preskoči na sadržaj

Znanstvenici upozoravaju: "Jednom izgubljena divljina ne može se vratiti."

Unatoč stalnim upozorenjima znanstvene zajednice diljem svijeta, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa ne posustaje. Isušivanje močvara, krčenje šuma i širenje poljoprivrednih površina u posljednja je dva desetljeća rezultiralo poražavajućim rezultatima na području zaštite okoliša.


Istraživački tim pod vodstvom profesora Williama Lauranceasa Sveučilišta James Cook pokazao je kako je u posljednjih 20 godina zabilježen katastrofalni pad u broju netaknutih divljina. Zaključili su kako je od 90-ih godina 20. stoljeća 1/10 svjetskih divljina nepovratno nestala. Radi se, naime o površini gotovo dvostruko većoj od Aljaske. Najveće su udarce zadobile Amazona i središnja Afrika.

Istraživanje je pokazalo kako je prijeko potrebno promijeniti međunarodnu politiku kako bi se vrijednost divljine i najveće prijetnje istoj prepoznale i zaustavile. „Politika zaštite okoliša ne uspijeva zaštititi svjetska područja divljine koja konstantno nestaju.", navodi profesor Laurance. „Unatoč tome što su centri bioraznolikosti regulatori lokalne klime i održavaju na životu lokalno stanovništvo, divljine nestaju nama pred očima.".

Na Sveučilištu Queensland, istraživački je tim Društva za konzervaciju prirode analizirao pod vodstvom Jamesa Watsonakartirao biološki i ekološki nedirnute  dijelove prirode u kojima nije bilo većeg utjecaja čovjeka diljem svijeta. Zatim su kartu koja prikazuje današnje stanje usporedili s onom iz ranih 90-ih. Karta je pokazala kako je na više od 30 milijuna kvadratnih kilometara (23% svjetskog kopna) još uvijek prisutna netaknuta priroda, većinom u Sjevernoj Americi, sjevernoj Aziji, sjevernoj Africi i Australiji. Unatoč tome, procijenili su kako je 3,3 milijuna kvadratnih metara prirode uništeno u posljednjih 20 godina. Najveće gubitke zabilježili su na području Južne Amerike gdje je oko 30% divljine uništeno, dok je u Africi uništeno čak 14% divljine.

„Površina netaknute prirode koja je izgubljena je ošamućena i žalosna. Međunarodna se politika mora pod hitno promijeniti i održati na životu preostalu divljinu, prije nego bude prekasno. Pretpostavljamo kako imamo možda još 10 do 20 godina da preokrenemo ovu kriznu situaciju.", zaključuje profesor Laurance. Smatra kako Ujedinjeni narodi i ostala međunarodna tijela ignoriraju svjetski  važna područja divljine u glavnim dokumentima o zaštiti prirode i da se to mora promijeniti.

 

Vijest je prenesena s internetskih stranica Bilologija.com.hr.

| 30. 9. 2016. u 08:42 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Dan broja Pi

Donosimo vam rad Mislava Božića, učenika 2a razreda Gimnazije Vukovar. Povodom Dana broja Pi Mislav je izradio infografiku u obliku kratkog podsjetnika na značajne događaje povodom ovog datuma.

Nastavni materijali

European painters

Igra spajanja u nizove: imena slikara, države i stoljeća u kojem je živio.

Audio&video

Stigla je pošta

Ako vas zanima što rade učenici i učitelji diljem Hrvatske, kamo idu i tko ih posjećuje, s kakvim se problemima susreću i kakva rješenja pronalaze slušajte...

1655. - nizozemski matematičar, fizičar i astronom na današnji...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr