preskoči na sadržaj

Zakiseljavanje oceana prijeti hrabrim ribicama

Kao da sam crtić „Potraga za Nemom" nije bio dosta da riba klaun od popularne dođe do ugrožene vrste, novi su problemi na vidiku za ovu karizmatičnu ribicu. U moru problema koje nose klimatske promjene, ovaj problem utječe izravno na ličinke riba koje se skrivaju u meduzama, baš kao i Nemo.


Simbiotski način života koji se može vidjeti među mnogim vrstama riba i meduza odličan je primjer kako potpuno različite vrste životinja mogu opstati zajedno. Ličinke riba nemaju mnogo mjesta gdje bi mogle biti sigurne od predatora pa su se lovke meduza činile kao idealno sklonište. Jedini problem predstavljaju žarnice kojima meduze omamljuju svoje plijen. Evolucija je još jednom dokazala koliko je zapravo dosjetljiva: ličinke riba koje se skrivaju među otrovnim lovkama toliko spretno plivaju među njima da ih niti jedna ne okrzne. Cijela je potporodica riba klaunova čak i imuna na otrov meduze domaćina.

U radu objavljenom u časopisu Proceedings of the Royal Society B, na kojem su sudjelovali znanstvenici sa Sveučilišta Adelaide na Institutu za okoliš docent Ivan Nagelkerken navodi: „Ovi zanimljivi i samostalni odnosi između različitih vrsta, simbioze, poznate su u morskim i kopnenim sustavima. No, iako već znamo mnogo o simbiotskim odnosima između mikroalga i koralja te načinima na koje klimatske promjene dovode do njihova izbjeljivanja, utjecaj na ovaj tip simbioze nije još dovoljno istražen". Naše je istraživanje prvo pokazalo kako klimatske promjene utječu na odnose između  dviju vrsta životinja kojima je taj odnos potreban za preživljavanje.

Brojne vrste ovise o simbiozi s meduzama

Ličinke oko 80 različitih vrsta riba među kojima su i komercijalno bitne vrste poput kolje, šaruna i ostalih vrsta iz porodice bitnica (Carangidae), ovise o simbiozi s meduzama. Mrjestilišta meduza idealno su sklonište za ličinke riba. U suprotnom bi u otvorenom oceanu stalno bile plijen drugim ribama i ostalim morskim životinjama. Dok ribe klaunovi razvijaju imunitet protiv otrova meduza, druge vrste izbjegavaju lovke meduza zapanjujućom preciznošću, a ostale se vrste drže podalje opasnih lovki. Iako se ponekad dogodi da meduza pojede svog podstanara, brojnost ličinka koje dosegnu odraslu dob zbog skloništa višestruko nadmašuje brojnost stradalih.

Do zakiseljavanja oceana dolazi zbog rasta koncentracije CO2, jednog od stakleničkih plinova koji uzrokuje zagrijavanje površine Zemlje. Znanstvenici su u ovom radu proveli istraživanje na ličinkama riba u akvarijima pod različitim uvjetima, mijenjajući koncentraciju CO2. Nakon usporedbe s kontrolnom grupom zamijetili su kako su u akvarijima s većom koncentracijom COličinke riba provodile 3 puta manje vremena među meduzama te je samo 63 % njih uopće ostvarilo kontakt, tj. pokušalo plivati s meduzama. Manjak skloništa u otvorenim vodama mogao bi biti presudan za populacije riba. Konstantno mijenjanje uvjeta u oceanima ima negativan utjecaj na ovaj simbiotski odnos, a time i na populacije riba.

 

Vijest je prenesena s internetskih stranica Biologija.com.hr.

 

 

| 4. 7. 2016. u 12:17 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Bolesti i poremećaji živčanog sustava

Donosimo rad Marka Majnolovića, učenika 3.a razreda Gimnazije Vukovar. Marko je izradio PowerPoint prezentaciju o bolestima i poremećajima živčanog sustava. Prezentacija može poslužiti u nastavi biologije i na satu razrednika...

Nastavni materijali

Kognitivne pristranosti

Prepoznati vrste kognitivnih pristranosti (predrasuda).

585. prije Krista - na današnji dan kod rijeke Halys (danas...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr