar...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr