preskoči na sadržaj

Uskoro ćemo se voziti na – bakterije!

Proizvodnja biogoriva koje bi zamijenilo fosilna goriva cilj je brojnim znanstvenicima diljem svijeta. Korištenjem biogoriva smanjuje se emisija stakleničkih plinova, a time i efekt staklenika. Veliki je napredak otkriven u području mikrobiologije gdje su istraživači uspjeli proizvesti biogorivo uz pomoć bakterije koja je inače na lošem glasu, vrste Escherichia coli.


Dok se E. coli često smatra „lošim" mikroorganizmom, istraživači je često koriste u laboratorijskim ispitivanjima u obliku koji nije štetan ljudima, no raste jednakom brzinom. Upravo ta sposobnost omogućuje znanstvenicima razvijanje brojnih malih tvornica: kad se iskoriste svi kemijski produkti, E. coli ima potencijal za proizvodnju biogoriva, lijekova i ostalih korisnih tvari.

Iz tog su razloga istraživači sa Sveučilišta Washington pri Školi za inženjering i primijenjene znanosti u St. Louisu razvili nove i efikasnije tehnologije proizvodnje biogoriva baš uz pomoć E. coli. Fuzhong Zhang, docent na Zavodu za energiju, okoliš i kemijski inženjering i njegov tim otkrili su novu metodu kojom su riješili problem koji je kočio proces proizvodnje. Otkriće je objavljeno u časopisu Metabolic Engineering.

„Rješenje je ovog problema bilo krucijalno za nastavak istraživanja", navodi Zhang. Razgranate masne kiseline (BCFA) bitni su prekursori (preteče) u proizvodnji biogoriva otpornih na smrzavanje ili onih koja funkcioniraju na nižim temperaturama. Unatoč tome, proizvoditi biogorivo u bakterijama jako je komplicirano. Za proizvodnju biogoriva bakterije trebaju ravne masne kiseline (SCFA) koje imaju lošija svojstva kao biogorivo. Kada su prijašnjim testiranjima istraživači pokušali modificirati E. coli koja prerađuje BCFA rezultat su bile velike količine SCFA zbog kojih je bilo teško izolirati BCFA za buduću uporabu. Kako bi izbjegli velike troškove izdvajanja potrebnih BCFA molekula, odlučili su se modificirati bakterije da proizvode molekule što sličnije potrebnoj BCFA.

Zhangov je tim i prije istraživao metode smanjenja proizvodnje SCFA kod E. coli i u ovom su radu prikazali velik napredak na tom području. Razvojem novih proteinskih puteva, zaobišla su se dva proteinska puta koji su utjecali na bakteriju stvarajući „zaustavnu zonu" u proizvodnji BCFA te se omogućio rast proizvodnje BCFA kod bakterija za 80 %. Dobiveno biogorivo bolje je kvalitete od bilo kojeg dobivenog od SCFA molekula. Cilj je istraživačkog tima nakon ovog otkrića proširiti njegovu upotrebu na ostala područja koja koriste masne kiseline u proizvodnji.

„Komponente koje smo mi proizveli su nutritivne, efektivne i antitumorske", navodi Gayle Bentley, doktorandica u Zhangovom laboratoriju i glavna autorica rada. „Dokazali smo kako ove komponente također preventivno djeluju protiv neonatalnog nekrotizirajućeg enterokolitisa. Vrlo su skupe za proizvodnju iz prirodnog izvora te bi korištenje novih tehnologija moglo doprinijeti jeftinijoj komercijalnoj proizvodnji i različitim primjenama.".

 

Vijest je prenesena s internetskih stranica Biologija.com.hr.

 

 

 

| 19. 8. 2016. u 09:54 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Snalazimo se u prostoru

Za snalaženje učenika u međuodnosima: gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan i ispod-iznad. PID OŠ B.1.3. Učenik se snalazi u prostoru oko sebe poštujući pravila i zaključuje o...

Audio&video

Glazbena kutijica

Jeste li se ikada zapitali koliko se priča skriva u glazbi i njenim skladateljima? U serijalu pod nazivom Glazbena kutijica otkrivamo zanimljive i poučne priče o poznatim...

1661. - Stockholmska je banka izdala prve novčanice u Europi

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr